Hitovi domaće i svetske književnosti u Noći knjige!

Evo naših predloga:














Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima
Povezane knjige
4.4Prosecna ocena je 4.4 od 5
5.0Prosecna ocena je 5.0 od 5
4.8Prosecna ocena je 4.8 od 5
Aleksandar Mekol Smit
<p style="text-align: justify">Aleksandar Mekol Smit je britanski pisac rođen u Zimbabveu 1948. godine. Sa sedamnaest godina preselio se u Veliku Britaniju gde je na Univerzitetu u Edinburgu završio studije prava, a kasnije i doktorirao. Ubrzo je počeo da predaje na Univerzitetu Kvins u Belfastu i u to vreme se prvi put odvažio da pošalje svoje literarne tekstove (jedan roman za odrasle i jedan za decu) na književni konkurs. Pobedio je u kategoriji dečje književnosti. Otada je objavio brojne knjige, od stručne literature iz oblasti filozofije, medicinske etike, medicinskog i kriminalnog prava, do knjiga za decu, priča i romana za odrasle. Svetsku slavu stekao je prvim romanom o Mmi Ramocve –<em> Prva damska detektivska agencija</em> 1998. godine. Iz romana je nastao serijal koji do ovog trenutka obuhvata dvadeset i jedan nastavak.<br /> <br /> Foto: Library of Congress Life</p>
Više o autoru
Andrej Makin
<p style="text-align: justify">Andrej Makin, član Francuske akademije, rođen je u Krasnojarsku u Sibiru 1957. godine. Krajem osamdesetih nastanjuje se u Francuskoj. Autor je veoma značajnog i mnogo puta nagrađivanog književnog opusa: dobitnik je Gonkurove nagrade, Gonkurove nagrade gimnazijalaca i Nagrade Mediči za roman <em>Francusko zaveštanje</em> 1995, Velike nagrade <em>RTL – Lire za Muziku jednog života</em> 2001, dodeljeno mu je priznanje „Princ Pjer od Monaka“ za celokupno delo 2005, potom je 2013. dobio i nagradu „Kazanova“ za roman <em>Voljena žena</em>, a 2014. i Svetsku nagradu „Čino del Duka“ takođe za celokupno stvaralaštvo. Nekoliko dela objavio je i pod pseudonimom Gabrijel Osmond.<br /> <br /> Foto: ©JF PAGA</p>
Više o autoru
Antonija Frejzer
<p style="text-align: justify">Antonija Frejzer je od 1969. napisala više priznatih istorijskih dela koja su postala međunarodni bestseleri. Tu su, između ostalih, biografije: <em>Meri kraljica Škotske</em> (Memorijalna nagrada Džejms Tejt Blek), <em>Kromvel: naš vođa i Kralj Čalrs Drugi</em>, te <em>Barutna zavera: strah i vera 1605</em>. (Književna nagrada Sent Luis; Nagrada Udruženja pisaca kriminalističkog žanra Zlatni bodež za dokumentarnu prozu). Četiri izuzetno hvaljene knjige posvetila je ženama u prošlosti: <em>Slabiji sud: ženska grupacija u Engleskoj u sedamnaestom veku</em> (Vulfsonova nagrada za istoriju, 1984), <em>Kraljice ratnice: Budikina bojna kola</em> (1988), <em>Šest supruga Henriha Osmog</em> (1992) i <em>Marija Antoaneta: Životni put</em> (Književna nagrada Inid Maklaud, 2001). Antonija Frejzer je urednica serijala <em>Engleski kraljevi i kraljice</em> (Vajdenfeld i Nikolson), i napisala je delo <em>Džejms Šesti od Škotske i Prvi od Engleske</em>. Udata je za Harolda Pintera i živi u Londonu. Antonija Frejzer je dobila Orden britanske imperije 1999. i medalju Norton Madlikot Istorijskog udruženja 2000.<br /> <br /> Foto: Sue Greenhill</p>
Više o autoru
Aron Blejbi
<p style="text-align: justify">Aron Blejbi (1974) je australijski glumac, ilustrator i autor mnogih knjiga za decu. Do sada se u prodaji u trideset zemalja nalazi oko 5 miliona primeraka njegovih knjiga. Snimljena je i filmska adaptacija serijala „Loši momci“ u produkciji <em>Drimvorksa</em>.<br /> <br /> Foto: Alex Welsh</p>
Više o autoru
Bojan Ljubenović
<p style="text-align: justify">Bojan Ljubenović<br /> Rođen 1972. godine u Beogradu.<br /> Uređuje rubriku TRN u „Večernjim novostima“.<br /> <br /> Objavio:<br /> <br /> <em>Pisma iz Beograda</em>, aforizmi, 1998. <br /> <em>Pocepani suncobran</em>, aforizmi o deci 2002. <br /> <em>Beograd, live</em>, aforizmi o Beogradu 2006. <br /> Zastupljen je u zbirci kratkih antiratnih priča <em>Legenda za upućene</em> (B92, 1992. god)<br /> Koautor knjige <em>Metafore dr Zorana Đinđića</em>, 2004. <br /> <em>Triput sečem i opet kratko</em>, satirične priče 2009.<br /> <em>Smejalice</em>, aforizmi za decu i detinjaste 2012. <br /> <em>Ljubav za poneti</em>, aforizmi o ljubavi 2013.<br /> <em>Pisma iz Srbije</em>, 2014.<br /> <em>Trn u oku</em>, politički aforizmi, 2015.<br /> <em>Knjiga za zaljubljene dečake</em>, <em>Knjiga za zaljubljene devojčice</em>, 2015.<br /> <em>Crvena zvezda, moj fudbalski klub</em>, <em>Partizan, moj fudbalski klu</em>b, 2016.<br /> <em>Uki, mali fudbaler</em>, roman za decu, 2017.<br /> <em>Luna, mala teniserka</em>, roman za decu, 2017.<br /> <em>Vuk, mali glumac</em>, roman za decu, 2017.<br /> <em>Zanimljivi bukvar sa istorijskom čitankom za decu u rasejanju</em>, 2018.<br /> <em>Ljubav za poneti</em>, aforizmi o ljubavi, dopunjeno izdanje, 2018.<br /> <em>Naši fudbaleri na Mundijalima</em>, sportska knjiga za decu , 2018. <br /> <br /> Nagrade:<br /> <br /> „Mladi jež“ 2000., za najboljeg mladog satiričara Jugoslavije.<br /> Prva nagrada 2007., za najbolju kratku priču na Šabačkoj čivijadi.<br /> „Vladimir Bulatović VIB“ 2007., nagrada lista Politika za doprinos srpskoj satiri.<br /> Prva nagrada 2008., za najbolju kratku priču na Šabačkoj čivijadi.<br /> „Jovan Hadži Kostić“ 2009., nagrada lista Večernje novosti za novinsku satiru.<br /> Treća nagrada 2010., za aforizme na Šabačkoj čivijadi.<br /> „Radoje Domanović“ 2010., nagrada Udruženja književnika Srbije za knjigu <em>Triput sečem i opet kratko</em>.<br /> „Vuko Bezarević“ 2013., nagrada za najbolju satiričnu priču na Festivalu u Pljevljima (Crna Gora).<br /> „Letnji erski kabare“, Čajetina 2013., prva nagrada za dečje aforizme.<br /> „Dragiša Kašiković“ 2014., za satirično stvaralaštvo.<br /> Treća nagrada 2014., za satiričnu priču na Šabačkoj čivijadi.<br /> „Tipar“ 2015., nagrada za najbolju satiričnu knjigu na prostoru bivše Jugoslavije za knjigu <em>Pisma iz Srbije</em>, Festival u Pljevljima, Crna Gora.<br /> „Radoje Domanović“ 2015., nagrada Udruženja književnika Srbije za knjigu <em>Pisma iz Srbije</em>.<br /> „Interfer“ 2017., nagrada za novinsku reportažu na Internacionalnom festivalu novinskih reportaža.<br /> „Zlatna značka“ 2018. Kulturno-prosvetne zajednice Srbije</p>
Više o autoru
5.0Prosecna ocena je 5.0 od 5
5.0Prosecna ocena je 5.0 od 5
5.0Prosecna ocena je 5.0 od 5
Eleonora Fornazari
<p style="text-align: justify">Eleonora Fornazari je strastveni svetski putnik, televizijska autorka i scenaristkinja za animirane TV-serije u Italiji i Engleskoj. Pored navedenog je i proslavljena autorka za decu sa naslovima prodatim širom sveta kao što su <em>Get rid of bullies</em>, <em>10 ideas to overcome racism</em>, <em>10 ideas to save the world with kindness</em>. Eleonora je i autorka jednog od najpopularnijih serijala dečjih slikovnica<em> Kako da naučite zmaja</em>.</p>
Više o autoru
Gradimir Stojković
<p style="text-align: justify">Gradimir Stojković rođen je 1947. godine u banatskom selu Mramorak. Studirao je Fakultet političkih nauka (žurnalistiku) i Pedagoško-tehnički fakultet. Po zanimanju je književnik. Piše pesme, pripovetke i romane. Najpoznatiji romani: <em>Hajduk u Beogradu</em> (nagrada za najbolje književno delo za mlade Politikin zabavnik, 1985), <em>Hajduk protiv vetrenjača</em>, <em>Hajduk sa druge strane</em> (nagrada za najbolje književno delo za decu, Neven 1991), <em>Hajduk na Dunavu</em> (nagrada dečjeg žirija „Dositejevo pero“ za 1999), <em>Prvi</em>, <em>Hajduk čuva domovinu</em> (nagrada dečjeg žirija „Dositej“ za 2000), <em>Hajduk ostaje Hajduk</em> (nagrada dečjeg žirija „Dositej“ za 2001), <em>Hajduk u četiri slike</em> (nagrada dečjeg žirija „Dositejevo pero“ za 2002)… Najčitaniji je prozni pisac za decu i mlade u poslednjih dvadeset godina na prostorima negdašnje Jugoslavije, zajednice SCG i sada Srbije. Sve njegove knjige imale su nekoliko izdanja. Pesme i priče su mu prevođene na engleski, francuski, italijanski, nemački, ruski, slovački, bugarski, rumunski, mađarski, makedonski i slovenački jezik. Preminuo je 2025. godine u Beogradu.</p>
Više o autoru
Harlan Koben
<p style="text-align: justify">Harlan Koben je prvi pisac trilera koji je osvojio tri najprestižnije nagrade u okviru žanra: <em>Edgar</em>, <em>Šejmus </em>i <em>Entoni</em>. Povodom jednog od Kobenovih romana list <em>Čikago tribjun</em> je autora opisao slikovitom frazom „Rejmond Čendler sreće Bridžet Džons“, ciljajući na Kobenov dar da unese crtu duhovitog u trilerske zaplete.<br /> <br /> Godine 2000. je objavio roman <em>Nikom ni reči</em>, jedan od svojih najuspešnijih trilera, koji mu je doneo i nominaciju za nagradu <em>Edgar</em>, da bi se godinu dana kasnije pojavio <em>Nestao zauvek</em>, roman za koji Koben kaže: „Želim da vam se svaka knjiga, a posebno ova, prišunja iza leđa, i na kraju vas udari po potiljku kad se tome ne nadate.“<br /> <br /> Dosad je u svetu prodato preko sedamdeset miliona primeraka Kobenovih knjiga, prevedenih na četrdeset tri jezika.<br /> <br /> Živi u Ridžvudu u Nju Džerziju. Potencijalnim piscima poručuje sledeće: „Pišite. Ne uzimajte časove pisanja. Ne slušajte me. Samo pišite. I brišite, puno brišite. Verovatno ne brišete dovoljno. Onda pišite ponovo. Onda opet. I opet.“<br /> <br /> Foto: © Pip Cowley</p>
Više o autoru
5.0Prosecna ocena je 5.0 od 5
5.0Prosecna ocena je 5.0 od 5
4.7Prosecna ocena je 4.7 od 5
Jelica Greganović
<p style="text-align: justify">Jelica Greganović je rođena 1964. godine u Kragujevcu. Od 1984. godine se bavi novinarstvom. Jedan je od osnivača Radija B92, kao i osnivač i prvi urednik njegove informativne redakcije. Do sada je pisala i izveštavala za B92, Vreme, NIN, Politikin Zabavnik, Šumadija Press, Studio B, Elle, Bazar, Ekonomist, Bankar...<br /> <br /> Objavila je devet zbirki humorističkih priča: <em>Priči nikad kraja</em>, <em>Samo da ti kažem</em>, <em>Od reči do reči</em>, <em>Ispod sedmog neba</em>, <em>Ljubav i druge sitnice</em>, <em>Osmeh za svaki dan</em>, <em>Zovem se Mama</em> i <em>Zovem se Mama 2</em>, <em>Život za poneti</em> kao i knjige za decu <em>Mravac Mrav</em> i <em>Uspavanka za miša</em>, koja je i dobitnik nagrade <em>Dobra slikovnica</em>, na <em>Međunarodnom festivalu slikovnica Čigra</em>.<br /> <br /> Svoje priče objavljuje i na portalu Blic Žena, kao i na blogu izdavačke kuće Laguna.<br /> <br /> Foto: Bojan Brecelj</p>
Više o autoru
Robert Džordan
<p style="text-align: justify">Robert Džordan (1948–2007) ili Džejms Oliver Rigni, kako mu je pravo ime, rođen je u Čarlstonu u Južnoj Karolini. Naklonost prema književnosti razvio je već u četvrtoj godini života, kada je pored svog dvanaestogodišnjeg brata naučio da čita. Sa pet godina već se nosio sa Markom Tvenom i Žilom Vernom. Diplomirao je na Vojnom koledžu u Južnoj Karolini, na odseku za fiziku. Po završetku studija radio je kao nuklearni inženjer za vojsku SAD. Dva puta je služio vojsku u Vijetnamu 1968. i 1970. godine i odlikovan je sa tri ordena. Počeo je da piše 1977. godine i tokom dugogodišnje karijere koristio je više pseudonima. Najpoznatiji alijasi su mu Džekson O’Rajli i Rejgan O’Nil. Uživao je u lovu, pecanju, pokeru, šahu, jedrenju i sakupljanju lula. Sa suprugom Harijet Mekdugal živeo je u kući koja je sagrađena 1797. godine. Pored serijala <em>Točak vremena</em>, napisao je i niz romana posvećenih kultnom junaku Konanu. Svetsku slavu stekao je zahvaljujući serijalu <em>Točak vremena</em> koji je u svetu prodat u više od 70 miliona primeraka.</p>
Više o autoru
5.0Prosecna ocena je 5.0 od 5
5.0Prosecna ocena je 5.0 od 5
5.0Prosecna ocena je 5.0 od 5
Srđan Valjarević
<p style="text-align: justify">Srđan Valjarević (Beograd, 1967), pisac, piše prozu i poeziju.<br /> <br /> Objavio romane <em>List na korici hleba</em> (1990), <em>Ljudi za stolom</em> (1994), <em>Dnevnik druge zime</em> (2006) i <em>Komo </em>(2007), prozne zapise <em>Zimski dnevnik</em> (1995), troknjižje <em>Fric i Dobrila</em> (2021), <em>Brod koji je zaplovio kroz maglu</em> (2023) i <em>Narator je konačno progovorio</em> (2024), kao i zbirku pesama <em>Džo Frejzer</em> i <em>49 + 24 + 5 pesama</em> (prošireno izdanje, 2024).<br /> <br /> Knjige su mu prevođene na engleski, španski, nemački, francuski, italijanski, švedski, ukrajinski, bugarski, albanski, makedonski, slovenački i kineski jezik.<br /> <br /> Dobitnik je nagrade „Biljana Jovanović“ za <em>Dnevnik druge zime</em> 2006; za roman <em>Komo </em>nagrade „Kulturkontakt Austria“ 2006, „Stevan Sremac“ 2006, „Gorki list Award“ 2007. i „Prix des lecteurs du Var – Toulon“ 2011.<br /> <br /> Član je Srpskog književnog društva.<br /> <br /> Živi u Beogradu.<br /> </p>
Više o autoru
Štefani Štal
<p style="text-align: justify">Štefani Štal je diplomirana psihološkinja i drži privatnu praksu u Triru. Oblasti za koje je posebno stručna jesu strah od vezivanja, jačanje osećanja sopstvene vrednosti i rad s „unutrašnjim detetom“. Autorka je brojnih uspešnih knjiga kao što su <em>Dete u tebi mora da pronađe svoj zavičaj</em>, <em>Svako je sposoban za vezu</em>,<em> Upoznaj sebe i druge</em>,<em> Ojačaj samopouzdanje</em> i <em>Strah od vezivanja</em>. Štampa i mediji je redovno zovu kada im je potrebno stručno mišljenje psihologa.<br /> </p> Foto: © Roswitha Kaster
Više o autoru
5.0Prosecna ocena je 5.0 od 5
5.0Prosecna ocena je 5.0 od 5
5.0Prosecna ocena je 5.0 od 5
Vedrana Rudan
<p style="text-align: justify">Vedrana Rudan (1949, Opatija) objavila je petnaest knjiga, koje su prevedene na engleski, mađarski, slovenački, poljski, francuski, italijanski, ruski i makedonski jezik. U Rusiji su joj prevedene čak tri knjige, u Americi nekoliko priča i četiri knjige. Pozorišne predstave dramatizovane prema njenim knjigama igrane su u Rijeci, Zagrebu, Beogradu, Varšavi, Londonu, Santa Moniki, Budimpešti. Bila je novinarka, kolumnistkinja, radila je kao urednica na Hrvatskom radiju i kao voditeljka TV emisije. Svaki put je dobila otkaz.<br /> <br /> Vedrana Rudan piše na svom blogu rudan.info. Ima preko trista dvadeset četiri hiljade sledbenika, a stranica joj je pogledana preko trideset miliona puta. Misli da je najčitanija osoba u regionu. Živi u Rijeci s mužem i dve mačke.<br /> <br /> U Laguni je objavila knjige <em>Zašto psujem</em>, <em>Muškarac u grlu</em>, <em>Uho, grlo, nož</em>, <em>Dabogda te majka rodila</em>, <em>Kosturi okruga Medison</em>, <em>Život bez krpelja</em>, <em>Ples oko Sunca</em>, <em>Kad je žena kurva / Kad je muškarac peder</em>, <em>Puding od vanilije</em>, <em>Ljubav na posljednji pogled</em>, <em>Doživotna robija</em>, <em>Besplatna dostava</em>, <em>Crnci u Firenci</em> i <em>Umrijeti bez stresa</em>.<br /> <em> </em><em><br /> </em>Foto: © Rino Gropuzzo</p>
Više o autoru
Zoran Penevski
<p style="text-align: justify">Zoran Penevski (1967) je pisac, scenarista i prevodilac. Autor je romana <em>Sara i zaboravljeni trg</em> (Laguna, 2016), <em>Budimir i retke vrste </em>(Kreativni centar, 2013), <em>Lektor</em> (SKC Novi Sad, 2015), <em>Tragovi odsustva</em> (Okean, 2008), <em>Manje važni zločini</em> (stipendija Fonda „Borislav Pekić“, Okean, 2005), <em>Flamanski mesečar</em> (Matica srpska, 1997) i zbirke priča <em>Istorija stomaka</em> (priče o Gogolju, Beografiti, 1999).<br /> <br /> Sa Ivicom Stevanovićem koautor je prvog srpskog grafičkog romana <em>Ljubazni leševi</em> (SKC Novi Sad, 2004; Komiko, 2011), objavljenog i na engleskom jeziku kao <em>Kindly Corpses</em> (ChiZine, 2016), grafičkog romana <em>Leksikon likovnih legija</em> (SKC Novi Sad, 2005) i strip-albuma <em>L’Anatomie du Ciel </em>(Les Humanoides Associès, 2006).<br /> <br /> Napisao je scenarija za strip-albume <em>Korporativni pandemonijum</em> (crtež A. Zolotić, Besna kobila, 2015; nagrada ULUPUDS-a za strip godine), <em>Des Rivierès sur les Ponts</em> (crtež G. Josić, Delcourt, 2004), <em>Filip i Olga – knjiški moljci</em> (crtež Dušan Pavlić, System Comics, 2012; nagrada na Salonu stripa u Beogradu 2012. godine; prošireno izdanje <em>Olga i Filip – knjiški moljci</em>, System Comics, 2016).<br /> <br /> Priredio je knjigu zanimljivosti iz istorije početaka <em>Prvi u Srbiji</em> (Laguna, 2016), zbirku viceva <em>Da pukneš od smeha</em> (Kreativni centar, 2012) i priredio i dizajnirao ilustrovani izbor iz dela Miroslav Antića <em>Tu gde počinje nebo</em> (Stylos Art, 2011).<br /> <br /> Objavljivao je priče, tekstove, prikaze, kritike i eseje (o književnosti, stripu, muzici, ilustraciji i dr.) u časopisima <em>Sveske</em>, <em>NIN</em>, <em>Vreme</em>, <em>Večernje novosti</em>, <em>Danas</em>, <em>Art 032</em>, <em>Kvadart</em>, <em>Književna reč</em>, <em>Reč</em>, <em>Povelja</em>, <em>Detinjstvo</em>, <em>Letopis Matice srpske</em>, <em>Ritam</em> itd.<br /> <br /> Preveo je više od pedeset knjiga (sa engleskog, nemačkog i makedonskog jezika), a uredio više od sto izdanja. Radovi su mu prevođeni na engleski, francuski, holandski i makedonski jezik.</p>
Više o autoru
Najnovije
Pogledaj sveO velikim-malim osećanjima na promociji Jelice Greganović drugog dana manifestacije Dečji dani kulture
Serijal za sada broji tri knjige „Bau-Bau“ (o strahu), „Gde živi ljubav“ (o ljubavi) i „Svitac Svetozar“ (o ljutnji), a u pripremi je i četvrta, u kojoj će kroz lik Tužne Vrbe Vesele biti predstavljena tuga.
Pročitaj višeTajne pisaca – Nikola Džejn Hobs: Da li ste ikada upoznali opuštenu ženu?
Tajne pisaca – Nikola Džejn Hobs: Da li ste ikada upoznali opuštenu ženu?
Pročitaj višeO životu, vrlini i moći razuma: „Meditacije ili Samom sebi“ Marka Aurelija u prodaji od 5. marta
Remek-delo praktične filozofije „Meditacije ili Samom sebi“ poslednjeg rimskog cara Marka Aurelija, sa izuzetnim predgovorom Vladete Jankovića, nudi dragocene uvide o životu, vrlini i moći razuma. Meditacije koje je napisao u poslednjim godinama svojih vojnih pohoda sadrže privatna
Pročitaj višeIgrajmo se bojama: Veliki posteri za bojenje „U zoo-vrtu“ i „U luna-parku“ u prodaji od 5. marta
Čuješ li tutnjavu vozića i muziku sa ringišpila? Mmm, zamirisale su kokice u luna-parku! Okupi društvo pa pođite različitim stazama zoo-vrta. Pauza je u bistrou! Razvij veliku bojanku, zgrabi bojice i gledaj kako luna-park ili zoo-vrt oživljavaju pod tvojom rukom. Prati primer ili svojoj
Pročitaj višeCopyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844
•Powered byoozmi.com





































