Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

„Gordost i predrasuda“ Džejn Ostin u prodaji od 27. oktobra

gordost-i-predrasuda-1
Gordost i predrasudaDžejn Ostin je klasik objavljen 1813. godine, koji je suptilno označio buđenje feminističke istorije i misli.

Najpopularniji roman Ostinove odvija se početkom XIX veka i slika običaje i naravi porodice Benet. U njihovo susedstvo se doseljava bogati mladi gospodin Bingli, kod koga često u posetu dolazi arogantan ali poželjan plemić Darsi. Bingli se odmah zainteresuje za Džejn, najstariju ćerku Benetovih, dok Darsi nailazi na niz poteškoća u prilagođavanju lokalnom društvu, i često se sukobljava sa njenom sestrom Elizabet. Kako vreme prolazi, Elizabet uviđa da Darsijev stav prema okolini ima opravdano utemeljenje i zbog toga menja mišljenje o njemu.

Smešten u vreme kada je dobar brak bio jedini način da žene osiguraju sigurnu i udobnu budućnost, roman Džejn Ostin prikazuje taj svet u svoj svojoj uskogrudosti i predrasudama, sa nepokolebljivom preciznošću i satirom. U središtu priče je tako dobro osmišljen Elizabetin lik da čitalac ne može a da ne poželi srećan rasplet.

„Gordost i predrasudu“ su, po objavljivanju, dobro prihvatili i kritičari i čitaoci koji su toliko zavoleli ovu priču da se od objavljivanja nalazi u vrhu lista najomiljenijih romana engleske književnosti.

Roman možete naći od petka 27. oktobra u svim Delfi knjižarama, Laguninim klubovima čitalaca, na sajtovima laguna.rs i delfi.rs, kao i na Laguninim i Delfi štandovima na beogradskom Sajmu knjiga u halama 1 i 4.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Džejn Ostin

Džejn Ostin

<p style="text-align: justify">Engleska književnica Džejn Ostin (1775 &ndash; 1817) bila je mlađa ćerka i sedmo dete potomstva koje je brojalo šest dečaka i dve devojčice. Majka Kasandra Li poticala je iz bogate i obrazovane porodice, koja imala aristokratska srodstva. Oba roditelja su se dičila veoma dobrim obrazovanjem, pa su sklonost ka učenju preneli i na decu, zajedno sa ljubavlju prema poeziji i umetnosti. Kuća Ostinovih bila je podsticajno okruženje za rano pokazani spisateljski talenat mlade Džejn, a porodične i prijateljske veze sa posedničkom vlastelom i klerom vodile su je do obližnjih gradića, do Bata, tadašnje mondenske banje, i do Londona &ndash; što je okruženje u koje su upisani junakinje i junaci njenih romana.<br /> <br /> Sestre Ostin su se nekoliko godina formalno obrazovale u Opatijskoj školi u Redingu, da bi se konačno potkraj 1786. vratile kući, gde su ih neformalno podučavali roditelji i starija braća, a ponajviše su učile same. Džejn je cenila potkovan um, ali nije mnogo držala do formalnog obrazovanja: u njenim romanima se jasno stavlja do znanja da ni najbolje škole od osobe tupe ili nezainteresovane neće napraviti učenog čoveka (niti ženu).<br /> <br /> Od desete-jedanaeste godine Džejn piše maštovita i duhovita dela, mahom parodije, kojima zabavlja porodicu. Ti mladalački radovi &ndash; docnije objavljeni kao <em>Juvenilije </em>&ndash; imitiraju prave knjige, a uredno su prepisani u sveske i opremljeni posvetama. Već u to vreme nastaju skice tri romana koja bi trebalo da budu više od porodične zabave &ndash; jedan od njih, nedovršeni <em>Ketrin ili Senica</em>, prerašće u <em>Nortengersku opatiju</em>.<br /> <br /> Nakon očeve smrti koja je sestre Ostin ostavila u nezavidnoj finansijskoj situaciji, Džejn počinje život prave profesionalne spisateljice i prijanja na prekrajanje, prepravljanje, dopisivanje i preoblikovanje već započetih rukopisa &ndash; <em>Razuma i osećajnosti</em>, <em>Prvih utisaka</em>, koji će postati <em>Gordost i predrasuda</em>, te <em>Suzane </em>i <em>Nortengerske opatije</em>, koji su praktično već bili završeni i ranije. Dok stare rukopise priprema za izdavanje, novi romani, već začeti u spisateljskoj imaginaciji, polako sazrevaju: <em>Mejnsfild park</em>, <em>Ema </em>i <em>Pod tuđim uticajem</em>.<br /> <br /> Poslednji roman &ndash; <em>Senditon </em>&ndash; u kojem se bavi projektom banjskog lečilišta i prilično brutalno podsmeva hipohondriji, ostao je nedopisan usled bolesti, tokom koje je trpela veliku patnju. Smrt ju je zatekla u Vinčesteru u julu 1817. godine, gde je poslata na lečenje, pa je sahranjena u tamošnjoj katedrali.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x