Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Dušan Kovačević, Radoslav Petković, Ljubivoje Ršumović, Uroš Petrović i mnogi drugi pisci u četvrtak na štandu Lagune

Dan bogat susretima sa čuvenim piscima očekuje vas u četvrtak, 27. oktobra, na Laguninom štandu u okviru Sajma knjiga.
Četvrtak, 27. 10. 2022.

12.00 – Ljubivoje Ršumović
13.00 – Uroš Petrović
14.00 – Enes Halilović
14.30 – Natalija Draganović
15.00 – Tijana Kondić
15.30 – Dragana Petrović Kosanović, Andreja Leskovac
16.00 – Radoslav Petković
16.30 – Vladimir Kopicl
17.00 – Siniša Soćanin
17.30 – Jasenka Lalović
18.00 – Bojan Ljubenović
18.30 – Dušan Kovačević

Omiljenog dečjeg pisca čika Ljubu Ršuma dočekaćemo na Laguninom štandu u 12 sati. „Fazoni i fore 1, 2, 3 i 4“, „Dva jaja na oko“, „Ma šta mi reče“, „Još nam samo ale fale“, „Ujdurme i zvrčke iz antičke Grčke“ – dragi roditelji, dođite sa svojim mališanima da dobiju potpis u svoje najdraže knjige.

Trenutno najčitaniju knjigu za decu „Bajke: prvih sedam“ napisao je Uroš Petrović, koji će se sa svojim mladim čitaocima družiti od 13 sati na štandu Lagune. Uroševe bajke odvijaju se u savremenom svetu, a osmišljene su da decu uče o moralnim vrlinama i manama kroz događaje junaka koji su i sami deca.  

U 14 sati stiže nam pisac Enes Halilović, koji će potpisivati svoje knjige „Ako dugo gledaš u ponor“ i „Ljudi bez grobova“. „Ako dugo gledaš u ponor“ je gorak i misaon, potresan roman koji dolazi do granica ljudskih nesreća, obuhvatajući kriminalizovanu palanku i čudovišta našeg društva. „Ljudi bez grobova“ su vrhunski roman, koji donosi jezu, pomera granice pripovedanja, ponire u vrelo našeg bića i izranja iz podsvesti kao lampe sa svetlošću kakvu još nismo videli.  

Pola sata kasnije, u 14 sati i 30 minuta, na Laguninom štandu, knjigu za decu „Laura i njena čarobna olovka“ potpisivaće autorka Natalija Draganović. „Laura i njena čarobna olovka“ je divna i magična priča, posvećena ugroženim vrstama životinja. Autorka je želela da kroz svet mašte prenese poruku mladim čitaocima kako smo svi podjednako važan deo prirode i da moramo voditi računa jedni o drugima. 

Nedavno se u izdanju Lagune našao novi roman autorke, glumice i producentkinje Tijane Kondić – „Buka“. Tijana će „Buku“, uznemirujuću psihološku dramu sa šokantnim obrtom koja pokazuje da naši životi mogu da budu samo iluzije i oklop naše slabosti, potpisivati od 15 sati.

U 15 sati i 30 minuta na Lagunin štand dolaze autorke knjiga „Urnebesna biologija“ i „Urnebesna hemija“ Dragana Petrović Kosanović i Andreja Leskovac. Njihove knjige  na izrazito duhovit i zabavan način približavaju deci prirodne nauke. U njima se nalaze eksperimenti i zanimljivosti iz sveta biologije i hemije, pomoću kojih će se mališani upoznati sa naučnim istraživanjem i podstaći da razmišljaju kao naučnici.

Književnik Radoslav Petković potpisivaće dopunjeno izdanje romana „Sudbine i komentari“ od 16 sati. U dodatku nagrađivanog romana, koji se prvi put objavljuje u ovom izdanju, mornarički oficir Pavel Volkov upoznaje se sa još nekim sudbinama i tajanstvenim likovima, koji će imati prilike da sretnu i fatalnu gospođu Riznić.

Od 16 sati i 30 minuta svoj novi roman „Paklena putarina“ potpisivaće pisac Vladimir Kopicl. U ovom urnebesnom „kongresnom“ putovanju na Daleki istok, u Zemlju izlazećeg sunca, glavni junak proći će kroz vatru, vodu, zemlju i vazduh da bi se odao izazovima konferisanja, novih susreta, izleta, koktela, nenadanih žurki i drugih iznenađujućih priključenija koja prate ovakve međunarodne susrete na svim meridijanima.

Siniša Soćanin družiće se sa svojim čitaocima od 17 sati. Njegov poslednji roman „Mapa oproštaja“ je nesvakidašnja literarna avanturu koja baca drugačije svetlo na našu svakodnevicu. To je jedinstvena, živopisna i urnebesno-potresna priča o jedinom načinu na koji možemo da se spasemo.

Nova Lagunina autorka Jasenka Lalović dočekivaće svoje čitaoce od 17 sati i 30 minuta. Njen roman „S one bande moje gore“ je pronicljiva, nadasve iskrena i realna priča o ženi koja se svesno i potpuno povinuje muškarcu: ocu, mužu, bratu ili sinu. Ona je odmalena učila da joj je životna svrha da rodi i odgaji glavu kuće i dobrog domaćina. Ulogu koja joj se nameće kroz pokolenja, prostorom i vremenom u kome se zatekla, ona stoički prihvata.

Autor hit knjiga „Ništa nije smešno“ i „Da je bolje, ne bi valjalo“ Bojan Ljubenović biće na Laguninom štandu od 18 sati. Ovo će biti idealna prilika da se i najmlađi čitaoci sretnu sa svojim omiljenim piscem i da dobiju potpis u njegov novi roman „Tajne dedinog kofera“, zabavnu i poučnu priču o tome kako je sticanje prijatelja jedna od najvažnijih avantura u životu. 

Najznačajniji savremeni srpski dramski pisac, uz to i romansijer, scenarista, pozorišni i filmski reditelj Dušan Kovačević na Lagunin štand dolazi u 18 sati i 30 minuta. Zbrike drama „Maratonci trče počasni krug“, „Balkanski špijun“, „Sabirni centar“ i „Sveti Georgije ubiva aždahu“, knjiga „Dvadeset srpskih podela“ ili zbirka pesama „Ja to tamo pevam“ dobiće novu vrednost sa autorovim potpisom.

Pored uobičajenih sajamskih popusta od 15%, uz članske popuste do 20% na štandovima Lagune u Hali 1 i 4, i ove godine smo spremili popuste za kupovinu više knjiga. Za kupovinu 3–5 knjiga važiće dodatni popust od 10%, popust od 15% odnosiće se na kupovinu 6–8 knjiga, a za kupovine preko 9 knjiga dodatni popust je 20%. I ovog puta imaćemo omiljene akcije čitalaca „3 knjige za 499 dinara“ i „3 knjige za 999 dinara“. Rođendanski popust od 40% važi za kupovinu do 3 Lagunine knjige.

Dobro došli!

Partner Lagune na ovogodišnjem Sajmu knjiga je Banca Intesa a Laguni su se pridružili i brojni sponzori: Bambi, Henkel, Sarantis, Haier, Generali, Flixbus, PS Fashion, Esi.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Andreja Leskovac

<p style="text-align: justify">Andreja Leskovac (1977) rođena je u Osijeku. Diplomirala je na Biološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, smer primenjena genetika. Na istom fakultetu je magistrirala i doktorirala. Od 2002. godine radi u Institutu za nuklearne nauke Vinča. Autor je većeg broja naučnih radova iz oblasti radiobiologije i genotoksikologije. Trenutno je saradnik na projektu &bdquo;Istraživanja interakcija enzima sa toksičnim i farmakološki aktivnim molekulima&ldquo; Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja.</p>

Slika Bojan Ljubenović

Bojan Ljubenović

<p style="text-align: justify">Bojan Ljubenović<br /> Rođen 1972. godine u Beogradu.<br /> Uređuje rubriku TRN u &bdquo;Večernjim novostima&ldquo;.<br /> <br /> Objavio:<br /> <br /> <em>Pisma iz Beograda</em>, aforizmi, 1998. <br /> <em>Pocepani suncobran</em>, aforizmi o deci 2002. <br /> <em>Beograd, live</em>, aforizmi o Beogradu 2006. <br /> Zastupljen je u zbirci kratkih antiratnih priča <em>Legenda za upućene</em> (B92, 1992. god)<br /> Koautor knjige <em>Metafore dr Zorana Đinđića</em>, 2004. <br /> <em>Triput sečem i opet kratko</em>, satirične priče 2009.<br /> <em>Smejalice</em>, aforizmi za decu i detinjaste 2012. <br /> <em>Ljubav za poneti</em>, aforizmi o ljubavi 2013.<br /> <em>Pisma iz Srbije</em>, 2014.<br /> <em>Trn u oku</em>, politički aforizmi, 2015.<br /> <em>Knjiga za zaljubljene dečake</em>, <em>Knjiga za zaljubljene devojčice</em>, 2015.<br /> <em>Crvena zvezda, moj fudbalski klub</em>, <em>Partizan, moj fudbalski klu</em>b, 2016.<br /> <em>Uki, mali fudbaler</em>, roman za decu, 2017.<br /> <em>Luna, mala teniserka</em>, roman za decu, 2017.<br /> <em>Vuk, mali glumac</em>, roman za decu, 2017.<br /> <em>Zanimljivi bukvar sa istorijskom čitankom za decu u rasejanju</em>, 2018.<br /> <em>Ljubav za poneti</em>, aforizmi o ljubavi, dopunjeno izdanje, 2018.<br /> <em>Naši fudbaleri na Mundijalima</em>, sportska knjiga za decu , 2018. <br /> <br /> Nagrade:<br /> <br /> &bdquo;Mladi jež&ldquo; 2000., za najboljeg mladog satiričara Jugoslavije.<br /> Prva nagrada 2007., za najbolju kratku priču na Šabačkoj čivijadi.<br /> &bdquo;Vladimir Bulatović VIB&ldquo; 2007., nagrada lista Politika za doprinos srpskoj satiri.<br /> Prva nagrada 2008., za najbolju kratku priču na Šabačkoj čivijadi.<br /> &bdquo;Jovan Hadži Kostić&ldquo; 2009., nagrada lista Večernje novosti za novinsku satiru.<br /> Treća nagrada 2010., za aforizme na Šabačkoj čivijadi.<br /> &bdquo;Radoje Domanović&ldquo; 2010., nagrada Udruženja književnika Srbije za knjigu <em>Triput sečem i opet kratko</em>.<br /> &bdquo;Vuko Bezarević&ldquo; 2013., nagrada za najbolju satiričnu priču na Festivalu u Pljevljima (Crna Gora).<br /> &bdquo;Letnji erski kabare&ldquo;, Čajetina 2013., prva nagrada za dečje aforizme.<br /> &bdquo;Dragiša Kašiković&ldquo; 2014., za satirično stvaralaštvo.<br /> Treća nagrada 2014., za satiričnu priču na Šabačkoj čivijadi.<br /> &bdquo;Tipar&ldquo; 2015., nagrada za najbolju satiričnu knjigu na prostoru bivše Jugoslavije za knjigu <em>Pisma iz Srbije</em>, Festival u Pljevljima, Crna Gora.<br /> &bdquo;Radoje Domanović&ldquo; 2015., nagrada Udruženja književnika Srbije za knjigu <em>Pisma iz Srbije</em>.<br /> &bdquo;Interfer&ldquo; 2017., nagrada za novinsku reportažu na Internacionalnom festivalu novinskih reportaža.<br /> &bdquo;Zlatna značka&ldquo; 2018. Kulturno-prosvetne zajednice Srbije</p>

Slika Branko Stevanović

Branko Stevanović

<p style="text-align: justify">Branko Stevanović (1966) rođen je u Bačkoj Topoli, odrastao na Krivaji i u Sevojnu, živi na Novom Beogradu. Piše za decu i odrasle. Bio je urednik u nekoliko izdavačkih kuća i listova za decu. Bavi se i prevodilačkim radom. U periodici je prisutan od 1984, a prvu knjigu objavio je 1986. godine. Poezijom i kratkom prozom zastupljen je u antologijama, udžbenicima i lektiri za osnovnu školu. <br /> <br /> Neke od objavljenih knjiga su: <em>Trajanja</em>, <em>Nikola Vrana i golubovi</em>, <em>Vrlo društvena igra</em>, <em>Upotreba deteta</em>, <em>Zoološka pesmarica</em>, <em>Priča o princu jedincu</em>, <em>Lepo ti kažem</em>, <em>Eto tako</em>, <em>Ovako je to bilo</em>, <em>Kako sam bio zec</em>, <em>Pozorištancije</em>, <em>Avanture Kraljevića Marka</em>, <em>Strogo poverljiva knjiga</em>, <em>Blago nama sa životinjama</em>&hellip; Koautor je knjiga <em>Urnebesna fizika</em> i <em>Urnebesna hemija</em>. Priredio je knjigu izabranih pesama Ljubivoja Ršumovića <em>Čini mi se vekovima</em> i knjigu izabranih priča i pesama Vladimira Andrića <em>Savršeni darmar</em>. Sa Igorom Kolarovim priredio je tri izbora iz srpske poezije za decu: <em>E, baš to!</em>, <em>Od Zmaja do beskraja</em> i <em>Zrenjaninski vatromet</em>. Sa Gordanom Maletić priredio je knjigu izabranih pesama Jovana Jovanovića Zmaja <em>Zgodno mesto</em>. <br /> <br /> Dobitnik je brojnih priznanja u sferi književnosti za decu, među kojima su: &bdquo;Dečja knjiga godine&ldquo; 52. Međunarodnog beogradskog sajma knjiga, Nagrada &bdquo;Neven&ldquo; Prijatelja dece Srbije (dva puta &ndash; za beletristiku i za popularnu nauku), Nagrada 57. Zmajevih dečjih igara za izuzetan stvaralački doprinos savremenom izrazu u književnosti za decu, Nagrada Žirija dečje kritike &bdquo;Dositejevo pero&ldquo;, Nagrada &bdquo;Momčilo Tešić&ldquo;, Nagrada &bdquo;Knjaževačko zlatno runo&ldquo; za doprinos stvaralaštvu za decu i razigranom detinjstvu, Nagrada &bdquo;Zlatni ključić&ldquo; 50. Festivala poezije Smederevska pesnička jesen, Povelja &bdquo;Naisa&ldquo; 13. Medijana festivala dečjeg stvaralaštva i stvaralaštva za decu, Plaketa &bdquo;Zlatna bulka&ldquo; 29. Međunarodnog festivala pesnika za decu u Crvenki za ukupan doprinos stvaralaštvu za decu, Nagrada &bdquo;Zlatno Gašino pero&ldquo; 35. Međunarodnog festivala humora za decu u Lazarevcu, za doprinos vedrom duhu detinjstva. U časopisu Vukove zadužbine <em>Danica za mlade</em> je 2019. proglašen za ličnost godine, a 2021. u Republici Srpskoj proglašen je za &bdquo;Princa Dječijeg carstva&ldquo; &ndash; za životno delo i doprinos dečjem stvaralaštvu.</p>

Dragana Petrović Kosanović

<p style="text-align: justify">Dragana Petrović Kosanović (1976) rođena je i odrasla u Ljuboviji, gde je završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala je i doktorirala na Biološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Dugi niz godina radila je kao nastavnik biologije u osnovnoj školi. Jedno vreme je radila u Institutu za nuklearne nauke Vinča. Autor je naučnih radova iz oblasti citologije. &nbsp;</p>

Slika Dušan Kovačević

Dušan Kovačević

<p style="text-align: justify">Dušan Kovačević (Mrđenovac kod Šapca, 1948), dramski pisac, romansijer, scenarista, pozorišni i filmski i reditelj. Završio je osnovnu školu u Šapcu i gimnaziju u Novom Sadu 1968, a diplomirao dramaturgiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu 1973.<br /> <br /> Radio je kao dramaturg na TV Beograd od 1973. do 1978, docent na Fakultetu dramskih umetnosti od 1986. do 1988, a od 1998. direktor je &bdquo;Zvezdara teatra&ldquo; u Beogradu. Dopisni član SANU od 2000, redovni od 2009. godine. Bio je ambasador Srbije i Crne Gore, a zatim Srbije 2005&ndash;2006. godine u Portugaliji.<br /> <br /> Živi u Beogradu.<br /> <br /> Drame: <em>Maratonci trče počasni krug</em> (1972), <em>Radovan III</em> (1973), <em>Šta je to u ljudskom biću što ga vodi prema piću</em> (1976), <em>Proleće u januaru</em> (1977), <em>Svemirski zmaj</em> (delo za decu u stihu, 1977), <em>Sabirni centar</em> (1982), <em>Balkanski špijun</em> (1983), <em>Sveti Georgije ubiva aždahu</em> (1986), <em>Klaustrofobična komedija</em> (1987), <em>Profesionalac </em>(1990), <em>Urnebesna tragedija</em> (1991), <em>Lari Tompson, tragedija jedne mladosti</em> (1996), <em>Kontejner sa pet zvezdica</em> (1999), <em>Doktor šuster</em> (2000), <em>Dinar po dinar</em> (2005), <em>Generalna proba samoubistva</em> (2008), <em>Život u tesnim cipelama</em> (2010), <em>Kumovi </em>(2012), <em>Rođendan gospodina Nušića</em> (2014) i <em>Hipnoza jedne ljubavi</em> (2016).<br /> <br /> Filmski scenariji: <em>Beštije </em>(1976, režija Ž. Nikolić), <em>Poseban tretman</em> (1978, režija G. Paskaljević), <em>Ko to tamo peva</em> (1980, režija S. Šijan), <em>Maratonci trče počasni krug</em> (1981, režija S. Šijan), <em>Balkanski špijun</em> (1984, režija D. Kovačević i B. Nikolić), <em>Sabirni centar</em> (1990, režija G. Marković), <em>Urnebesna tragedija</em> (1995, režija G. Marković), <em>Podzemlje &ndash; Underground</em> (1995, režija E. Kusturica), <em>Profesionalac </em>(2003, režija D. Kovačević) i <em>Sveti Georgije ubiva aždahu</em> (2009, režija S. Dragojević).<br /> <br /> TV drame: <em>Povratak lopova</em> (1974), <em>Dvosobna kafana</em> (1975) i <em>Zvezdana prašina</em> (1976).<br /> <br /> TV serije: <em>Čardak i na nebu i na zemlji</em> (13 epizoda po 45 minuta, 1976), <em>Bila jednom jedna zemlja</em> (6 epizoda po 60 minuta, 1995).<br /> <br /> Radio drame: <em>828 kilometara severno od prve varoši</em> (1970) i <em>Bio čovek</em> (1970).<br /> <br /> Romani: <em>Meda peva bluz</em> (2004), <em>Bila jednom jedna zemlja</em> (1995).<br /> <br /> Priče: <em>Deset filmskih priča</em> (2023).<br /> <br /> Pesme: <em>Ja to tamo pevam</em> (2020).<br /> <br /> Priznanja i nagrade: Oktobarska nagrada Beograda (za scenario filma <em>Sabirni centar</em>, 1989); &bdquo;Zlatna arena&ldquo; za najbolji jugoslovenski film (Festival jugoslovenskog filma, Pula, <em>Balkanski špijun</em>, 1984; <em>Sabirni centar</em>, 1989); Nagrada Sterijinog grada Vršca za tekst savremene komedije (Sterijino pozorje, Novi Sad, <em>Maratonci trče počasni krug</em>, 1974); Sterijina nagrada za tekst savremene drame (Sterijino pozorje, Novi Sad, <em>Balkanski špijun</em>, 1984; <em>Sveti Georgije ubiva aždahu</em>, 1987; <em>Doktor šuster</em>, 2002); nagrada &bdquo;Branko Ćopić&ldquo; (&bdquo;Novosti 8&ldquo;, Beograd, za dramski tekst i scenario filma <em>Balkanski špijun</em>, 1985; za najbolje humorističko satirično delo, <em>Klaustrofobična komedija</em>, 1988; za humor i satiru za komediju <em>Urnebesna tragedija</em>, 1992); nagrada &bdquo;Joakim Vujić&ldquo; (za izuzetan doprinos razvoju pozorišne umetnosti u Srbiji, Knjaževsko-srpski teatar, Kragujevac, 1987); nagrada &bdquo;Miloš Crnjanski&ldquo; (za knjigu <em>Drame</em>, Zadužbina Miloša Crnjanskog, Beograd, 1983); nagrada &bdquo;Radoje Domanović&ldquo; (za ukupan doprinos srpskoj književnoj satiri, Fond &bdquo;Radoje Domanović&ldquo;, Beograd, 2007), &bdquo;Zlatna palma&ldquo; za najbolji film (Filmski festival, Kan, 1995, <em>Podzemlje</em>); nagrada za najbolji scenario (Filmski festival, Montreal, 1984, <em>Balkanski špijun</em>; 2003, <em>Profesionalac</em>), nagrada međunarodnog žirija kritike za najbolji film &ndash; FIPRESCI (Filmski festival, Montreal, 2003, <em>Profesionalac</em>), Nagrada &bdquo;Ivo Andrić&ldquo; za ukupan životni doprinos srpskoj književnosti (2017), nagrada Udruženja filmskih umetnika Srbije za životno delo (2018).<br /> <br /> Scenario za <em>Profesionalca </em>bio je nominovan među šest najboljih evropskih scenarija za 2003. od strane EFA (Evropske Filmske Akademije) u Berlinu; a film <em>Ko to tamo peva</em> dobio je &bdquo;Čaplinovu nagradu&ldquo; u Veveju, itd. Film <em>Ko to tamo peva</em> po njegovom scenariju proglašen je za najbolji film jugoslovenske kinematografije nastao od 1945&ndash;1995. Filmski sajt IMDb je proglasio film <em>Podzemlje &ndash; Underground</em> za 223. od trista najboljih filmova svih vremena.<br /> <br /> <em>Sveti Georgije ubiva aždahu</em> izveden je u Grčkom nacionalnom teatru u Atini u februaru 1995. godine kao prvi ikad izveden srpski komad u Grčkoj. <em>Profesionalac </em>je igran u preko 40 inostranih pozorišta, pa i u prestižnom pariskom Theatre de la Ville u januaru 2004. godine, a 1995. je izveden u Njujorku (Off-Broadway). Između ostalog, izveden je u Teheranu na persijskom, u Španiji na galisijskom (galego) jeziku, u Barseloni na katalonskom, u Jerusalimu na hebrejskom, a u Turskoj se od 2012. godine igra svake sezone. Komad <em>Lari Tompson &ndash; tragedija jedne mladosti</em> izveden je 1998. na njujorškom festivalu i kao najbolja predstava festivala prikazan je u zgradi OUN za ambasadore u UN. Ta drama je u januaru 2005. godine imala premijeru i na Novom Zelandu. <em>Balkanski špijun</em> izveden je u Tokiju 2014. Drama <em>Maratonci trče počasni krug</em> izvođena je u Zagrebu, kao mjuzikl u Beogradu, kao opera u Austriji i Italiji, i kao opereta u Nemačkoj. <em>Doktor šuster</em> je izveden u Trstu i Tirani.<br /> <br /> Samo u beogradskim profesionalnim pozorištima odigrano je preko 4.000 predstava Kovačevićevih drama, koje je gledalo preko 2 miliona gledalaca. Njegove drame igrane su u preko 286 inostranih pozorišta i prevođene na nemački, engleski, francuski, talijanski, ruski, češki, slovački, grčki, poljski, makedonski, švedski, finski, mađarski, rumunski, bugarski, kineski, slovenački, turski, katalonski, španski, katalonski, galisijski, portugalski, persijski, japanski i hebrejski.</p>

Slika Dušan Petričić

Dušan Petričić

<p style="text-align: justify">Dušan Petričić je diplomirao na Grafičkom odseku beogradske Akademije za primenjene umetnosti 1969. godine u klasi profesora Bogdana Kršića.<br /> <br /> Kao koautor ili ilustrator kreirao je preko 30 knjiga za decu koje su objavljene na prostorima bivše Jugoslavije ili Severne Amerike.<br /> <br /> Za knjige i karikature dobio je nebrojeno nagrada širom sveta: Beograd, Montreal, Tokio, Budimpešta, Amsterdam, Lajpcig, Moskva, Ankara, Njujork, Toronto, Skopje&hellip;<br /> <br /> Bio je profesor opreme knjige i ilustracije na beogradskoj Akademiji primenjenih umetnosti i profesor animacije i ilustracije na Sheridan College, u Oukvilu, Kanada. <br /> <br /> Redovno sarađuje sa nekoliko vodećih severnoameričkih novina: <em>The New York Times</em>, <em>The Wall Street Journal</em>, <em>The Toronto Star</em>, <em>Scientific American</em>&hellip;</p>

Slika Enes Halilović

Enes Halilović

<p style="text-align: justify">Enes Halilović rođen je 5. marta 1977. u Novom Pazaru.<br /> <br /> Poezija: <em>Srednje slovo</em> (1995), <em>Bludni parip</em> (2000), <em>Listovi na vodi</em> (2007), <em>Pesme iz bolesti i zdravlja</em> (2011), <em>Zidovi </em>(2014), <em>Bangladeš </em>(2019) i <em>Sekvoja </em>(2022).<br /> <br /> Zbirke priča: <em>Potomci odbijenih prosaca </em>(2004), <em>Kapilarne pojave</em> (2006) i <em>Čudna knjiga</em> (2017).<br /> <br /> Drame: <em>In vivo </em>(2004), <em>Kemet </em>(2009) i <em>Zemlja </em>(2022).<br /> <br /> Romani:<em> Ep o vodi</em> (2012), <em>Ako dugo gledaš u ponor</em> (2016),<em> Ljudi bez grobova</em> (2020) i <em>Bekos </em>(2025).<br /> <br /> Osnovao je književni časopis <em>Sent </em>i književni veb-časopis <em>Eckermann</em>. <br /> <br /> Knjige Enesa Halilovića objavljene su na engleskom, poljskom, francuskom, makedonskom, turskom, albanskom, bugarskom, ruskom, italijanskom i latinskom jeziku, a proza i poezija je prevođena na engleski, nemački, španski, ruski, arapski, turski, francuski, poljski, rumunski, ukrajinski, mađarski, slovenački, letonski, albanski, makedonski, grčki, bugarski, katalonski, romski, danski, portugalski, italijanski, beloruski, jermenski, hebrejski, japanski, persijski i latinski jezik. <br /> <br /> Nagrade: Zlatna značka za doprinos kulturi KPZ Srbije, &bdquo;Branko Miljković&ldquo;, &bdquo;Đura Jakšić, &bdquo;Meša Selimović&ldquo;, &bdquo;Ahmed Vali&ldquo;, &bdquo;Stevan Sremac&ldquo;, &bdquo;Zlatno slovo&ldquo;, &bdquo;Grigorije Božović&ldquo;, Vitalova nagrada &bdquo;Zlatni suncokret&ldquo;, &bdquo;Zaplanjski Orfej&ldquo;, &bdquo;Kočićevo pero&ldquo;, &bdquo;Velika nagrada Ivo Andrić&ldquo; i Povelja festivala u Anciju. <br /> <br /> Za urednički rad dobio je nagradu &bdquo;Sergije Lajković&ldquo;.<br /> <br /> <em>Komad o novorođenčadima</em> koja govore premijerno su izveli glumci berlinskog teatra <em>Šaubine </em>(<em>Schaubuhne</em>) 10. marta 2011. godine. <br /> <br /> Po romanu <em>Ako dugo gledaš u ponor </em>Zlatko Paković je režirao istoimenu predstavu koja je premijerno izvedena 27. decembra 2020. <br /> <br /> Po pesničkoj knjizi <em>Zidovi </em>Mitar Belojica je režirao predstavu koja je premijerno izvedena 5. januara 2022. Istog dana je premijerno izveden film <em>Zidovi</em>, takođe po motivima Halilovićeve pesničke knjige, a u režiji Adema Tutića. <br /> <br /> Po romanu <em>Ljudi bez grobova</em> Stevan Bodroža je režirao istoimenu predstavu koja je premijerno izvedena 13. novembra 2023.<br /> <br /> Za redovnog člana Slovenske akademije nauka i umetnosti (Varna, Bugarska) izabran 2. januara 2023. godine.</p>

Slika Jasenka Lalović

Jasenka Lalović

<p style="text-align: justify">Jasenka Lalović je Paštrovka, rođena u Baru jednog juskog dana 1965. godine. Stasavala u Buljarici, pored mora i zauvek ostala zaljubljenik njegovog mirisa i plavih širina. Osnovnu školu zvršila je u Petrovcu, pohađala gimnaziju u Baru, potom je upisala studije sociologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Oduvek se bavila pisanjem, ali se tek u pedesetim godinama osmelila da objavi svoj prvi roman. Radila je na Radio-televiziji Srbije. Majka Kristine, Luke i Teodore. Ponosna tetka Dorotee. Udata, živi i radi u Beogradu. <em>S one bande moje gore</em> je njen prvi roman, kojim je započela pisanje trilogije <em>Brda od pelina</em>.<br /> <br /> Foto: privatna arhiva</p>

Slika Ljubivoje Ršumović

Ljubivoje Ršumović

<p style="text-align: justify">Ljubivoje Ršumović je rođen u Ljubišu, na Zlatiboru, 3. jula 1939. godine. Školovao se u Ljubišu, Čajetini, Užicu i Beogradu, gde je završio komparativnu književnost na Filološkom fakultetu, 1965. godine.<br /> <br /> Počeo je pisati rano, još kao osnovac u Ljubišu. Prve pesme je objavio kao gimnazijalac, 1957. godine, najpre u užičkim <em>Vestima</em>, a zatim u <em>Književnim novinama</em>.<br /> <br /> Godine 1965. zaposlio se u Radio Beogradu, u redakciji programa za decu. Svoj literarni rad uspešno ugrađuje u emisije <em>Utorak uveče &ndash; ma šta mi reče</em>, <em>Subotom u dva</em>, <em>Veseli utorak</em>. U tim programima primenjuje dokumentarnu poetiku koju je usvojio od Zmaja i Duška Radovića i pedagošku doktrinu Džona Loka: &bdquo;Što pre dete smatraš čovekom &ndash; pre će čovek i postati!&ldquo; Godine 1968. prelazi na televiziju i radi poznate serije: <em>Dvogled</em>, <em>Hiljadu zašto</em> i<em> Hajde da rastemo</em>. Kao televizijski poslenik napisao je, vodio i režirao više od šeststo emisija. Jedna od najpopularnijih serija za decu <em>Fazoni i fore</em> imala je sto pedeset sedam epizoda.<br /> <br /> Pored programa za decu uradio je i nekoliko serija dokumentarnih programa. Najpoznatija je serija <em>Dijagonale &ndash; priče o ljudima i naravima</em>, u kojima Ršumović govori o pojedinim etničkim grupama, puštajući pripadnike tih grupa da sami daju karakterizaciju svojih saplemenika. To su emisije o Mijacima, Brsjacima, Malisorima, Torbešima, Bunjevcima, Erama, Lalama, Dubrovčanima, Bodulima, Šopovima, Gorancima, Piperima itd.<br /> <br /> Objavio je devedeset dve knjige, uglavnom za decu. Najpoznatiji su mu naslovi: <em>Ma šta mi reče</em>, <em>Pričanka</em>, <em>Pevanka</em>, <em>Još nam samo ale fale</em>, <em>Vesti iz nesvesti</em>, <em>Nevidljiva ptica</em>, <em>Domovina se brani lepotom</em>, <em>Sjaj na pragu</em>, <em>Rošavi anđeo</em>, <em>Zov tetreba</em>, <em>Uspon vrtovima</em>, <em>Pesme uličarke</em>, <em>Severozapadni krokodil</em>, <em>Pošto prodaš to što misliš</em>, <em>Opasan svedok</em>, <em>Ne vucite me za jezik</em>, <em>Gujina stena</em>, <em>Bukvar dečjih prava</em>, <em>Tri čvora na trepavici</em>,<em> Poverenje u sunce</em>, <em>Tajna ledene pećine</em>, <em>Beli paketi</em>, <em>Sunčanje na mesečini</em>, <em>Ujdurme i zvrčke iz antičke Grčke</em>, <em>Zauvari</em>, <em>Planiranje prošlosti</em>, <em>Zemlja hoda nebom</em>, <em>Vidovite priče</em>, <em>Vid iz Talambasa</em>...<br /> <br /> U pozorištima je izvedeno više njegovih dela: <em>Šuma koja hoda</em>, <em>Nevidljiva ptica</em>, <em>Baba Roga</em>, <em>Rokenrol za decu</em>, <em>Uspavana lepotica</em>, <em>Au, što je škola zgodna</em>,<em> U cara Trojana kozje uši</em>, <em>Snežana i sedam patuljaka</em>...<br /> <br /> Dobio je književne nagrade: &bdquo;Neven&ldquo;, &bdquo;Mlado pokolenje&ldquo;, Nagradu Zmajevih dečjih igara, Brankovu nagradu, Oktobarsku nagradu grada Beograda, Goranovu plaketu, Vukovu nagradu, Zlatni prsten Festivala pesnika za decu u Crvenki, nagradu &bdquo;Porodica bistrih potoka&ldquo; Udruženja književnika Srbije, prvu nagradu za dramski tekst U cara Trojana kozje uši na Festivalu pozorišta za decu u Kotoru, &bdquo;Zlatni beočug&ldquo;, nagradu Politikinog zabavnika za knjigu <em>Tri čvora na trepavici</em>, nagradu &bdquo;Duško Radović&ldquo;, titulu &bdquo;Saradnik Sunca&ldquo;, Instelovu nagradu za poeziju, nagradu &bdquo;Miroslav Antić&ldquo; (kao prvi dobitnik 2008), nagradu &bdquo;Princ dečjeg carstva Tamaris&ldquo; u Banjaluci i nagradu &bdquo;Branko Ćopić&ldquo; za knjigu <em>Sunčanje na mesečini</em>.<br /> <br /> Dobio je i tri zapažene međunarodne nagrade: &bdquo;Pulja&ldquo; u Bariju, za celokupno stvaralaštvo za decu, nagradu Uneska za <em>Bukvar dečjih prava</em>, na svetskom konkursu za knjigu koja propagira mir i toleranciju, i nagradu &bdquo;Tabernakul&ldquo; za poeziju u Skoplju.<br /> <br /> Dela su mu prevedena na više stranih jezika.<br /> <br /> Autor je udžbenika za osnovnu školu: <em>Deca su narod poseban</em> (drugi razred), za izborni predmet Građansko vaspitanje, i <em>Azbukovar</em> i <em>Pismenar</em> (prvi razred).<br /> <br /> Uporedo sa književnim radom bavio se i sportom. Osnivač je, takmičar i prvi predsednik Karate kluba &bdquo;Crvena zvezda&ldquo;. Bio je predsednik Karate saveza Srbije i savezni je sudija karatea.<br /> <br /> Od 1986. do 2002. bio je direktor Pozorišta &bdquo;Boško Buha&ldquo;.<br /> <br /> Predsednik je Kulturno-prosvetne zajednice Srbije i jedan od osnivača i član Upravnog odbora Zadužbine Dositeja Obradovića.<br /> <br /> Jedan je od osnivača i prvi predsednik Odbora za zaštitu prava deteta Srbije, pri organizaciji Prijatelji dece Srbije, u kojoj je aktuelni predsednik Skupštine.<br /> <br /> Više nije član Udruženja književnika Srbije.<br /> <br /> Živi i radi na Slobodnoj teritoriji, nedaleko od Beograda.</p>

Slika Natalija Draganović

Natalija Draganović

<p style="text-align: justify">Natalija Draganović je rođena 1982. godine u Beogradu, a školovala se u Engleskoj, Sjedinjenim Američkim Državama i Italiji. Diplomirala je na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, smer međunarodni odnosi, a master studije iz mirovnih i bezbedonosnih nauka završila u Rimu kao stipendista Fonda za mlade talente Republike Srbije. Svoje prvo radno iskustvo započinje pri misiji Ujedinjenih Nacija i nastavlja svoja dalja radna iskustva u međunarodnoj zajednici. Ljubav prema pisanju gaji od najranijih dana, a kao strastveni putnik tu ljubav pokazuje najpre kroz putopise. Veruje u moć edukacije i zalaže se za očuvanje životne sredine i svih živih bića, te spajajući ove dve njoj značajne teme, nastaje njena knjiga prvenac &bdquo;Laura i njena čarobna olovka&ldquo; posvećena ugroženim životinjama. Natalija je veliki kreativac, sportista, jedriličar, uživa u grnčariji koju ručno pravi, u kuvanju, prirodi, čitanju knjiga i šetnjama. Radi i živi u Beograda sa mužem, troje dece i velikim psom, koji su joj svi skupa nepresušni izvor inspiracije.</p>

Slika Radoslav Petković

Radoslav Petković

<p style="text-align: justify">Radoslav Petković rođen je 1953. godine u Beogradu.<br /> <br /> Objavio je romane: <em>Put u Dvigrad</em> (1979, Nagrada &bdquo;Miloš Crnjanski&ldquo;), <em>Zapisi iz godine jagoda</em> (1983), <em>Senke na zidu</em> (1985), <em>Sudbina i komentari</em> (1993, nagrade: &bdquo;Meša Selimović&ldquo; i &bdquo;Borbina nagrada&ldquo; za najbolju knjigu godine, NIN-ova nagrada za najbolji roman godine) i&nbsp;<em>Savršeno sećanje na smrt</em> (2008, nagrada &bdquo;Borisav Stanković&ldquo;); knjige priča: <em>Izveštaj o kugi</em> (1989, &bdquo;Andrićeva nagrada&ldquo;) i <em>Čovek koji je živeo u snovima</em> (1998, &bdquo;Vitalova nagrada&ldquo; za knjigu godine); i knjige esejističke proze <em>Ogled o mački</em> (1995), <em>O Mikelanđelu govoreći</em> (2006), <em>Vizantijski internet </em>(2007),&nbsp;<em>Upotreba vilenjaka</em> (2008) i&nbsp;i <em>Događaj godine</em> (2010).<br /> <br /> Dela Radoslava Petkovića prevođena su na engleski, francuski, nemački, grčki, mađarski, bugarski, slovenački, slovački i makedonski jezik.<br /> <br /> Prevodio je sa engleskog Čestertona, Tolkina, Defoa i Stivensona.<br /> <br /> Priče Radoslava Petkovića nalaze se u više antologija objavljenih u zemlji i inostranstvu.<br /> <br /> Živeo je i radio u Novom Sadu. Preminuo je 2024. godine.</p>

Slika Siniša Soćanin

Siniša Soćanin

<p style="text-align: justify">Siniša Soćanin je rođen u Sremskoj Mitrovici 1972. Piše za decu i odrasle. Objavio je zbirku priča &bdquo;Tri reda zuba&ldquo; (Matica srpska, 2002). Priča &bdquo;Premijera&ldquo; bila je u užem izboru na međunarodnom konkursu <em>Lapis Histriae</em> 2016. Njegov ekološki komad &bdquo;Gospodari metle&ldquo; najgledanija je dečja predstava pozorišta &bdquo;Dobrica Milutinović&ldquo; u Sremskoj Mitrovici. Komad za decu &bdquo;Petrarka&ldquo; je na repertoaru istog pozorišta od 2017. godine. Roman za decu &bdquo;Bandoglavić Strahinja&ldquo; (2018) bio je u najužem izboru za nagradu Zmajevih dečjih igara, nagradu &bdquo;Neven&ldquo; i nagradu Grada Niša za književnost za decu i mlade. &bdquo;Ubisvet&ldquo; (2019), njegov prvi roman za odrasle, bio je u užem izboru za nagradu &bdquo;Stevan Sremac&ldquo; i širem izboru za Ninovu nagradu. &bdquo;Mapa oproštaja&ldquo; je njegov drugi roman za odrasle. Živi u Zemunu.</p>

Slika Tijana Kondić

Tijana Kondić

<p style="text-align: justify">Tijana Kondić je spisateljica i glumica. Za glavnu ulogu u filmu &bdquo;Nataša&ldquo; osvojila je Zlatna arena za najbolju glavnu žensku ulogu na Filmskom festivalu u Puli Diplomirala je i završila master stepen na Filološkom fakultetu u Beogradu na katedri za svetsku književnost (opšta književnost i teorija književnosti).</p>

Slika Uroš Petrović

Uroš Petrović

<p style="text-align: justify">Uroš Petrović (1967) je književnik čija dela pomeraju granice u savremenoj literaturi za decu i mlade. Počev od zbirki priča-mozgalica i romana u zagonetkama do grafičkih romana, bajki i fantastičnih pripovesti, dela ovog autora jesu originalne pustolovine koje bogato nagrađuju čitaoce. Razmrdavanje vijuga, susret sa čudesnim, neobičnim ali i zastrašujućim, raskošna mašta i osobeni humor u njegovim knjigama, odavno su postali omiljenim štivom i za odrasle.<br /> <br /> Autor je trideset knjiga (prodatih u više od pola miliona primeraka) i dobitnik većeg broja najprestižnijih nagrada za književnost za decu i mlade. Knjige su mu do sada objavljene i u Italiji, Mađarskoj, Grčkoj, Rusiji, Sloveniji, Rumuniji, Severnoj Makedoniji i Češkoj, kao i na engleskom jeziku.<br /> <br /> Svako njegovo druženje sa čitaocima, kako sa domaćim tako i sa onima van zemlje, jeste svojevrsni spoj književnog susreta, kreativne radionice i pozorišne predstave, umetničko-intelektualni performans koji uvek protiče u živoj, interaktivnoj atmosferi i potom se dugo pamti i prepričava.<br /> <br /> Po njegovom nagrađenom romanu <em>Peti leptir</em> snimljen je prvi (i još uvek jedini) dugometražni 3D film u istoriji srpske kinematografije.<br /> <br /> Autor je i više originalnih stonih društvenih igara, za koje je više puta nagrađen priznanjem <em>Dobra igračka</em> Prijatelja dece Srbije, nagradom <em>Gran Pri</em> za <em>Igračke sa svrhom</em> i nagradom <em>Najbolja stona društvena igra za decu</em>.<br /> <br /> Podsticao je naciju na razmišljanje i unutar kultnog serijala <em>Fazoni i fore</em>, kao i u kvizovima <em>Potera</em> kao sastavljač pitanja i kvizu <em>Lavirint</em> kao <em>Tvorac lavirinta</em> i najteža prepreka za takmičare, oba na Javnom servisu Radio televizije Srbije.<br /> <br /> Dobitnik je i većeg broja nagrada za fotografiju (<em>National Geographic</em>, <em>Microsoft</em>, <em>Wikipedia</em>, <em>Canon </em>itd)), koje objavljuje širom planete.<br /> <br /> Autor je koncepta <em>Zagonetna pitanja</em>, kao i programa za usavršavanje<em> Kako razmišljanjem izvan ustaljenih okvira doći do novih ideja i rešenja?</em>, <em>Zagonetne iluzije mozga, Socijalni tango, Mozgaonica za bolji svet i Misli kreaKtivno</em>, i koautor <em>NTC sistema učenja.</em><br /> <br /> Gostuje kao predavač na fakultetima, u školama i drugim obrazovnim ustanovama u zemlji i inostranstvu, kao i u kompanijama, na poslovnim forumima i kongresima.<br /> <br /> Bio je predsednik Mense Srbije i jedan od najuspešnijih rešavača IQ X testa na svetu.<br /> &nbsp;</p>

Slika Vladimir Kopicl

Vladimir Kopicl

<p style="text-align: justify">Vladimir Kopicl rođen je 1949. godine. Završio je studije književnosti na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu.<br /> <br /> Objavio je knjige poezije <em>Aer </em>(Matica srpska, 1978), <em>Parafraze puta</em> (Matica srpska, 1980), <em>Gladni lavovi</em> (Književna zajednica Novog Sada, 1985), <em>Vapaji & konstrukcije</em> (Matica srpska, 1986), <em>Pitanje poze</em> (Matica srpska, 1992), <em>Prikaze &ndash; nove i izabrane kratke pesme</em> (Matica srpska, 1995), <em>Klisurine </em>(Narodna knjiga, 2002), <em>Pesme smrti i razonode &ndash; izabrane i nove pesme </em>(Orpheus, 2002), <em>Smernice </em>(Biblioteka &bdquo;Svetozar Marković&ldquo;, 2006), <em>Promašaji </em>(Narodna biblioteka &bdquo;Stefan Prvovenčani&ldquo;, Edicija Povelja, 2008), <em>Sovin izbor &ndash; nove i izabrane pesme</em> (Gradska biblioteka &bdquo;Vladislav Petković Dis&ldquo;, 2008), <em>27 pesama: tenkovi & lune</em> (KCNS, 2011), <em>Nesvršeno</em> (dvojezično izdanje, Matica makedonska / Arka, 2011), <em>Tufne &ndash; izabrane pesme</em> (Narodna biblioteka Srbije i Zadužbina &bdquo;Desanka Maksimović&ldquo;, 2013), <em>H&Q</em> (Arhipelag, 2013), <em>Format zveri</em> (Arhipelag, 2015), <em>Szurdokok </em>(Forum, 2019), <em>Udaljeni bubnjevi</em> (KCNS, 2020).<br /> <br /> Roman: <em>Purpurna dekada</em> (Dereta, 2020).<br /> <br /> Knjige eseja: <em>Mehanički patak, digitalna patka</em> (Narodna knjiga, 2003), <em>Prizori iz nevidljivog</em> (Narodna knjiga, 2006), <em>Umetnost i propast</em> (Futura publikacije, 2018).<br /> <br /> Priredio je i preveo više knjiga, zbornika i antologija: <em>Telo umetnika kao subjekt i objekt umetnosti</em> (Tribina mladih, 1972 &ndash; sa Anom Raković), <em>Trip &ndash; vodič kroz savremenu američku poeziju </em>(Narodna knjiga, 1983 &ndash; sa Vladislavom Bajcem), <em>Novi pesnički poredak &ndash; antologija novije američke poezije</em> (Oktoih, 2001 &ndash; sa Dubravkom Đurić), <em>Vrata panike &ndash; telo, društvo i umetnost u mreži tehnološke derealizacije</em> (Orpheus, 2005), <em>Milenijumski citati</em> (Orpheus, 2005), <em>Tehnoskepticizam </em>(Orpheus, 2007) itd.<br /> <br /> Dobio je Brankovu nagradu za prvu knjigu pesama (1979), Sterijinu nagradu za pozorišnu kritiku (1989), Nagradu DKV za knjigu godine (2003), Nagradu &bdquo;Stevan Pešić&ldquo; (2003), Nagradu ISTOK-ZAPAD za poeziju (2006), Disovu nagradu za pesnički opus (2008), Nagradu &bdquo;Desanka Maksimović&ldquo; za pesničko delo i doprinos razvoju srpske poezije (2012), Nagradu Ramonda Serbica za celokupno delo i doprinos književnosti i kulturi (2017) i Nagradu &bdquo;Dimitrije Mitrinović&ldquo; za roman <em>Purpurna dekada</em> i izuzetan doprinos srpskoj kulturi i očuvanju lepih umetnosti (2021).<br /> <br /> O njegovom književnom i umetničkom radu objavljene su monografska izdanja: <em>Vladimir Kopicl: Ništa još nije ovde ali neki oblik već može da mu odgovara</em> (Muzej savremene umetnosti Vojvodine, Novi Sad, 2007, priredio Nebojša Milenković), <em>Najbolji svet &ndash; Vladimir Kopicl, dobitnik Disove nagrade</em> (Gradska biblioteka &bdquo;Vladislav Petković Dis&ldquo;, Čačak, 2008, priredila mr Marijana Matović) kao i zbornik radova <em>Poezija Vladimira Kopicla</em> (Zadužbina &bdquo;Desanka Maksimović&ldquo;, Beograd, 2014, priredila Mirjana Stanišić).<br /> <br /> Prevođen, zastupljen, biran, postavljan itd. Živi u Novom Sadu.</p>

Slika Zoran Penevski

Zoran Penevski

<p style="text-align: justify">Zoran Penevski (1967) je pisac, scenarista i prevodilac. Autor je romana <em>Sara i zaboravljeni trg</em> (Laguna, 2016), <em>Budimir i retke vrste </em>(Kreativni centar, 2013), <em>Lektor</em> (SKC Novi Sad, 2015), <em>Tragovi odsustva</em> (Okean, 2008), <em>Manje važni zločini</em> (stipendija Fonda &bdquo;Borislav Pekić&ldquo;, Okean, 2005), <em>Flamanski mesečar</em> (Matica srpska, 1997) i zbirke priča <em>Istorija stomaka</em> (priče o Gogolju, Beografiti, 1999).<br /> <br /> Sa Ivicom Stevanovićem koautor je prvog srpskog grafičkog romana <em>Ljubazni leševi</em> (SKC Novi Sad, 2004; Komiko, 2011), objavljenog i na engleskom jeziku kao <em>Kindly Corpses</em> (ChiZine, 2016), grafičkog romana <em>Leksikon likovnih legija</em> (SKC Novi Sad, 2005) i strip-albuma <em>L&rsquo;Anatomie du Ciel </em>(Les Humanoides Associès, 2006).<br /> <br /> Napisao je scenarija za strip-albume <em>Korporativni pandemonijum</em> (crtež A. Zolotić, Besna kobila, 2015; nagrada ULUPUDS-a za strip godine), <em>Des Rivierès sur les Ponts</em> (crtež G. Josić, Delcourt, 2004), <em>Filip i Olga &ndash; knjiški moljci</em> (crtež Dušan Pavlić, System Comics, 2012; nagrada na Salonu stripa u Beogradu 2012. godine; prošireno izdanje <em>Olga i Filip &ndash; knjiški moljci</em>, System Comics, 2016).<br /> <br /> Priredio je knjigu zanimljivosti iz istorije početaka <em>Prvi u Srbiji</em> (Laguna, 2016), zbirku viceva <em>Da pukneš od smeha</em> (Kreativni centar, 2012) i priredio i dizajnirao ilustrovani izbor iz dela Miroslav Antića <em>Tu gde počinje nebo</em> (Stylos Art, 2011).<br /> <br /> Objavljivao je priče, tekstove, prikaze, kritike i eseje (o književnosti, stripu, muzici, ilustraciji i dr.) u časopisima <em>Sveske</em>, <em>NIN</em>, <em>Vreme</em>, <em>Večernje novosti</em>, <em>Danas</em>, <em>Art 032</em>, <em>Kvadart</em>, <em>Književna reč</em>, <em>Reč</em>, <em>Povelja</em>, <em>Detinjstvo</em>, <em>Letopis Matice srpske</em>, <em>Ritam</em> itd.<br /> <br /> Preveo je više od pedeset knjiga (sa engleskog, nemačkog i makedonskog jezika), a uredio više od sto izdanja. Radovi su mu prevođeni na engleski, francuski, holandski i makedonski jezik.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x