Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

EKSKLUZIVNO: „Černobiljska molitva“ nobelovke Svetlane Aleksijevič u prodaji od 16. maja

U izdanju Lagune uskoro će se prvi put na srpskom jeziku pojaviti „Černobiljska molitva“ Svetlane Aleksijevič, dobitnice Nobelove nagrade za književnost 2015.

Ovo je potresna knjiga o černobiljskoj katastrofi koja se dogodila 1986. godine, najvećoj tehnološkoj katastrofi XX veka.

I došla je mama. Ona je juče okačila u bolničkoj sobi ikonu. Nešto šapuće tamo u uglu, kleči. Oni svi ćute. Profesor, lekari, medicinske sestre. Misle da ništa ne podozrevam, da ne znam da ću uskoro umreti. A ja svake noći učim da letim...
Ko je rekao da je lako leteti?


„Černobiljska molitva“ je svedočanstvo od kojeg se ježi koža, a opet književno delo biblijskog tona, poput savremenih psalama običnih ljudi koji su posle ove moderne apokalipse našli reči mudrosti, samilosti i utehe.

Glavni junaci nesvakidašnje dokumentarističke proze su i žrtve i spasioci, i deca i vojnici i žitelji avetinjske ozračene oblasti ograđene tablama upozorenja, i naučnici, psiholozi, lekari, preživeli, evakuisani i povratnici. Oni svi u pero Svetlane Aleksijevič govore reči koje se stapaju u jednu, jedinstvenu černobiljsku molitvu za postradale i one koji će još dugo snositi teške posledice.

Svetlana Aleksijevič je prikazala u ovoj knjizi pogubne i nesagledive posledice katastrofe po živi svet černobiljskog okruženja, ali istovremeno i otvorila pitanja koja se tiču budućnosti čovečanstva i opstanka čoveka na ovoj planeti.

Sovjetska i beloruska književnica Svetlana Aleksandrovna Aleksijevič rođena je 1948. u Ukrajini. Dugo je radila kao novinarka i scenaristkinja dokumentarnih filmova. Piše na ruskom jeziku. Njene knjige, pisane u maniru dokumentarističke proze, prevedene su na 20 jezika, dobila je brojne književne nagrade u Sovjetskom Savezu i Rusiji, zatim Herderovu, Remarkovu, američku Nacionalnu nagradu kritike, srednjoevropsku književnu nagradu Angelus, a 2015. godine Nobelovu nagradu za književnost za, kako stoji u obrazloženju Nobelovog komiteta, „višeglasno stvaralaštvo – spomenik stradanju i herojstvu u naše vreme“.

„Černobiljsku molitvu“ Svetlane Aleksijevič možete pronaći od ponedeljka, 16. maja u svim knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari www.delfi.rs i na sajtu www.laguna.rs.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Svetlana Aleksandrovna Aleksijevič

Svetlana Aleksandrovna Aleksijevič

<p style="text-align: justify">Svetlana Aleksandrovna Aleksijevič (1948, Stanislav, Ukrajina), sovjetska i beloruska književnica, novinarka i scenarista dokumentarnih filmova. Piše na ruskom jeziku. <br /> <br /> Otac joj je bio Belorus, majka Ukrajinka. Završila je studije žurnalistike na Beloruskom državnom univerzitetu 1972. i radila kao vaspitačica, učiteljica istorije i nemačkog jezika u nekoliko škola na jugu Belorusije i kao novinar u lokalnim beloruskim novinama. Primljena u Savez pisaca SSSR 1983. Od 2000. godine živela u Italiji, Francuskoj i Nemačkoj, a od 2013. ponovo u Belorusiji. Njene knjige, pisane u maniru dokumentarističke proze, prevedene su na 20 jezika, dobila je brojne književne nagrade u Sovjetskom Savezu i Rusiji, zatim Herderovu, Remarkovu, američku Nacionalnu nagradu kritike, srednjoevropsku književnu nagradu &bdquo;Angelus&ldquo;, a 2015. godine Nobelovu nagradu za književnost za &bdquo;višeglasno stvaralaštvo &ndash; spomenik stradanju i herojstvu našega vremena&ldquo;. <br /> <br /> Slog njene prve knjige <em>Otišao sam sa sela</em> partijska cenzura je 1976. godine rasturila zbog kritike represivnog sistema izdavanja pasoša sovjetskim građanima. Druga njena knjiga <em>Rat nema žensko lice</em> (1985), zapravo prva koja je objavljena, početak je njenog zamišljenog ciklusa &bdquo;Glasovi utopije&ldquo; i zasniva se na zapisima iskaza žena učesnica Drugog svetskog rata. Slede u istom maniru knjige <em>Cinkani momci </em>(1991), sastavljena od priča majki koje su izgubile svoje sinove u ratu u Avganistanu, i <em>Začarani smrću</em> (1993), posvećena problemu samoubistva u vreme oštrih društvenih promena u bivšem Sovjetskom Savezu. Posle <em>Černobiljske molitve</em> (1997), koja joj je donela svetsku slavu i objavljena u 4 miliona primeraka, objavila je još knjige <em>Poslednji svedoci &ndash; nimalo dečje priče</em> (2004), u kojoj o Drugom svetskom ratu na području tadašnjeg Sovjetskog Saveza govore svedoci koji su tada bili deca, i <em>Second hand vreme</em> (2013), gde autorka tematizuje problem uticaja istorije raznih država na svest njenih građana u procesu formiranja fenomena &bdquo;sovjetskog čoveka&ldquo;.<br /> <br /> Napisala je dvadesetak scenarija za dokumentarne filmove i tri drame.<br /> <br /> Na Svetlanu Aleksijevič su najviše uticali beloruski pisci Ales Adamovič i Vasilj Bikov, a donekle i Varlam Šalamov, koga je smatrala najboljim piscem XX veka, dok nju kritika svrstava među najznačajnije predstavnike dokumentarističke proze, kao što su Truman Kapote i Norman Majler.<br /> <br /> Foto: A. Mahmoud</p>

    Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

    visa-logo4x
    Group-96674x
    Group4x
    Group-96724x
    layer14x
    Group-96634x
    Group-96654x
    Group-96664x
    image-4384x
    Group-96644x
    image-4394x