Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Gejmenova „Koralina“ sada postaje opera

U prašnjavoj, pregrejanoj sobi za probe u blizini Londonskog mosta, stvari postaju pomalo sablasne. Na privremenoj sceni, sopran sa maskom gde se umesto očiju nalaze dugmići, vratima lupa po lažnoj ruci u pokušaju da izgleda kao da je otkinuta. Dvoje „magičnih konsultanata“ vrti se oko minijaturne scene i raspravlja koja bi vrsta lažnog miša bila najstrašnija. Zlokobna muzika dolazi iz druge sobe. Trio vežba. „Prokleti ste“, kao da pevaju.
Četvrta je nedelja probi adaptacije gotske dečje novele Nila Gejmena „Koralina“ u Kraljevskoj operi i ništa nije prepušteno slučaju . Sedam pevača zapamtilo je kompleksnu muziku Marka-Entonija Turnaža i naučilo gde treba da stoje. Danas svi rade na tome da se natprirodne transformacije u libretu Rorija Mularkija dogode baš tamo gde treba.

Opera, koja bi trebalo da se zatvori 7. aprila, predstavlja niz izazova, kaže Aleta Kolins, režiser. Nikada pre nije morala da smišlja kako da nekoga baci kroz lažno ogledalo na sceni, što se dešava na vrhuncu jedne akcije, a kamoli da se bavi regrutovanje mišjeg orkesta.

„Radimo najbolje što umemo“, kaže.

Prošlo je 16 godina od kada je objavljena „Koralina“, priča o devojčici koja upada u paralelni univerzum gde se bori protiv sila mraka. Novela ima legiju strastvenih obožavalaca i prodata je u milionskim tiražima. Stop-motion film je snimljen 2009. a postoji i video igra i stripska adaptacija – čak i of Brodvej mjuzikl. Podstaknut ovim i izvanrednih uspehom drugih priča poput „Američkih bogova“ i serijala „Sendmen“, Gejmen je postao neka vrsta kultne figure, ne samo među posetiocima Komik Kona, već i kod mejnstrim publike.

I pored toga, ideja da se ovakav roman pretvori u avangardnu operu delovala je kao ogroman skok u nepoznato. Ali Turnagi je uvek bio eklektik. Njegova poslednja opera, koja je debitovala pre sedam godina, bavila se životom i smrću Ane Nikol Smit a njegova instrumentalna i dela za orkestar oslanjala su se na Majlsa Dejvisa, slike Frensisa Bejkona i Bijonsinu numeru „Single Ladies“.

Iako Gejmen nije direktno učestvovao u produkciji, Turnagi i Mularki su imali dovoljno materijala za igranje. Novela počinje sa malom Koralinom Džons koja otkriva da su zazidana vrata u stanu u koji se upravo uselila portal u jezivi „drugi svet“. Zarobljena iza tih vrata, pronalazi figuru sa crnim dugmićima umesto očiju koja tvrdi da je Koralinina "druga majka" i obećava joj sve što ona poželi, samo ako pristane da ostne sa njom „zauvek“. Koralinino putovanje kući i pravim roditeljima nije samo priča o odrastanju več i mitska potraga.

Kao odlučna heroina, Koralina može da stoji rame uz rame sa operskim junakinjama poput Leonore iz Betovenove opere „Fidelio“ ili Rosine iz Rosinijevog „Seviljskog berberina“; Ulogu u novoj produkciji dele soprani Meri Bevan i Robin Alegra Parton.

„Ona je tako snažan ženski lik“, kaže Turnagi. „Moćna je, rešiće ove stvari. Imam sedmogodišnju ćerku. Premlada je da bi pročitala knjigu ali je videla film i veoma joj se dopala Koralina“.

Novela zalazi u neka veoma uznemirujuća mesta. Opipljivi osećaj zla vreba iza svakog ugla. Tu su i nagoveštaji zlostavljanja kada figure koje liče na roditelje podmićuju dete da ih voli. Iako su kritičari poredili knjigu sa „Alisom u Zemlji čuda“ Luisa Kerola, Gejmenov svet je mnogo bliži svetovima Dejvida Linča i Stivena Kinga po svojoj atmosferi saspensa i strave od onoga šta vreba ispod površine.

„Želeo sam da pišem o ljudima koji istinski brinu o vama ali vam možda ne posvećuju onoliko pažnje koliko biste vi voleli“, naveo je Gejmen u saopštenju.

Rad na „Koralini“ je trajao više od četiri godine a Turnagi i Kolins kažu da je tema mlade žene koja se bori za sebe ima naročitu snagu u kontekstu #MeToo i #TimesUp pokreta. Svet klasične muzike bio je meta mnogih glasina o seksualnom uznemiravanju a i neki visoko rangirani umetnici su zbog toga ostali bez posla.

Turnagi kaže da su se neke stvari promenile tokom godina ali da je „svestan žena koje rade u operskom svetu i koje su marginalizovane i koliko je to teško. Svi to znaju“.

Nada se da će „Koralina“ ponuditi put napred. Inspirisao ga je citat G. K. Čestertona koji Gejmen koristi kao epigraf „Bajke su više nego istinite: ne zato što nam govore da zmajevi postoje, već zato što nam kažu da zmajevi mogu biti pobeđeni.“

Autor: Endru Dikson
Izvor: The New York Times
Tekst preuzet sa sajta Nedeljnika

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Nil Gejmen

Nil Gejmen

<p style="text-align: justify">Nil Gejmen je verovao da je strip autor, sve dok mu na nekoj zabavi jedan od prisutnih gostiju, inače urednik književnog dodatka lokalnih novina, nije objasnio da je to što Gejmen radi zapravo literarno stvaranje. Gejmen će kasnije u jednom prisećanju na ovaj događaj reći da se osećao kao žena koju su upravo obavestili da nije prostitutka već &bdquo;kraljica noći&ldquo; ("I suddenly felt like someone who had been informed that she wasn`t a hooker, that in fact she was a lady of the evening.", <em>Los Angeles Times</em>, 2001).<br /> <br /> Do tada, Gejmen je već stekao zavidnu reputaciju kao autor scenarija za strip serijal <em>Sendmen</em>, kao i za niz underground stripova za koje je dobio više nagrada. 1995. okončao je rad na <em>Sendmenu</em> počeo rad na<em> pravim</em> proznim delima, što je rezultiralo sa nekoliko zbirki priča i <em>Zvezdanom prašinom</em>, nekom vrstom bajke za odrasle. Sledila je saradnja sa Teri Pračetom na <em>Dobrim predskazanjima</em>, serija&nbsp;<em>Nikadođija</em> (futuristička priča o mračnom podzemnom svetu Londona, koji je BBC pretočio u TV seriju), kao i Gejmenovo viđenje dečije fantastike u <em>Koralini</em>, koju mnogi porede sa Luisovom <em>Alisom u zemlji čuda</em>. Godine 2001. objavljeni su <em>Američki bogovi</em>, roman za koji je Gejmen dobio jednu od najprestižnijih nagrada u žanru, nagradu Brem Stoker udruženja horor pisaca.<br /> <br /> Pored ovoga, Gejmen je kreator scenarija za japanski animirani film <em>Princeza Mononoke, </em>kao i scenarija za filmove koji tek treba da budu snimljeni po njegovim romanima i pričama. 1999. oživeo je serijal <em>Sendmen</em>. <br /> <br /> Niz zanimljivih detalja vezan je za ovog autora: Univerzitet Kalifornija uveo je <em>Sendmen</em> kao obaveznu lektiru na predavanjima o mitovima, pop pevačica Tori Ejmos je na čak tri svoja albuma izvodila pesme o Nilu Gejmenu, a proslavljeni pisac Norman Majler jednom prilikom je povodom fame oko <em>Sendmen</em> izjavio da je konačno dočekao jedan strip za intelektualce. Posle svega ovoga zanimljiva je i izjava Gejmenovog školskog savetnika, koju je kao petnaestogodišnjak mogao da čuje pošto mu je rekao da bi želeo da pravi stripove: &bdquo;A da li si razmišljao o poslu računovođe?&ldquo;<br /> <br /> Foto&nbsp;© Kyle Bice</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x