Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Drugi izbor za Lagunin izlog

Povodom Laguninih 15 uspešnih godina naši dragi čitaoci slali su nam svojih 15 predloga knjiga koje su obeležile rad vodeće izdavačke kuće u Srbiji i regionu.

Za kratko vreme pristigao je veliki broj predloga koji će u narednom periodu biti objavljeni na Laguninom sajtu.

Za ovu nedelju za sve poštovaoce Lagune izabrali smo predlog Stevana Ivkovića iz Paraćina, čijih 15 predloga i pismo prenosimo u celosti.
„Pre svega bih želeo da čestitam jubilej i prvih uspešnih 15 godina izdavačke kuće Laguna, sa razlogom ste postigli ovoliki uspeh. Sve pohvale za odlična izdanja, kao i stalne akcije koje omogućavaju i ljudima koji nemaju velika primanja da mogu češće da sebi ili dragim ljudima nabave zaista kvalitetne književne naslove. Takođe, jako mi se dopada što kod vernih čitalaca budite i kreativnost kao i ovog puta. Izdvojiti 15 omiljenih knjiga koje su za mene najpre obeležile 15 godina vašeg izdavaštva nije bilo lako, jer je za broj sjajnih knjiga koje su objavljene pod vašim okriljem to jako mali broj. Birajući naslove, vodio sam se po tome da knjige uglavnom budu međusobno različite, kao i to da se isti pisac ne ponovi, da bi se u izlogu promovisalo što više talentovanih pisaca. Moj izbor je pao na sledećih 15 knjiga, a poređao sam ih hronološki po datumu objavljivanja:

„Biblija otrovne masline“, Barbara Kingsolver
„Devojka sa bisernom minđušom“, Trejsi Ševalije
„Tajni svet snova jedne kupoholičarke“, Sofi Kinsela
„Tajni život pčela“, Sju Monk Kid
„Raštimovana muzika“, Sting
„Purpurni hibiskus“, Čimamanda Ngozi Adiči
„Tenor ljubavi“, Mari di Mikele
„Lovac na zmajeve“, Haled Hoseini
„Koliba“, Vilijem Pol Jang
„Udruženje ljubitelja knjige i pite ljuskuše“, Meri En Šafer i Eni Barouz
„Ringišpil“, Jelena Bačić Alimpić
„Cvet mog života“, Maša Rebić
„Američki derviš“, Ajad Aktar
„Beležnica“, Nikolas Sparks
„Svetlo između okeana“, M. L. Stedman

Između ostalih, ovo su knjige koje uvek preporučujem prijateljima i smatram da se uz neke od ovih naslova može mnogo naučiti, uz neke neverovatno opustiti, uz neke se nasmejati i zabaviti, ali zajedničko je što sve one ostavljaju jak utisak, ne zaboravljate ih i rado im se vraćate. Neke od njih posedujem u svojoj maloj kućnoj biblioteci, neke sam imao priliku da pročitam pozajmivši ih od prijatelja ili iz gradske biblioteke, ali u svakom slučaju planiram da ih u što skorije vreme sve imam na polici. I ne samo ovih 15 izdvojenih...“, istakao je Stevan Ivković.

Najlepše hvala Stevanu Ivkoviću na privrženosti našoj kući, na divnom pismu i izuzetnom izboru knjiga koji će krasiti naš sajt i ulepšati Laguninu rođendansku proslavu.

Budite sa nama i uz najbolje knjige proslavimo uspešnih 15 godina poslovanja.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Barbara Kingsolver

Barbara Kingsolver

<p>Barbara Kingsolver je autorka sedam beletrističkih dela, uključujući romane <em>Biblija otrovne masline</em>, <em>Bujno leto</em>, <em>Životinjski snovi</em> i <em>Drveće graška</em>, kao i knjiga poezije, eseja i kreativne dokumentarističke književnosti. Roman <em>Biblija otrovne masline</em> zadržao se na američkoj nacionalnoj listi bestselera više od godinu dana i osvojio mnogobrojne književne nagrade u zemlji i inostranstvu. Njeni radovi takođe su objavljivani u mnogim književnim antologijama i časopisima. Njena najnovija knjiga jeste izuzetno uticajan bestseler <em>Životinja, biljka, čudo: godina života hrane</em>.<br /> <br /> Dela Kingsolverove prevedena su na više od dvadeset jezika i donela su joj književne nagrade i odanu čitalačku publiku u zemlji i inostranstvu. Godine 2000. nagrađena je Nacionalnom medaljom za humanističke nauke, najvećim priznanjem ove zemlje za služenje posredstvom umetnosti. <br /> <br /> Odrasla je u Kentakiju i diplomirala biologiju, pre nego što se u potpunosti posvetila pisanju. Živi s porodicom na seoskom imanju u južnim Apalačima.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Evan Kafka</p>

Slika Čimamanda Ngozi Adiči

Čimamanda Ngozi Adiči

<p>Iako je svet bez granica, pogotovo u umetnosti, zapovest koliko i moda našeg doba, Nigerijka Čimamanda Ngozi Adiči izazvala je popriličnu buru u književnom svetu kada se prošle godine za svoj prvi roman, <em>Purpurni hibiskus</em>, našla u užem izboru za prestižnu književnu nagradu <em>Orindž</em>. Ujedno, ovaj roman doneo joj je nagradu za najbolju knjigu u zemljama Komonvelta. Posle tog uspeha, studentkinja medicine na Univerzitetu Nigerije počela je da pohađa seminare o pisanju na američkom univerzitetu <em>Džons Hopkins</em>.<br /> <br /> Među brojnim pohvalama <em>Purpurnom hibiskusu</em> našao se i glas nobelovca Džona Kucija, koji ga je nazvao &bdquo;prefinjenom i dirljivom pričom o detetu prerano izloženom verskoj netoleranciji i ružnijoj strani nigerijske države&ldquo;. Za roman <em>Pola žutog sunca</em>, dodeljena joj je nagrada <em>Orindž</em>.<br /> <br /> <span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="www.chimamanda.com" data-value="https://www.chimamanda.com/"><span class="ql-link-text">www.chimamanda.com</span></span></p>

Slika Haled Hoseini

Haled Hoseini

<p style="text-align: justify">Haled Hoseini je rođen 1965. godine u Kabulu, u Avganistanu. Njegov otac bio je diplomata u Ministarstvu spoljnih poslova Avganistana, a njegova majka je predavala farsi i istoriju u velikoj srednjoj školi u Kabulu. Ministarstvo spoljnih poslova šalje njegovu porodicu 1970. godine u Teheran, gde je njegov otac radio u avganistanskoj ambasadi.<br /> <br /> U Teheranu su živeli do 1973, kada su se vratili u Kabul. Jula 1973, u noći kada je rođen najmlađi Hoseinijev brat, zbačen je avganistanski kralj Zahir Šah u državnom udaru, koji je bez krvi organizovao kraljev rođak Daud Kan. U to vreme, Hoseini je išao u četvrti razred, i već je bio otkrio književnost i bio očaran brojnim knjigama koje je čitao.<br /> <br /> Avganistansko Ministarstvo spoljnih poslova 1976. godine još jednom premešta Hoseinijevu porodicu, ovog puta u Pariz. Bili su spremni da se vrate u Kabul 1980, ali je do tada Avganistan već doživeo krvavi komunistički prevrat i invaziju sovjetske vojske. Hoseinijevi su tražili i dobil politički azil od Sjedinjenih Američkih Država. Hoseinijeva porodica se u septembru 1980. preselila u San Hoze u Kaliforniji. Njegov otac je radio nekoliko poslova istovremeno i uspeo je da obezbedi svojoj porodici život bez socijalne pomoći. Haled Hoseini je maturirao 1984. i upisao se na Univerzitet Santa Klara, gde je diplomirao na osnovnim studijama iz biologije 1988. godine. Sledeće godine upisao se na medicinski fakultet &bdquo;San Dijego&ldquo; Kalifornijskog univerziteta, gde je 1993. diplomirao. Završio je stažiranje u bolnici &bdquo;Sidar-Sinaj&ldquo; u Los Anđelesu i 1996. započeo bavljenje internom medicinom. Međutim, njegova prva ljubav uvek je bilo pisanje.<br /> <br /> Hoseini ima žive, nežne i lepe uspomene na mirnodopsku presovjetsku eru Avganistana, kao i na svoja lična iskustva sa avganistanskim Hazarima (plemena u Avganistanu, Pakistanu i Iranu). Jedan Hazar posebno je imao uticaja na malog Haleda &ndash; bio je to tridesetogodišnjak po imenu Husein Kan, koji je radio za Hoseinijeve dok su živeli u Iranu. Kada je Haled bio u trećem razredu, učio je Kana da čita i piše. Iako je njegov odnos sa Huseinom Kanom bio kratkotrajan i više zvaničan, Haled se uvek sećao topline i privrženosti koja se razvila među njima &ndash; to je odnos koji se odrazio u njegovom prvom romanu &bdquo;Lovac na zmajeve&ldquo; (Laguna, 2006).<br /> <br /> U maju 2007. godine objavio je drugi roman &bdquo;Hiljadu čudesnih sunaca&ldquo; (Laguna, 2008). Obe knjige prodate su u preko 10 miliona primeraka u SAD i više od 38 miliona primeraka širom sveta.<br /> <br /> Hoseini je 2006. imenovan za ambasadora dobre volje UNHCR-a, Agencije za izbeglice Ujedinjenih nacija. Nadahnut putovanjem u Avganistan u svojstvu ambasadora UNHCR-a osnovao je neprofitnu Fondaciju Haled Hoseini za humanitarnu pomoć Avganistancima. Živi u severnoj Kaliforniji.<br /> <br /> Za više informacija o Haledu Hoseiniju posetite sledeće veb-sajtove: www.khaledhosseini.com i www.khaledhosseinifoundation.org.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Elena Seibert</p>

Slika Jelena Bačić Alimpić

Jelena Bačić Alimpić

<p style="text-align: justify">Jelena Bačić Alimpić je rođena 1969. godine u Novom Sadu. Školovala se u Karlovačkoj gimnaziji u Sremskim Karlovcima i na Filozofskom fakultetu u rodnom gradu, na Katedri za jugoslovenske književnosti i srpskohrvatski jezik.<br /> <br /> Radila je kao novinar i autor dokumentarnih televizijskih emisija za JRT mrežu i TV Novi Sad u periodu od 1987. do 1993. godine. Devet godina je bila novinar i urednik u sistemu <em>Color Press Group</em>. Od 2002. godine do kraja 2013. radila je kao novinar, urednik i voditelj na Televiziji Pink. Dobitnica je mnogobrojnih nagrada za televizijsko stvaralaštvo u zemlji i regionu.<br /> <br /> Autorka je romana <em>Ringišpil</em> (2010), koji je preveden na makedonski, turski, bugarski i slovački jezik, nagrađen <em>Zlatnim Hit liberom</em> i dve godine zaredom proglašavan najčitanijom knjigom domaćeg autora. <em>Ringišpil</em> je objavljen i u luksuznom izdanju, u prestižnoj ediciji <em>Dragulji Lagune</em>, kao jedan od najprodavanijih i najčitanijih romana u istoriji izdavačke kuće Laguna.<br /> <br /> Njen drugi roman, <em>Pismo gospođe Vilme </em>(2012), i treći, <em>Poslednje proleće u Parizu</em> (2014), takođe su postali bestseleri, prevedeni su na makedonski jezik, nagrađeni <em>Zlatnim Hit liberom</em> i proglašeni za najčitanije knjige domaćeg autora u 2012. i 2014. godini. Takođe 2014. godine, Jelena Bačić Alimpić proglašena je za najčitanijeg stranog autora u Makedoniji i za to je dobila priznanje od Matice makedonske.<br /> <br /> U oktobru 2015. godine objavljen je njen četvrti roman <em>Noć kada su došli svatovi</em>, prva knjiga iz trilogije <em>Kazna za greh</em>, koja je postavila nove rekorde u prodaji i čitanosti. Prevedena je na makedonski jezik. Druga knjiga iz trilogije <em>Kazna za greh</em>, a autorkin peti roman, <em>Knjiga uspomena</em>, objavljena je u februaru 2016. godine, takođe je prevedena na makedonski jezik i zauzela je prvo mesto na listi najčitanijih i najprodavanijih knjiga u 2016. godini. Treća knjiga iz trilogije <em>Kazna za greh</em> &ndash; <em>Molitva za oproštaj</em>, autorkin šesti roman, objavljena je u junu 2016. godine. Kao sve knjige iz ove trilogije, ušla je u prvih pet najprodavanijih i najčitanijih knjiga u 2016. godini. Prevedena je na makedonski jezik.<br /> <br /> Njena sedma knjiga <em>Nigde nema te</em>, objavljena u maju 2017. godine, takođe je postala bestseler, prevedena je na makedonski jezik i oborila je rekorde u prodaji i čitanosti u Srbiji i regionu.<br /> <br /> Godine 2018. objavila je još jedan bestseler, roman <em>Kofer iz Berlina</em>. Godine 2019. objavila je knjigu <em>Njegove bele rukavice</em>, a iste godine je njen roman <em>Poslednje proleće u Parizu</em> preveden na francuski jezik.<br /> <br /> Do sada je objavila dvanaest romana, a iz godine u godinu njeni romani su najčitaniji u mreži biblioteka širom Srbije.<br /> <br /> Jelena Bačić Alimpić živi u Novom Sadu kao slobodna umetnica, udata je i majka je dvoje dece, Marka i Dunje.</p>

Slika M. L. Stedman

M. L. Stedman

<p style="text-align: justify">M. L. Stedman rođena je i odrasla u Zapadnoj Australiji. Sada živi u Londonu.<br /> <br /> <em>Svetlo između okeana</em> je njen prvi roman. Objavljen je u dvadeset zemalja i po njemu se snima film.</p>

    Slika Maša Rebić

    Maša Rebić

    <p>Maša Rebić je rođena 1975. godine u Beogradu. Tokom prethodne decenije postala je jedna od najpopularnijih spisateljica mlađe generacije. Njeni romani <em>Sponzoruše</em>, <em>Devojke iz kraja</em>, kao i zbirka priča <em>Ludorije, štikle i stvaran život</em> doživeli su brojna izdanja, mesecima su se nalazili na listama najprodavanijih knjiga u Srbiji i dokaz su da u Beogradu postoje autentični bestseler-pisci.<br /><br />Godine 2010. u &bdquo;Laguni&ldquo; je objavljen njen novi roman <em>Cvet mog života</em>.<br /><br />Živi i radi u Beogradu, udata je i majka je dvoje dece.</p>

    Slika Meri di Mikele

    Meri di Mikele

    <p>Meri di Mikele je autorka osam knjiga poezije i romana <em>Ispod kože</em>. <br /><br />Pre nego što je počela da predaje kreativno pisanje na univerzitetu Konkordija, bavila se isključivo pisanjem i uređivačkim poslom u časopisima <em>Toronto Life, Toronto Poetry </em>i <em>Toronto Star. </em><br /><br />Živi u Montrealu.</p>

    Slika Meri En Šafer i Eni Barouz

    Meri En Šafer i Eni Barouz

    <p>Meri En Šafer čitav život je provela s knjigama: radila je kao lektor, bibliotekar i knjižar. Ideja za ovaj roman začela se još 1976; iako je počela da piše tek dosta kasnije, dug niz godina istraživala je materijal, želeći da nekada napiše knjigu &bdquo;dostojnu objavljivanja&ldquo;. Preminula je početkom 2008, nije dočekala da vidi <em>Udruženje ljubitelja knjige i pite ljuskuše</em> u knjižarama, niti da pročita odlične kritike koje su usledile. <br /><br />Eni Barouz je Merina sestričina, i pisac za decu. I njen život je posvećen knjigama, bibliotekarstvu, knjižarstvu i izdavaštvu. Zahvaljujući svome iskustvu u svetu knjiga, uspela je da pomogne Meri En Šafer da dovrši svoje delo. <br /><br /><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="http://www.randomhouse.com/rhpg/guernsey/" data-value="http://www.randomhouse.com/rhpg/guernsey/"><span class="ql-link-text">http://www.randomhouse.com/rhpg/guernsey/</span></span><br /><br />&nbsp;</p>

    Slika Nikolas Sparks

    Nikolas Sparks

    <p style="text-align: justify">Nikolas Sparks je jedan od najomiljenijih pripovedača širom sveta, pisac čije su knjige štampane u više od sto pet miliona primeraka. Njegovih jedanaest romana, kao i memoare <em>Tri nedelje s mojim bratom</em>, koje je napisao s bratom Majkom, Njujork tajms svrstava u sâm vrh svoje liste bestselera. Knjige mu se prevode na više od pedeset jezika i smatraju se svetskim hitovima. Dvanaest Sparksovih romana adaptirano je za film. Autor živi u Severnoj Karolini. Više podataka možete pronaći na veb-stranici <span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="www.nicholassparks.com" data-value="http://www.nicholassparks.com"><span class="ql-link-text">www.nicholassparks.com</span></span>.<br /> <br /> Foto:&nbsp;© Paulo Salud Photography</p>

    Slika Sju Monk Kid

    Sju Monk Kid

    <p style="text-align: justify">Odrasla u Južnoj Džordžiji, upravo u vreme značajnih društvenih promena u čitavoj Americi &ndash; pedesetih i šezdesetih godina &ndash; spisateljica Sju Monk Kid je nužno morala u sebi razviti osećanje ljudske i kosmičke pravde, koje će se tek u njenim srednjim godinama rascvati u pravi književni talenat. U sredini u kojoj se, po rečima same Sju Monk Kid, od žene očekivalo da najviše svoje domete ostvari kao domaćica, sekretarica, učiteljica ili medicinska sestra, sredini u kojoj su, pri tom, &bdquo;obojeni&ldquo; ljudi bili ne građani drugog reda već su maltene smatrani &bdquo;nedodirljivima&ldquo;, jedna talentovana devojčica morala je proći duge godine rada na sebi dok se nije vratila svojoj najvećoj ljubavi &ndash; pisanju.<br /> <br /> Veliki istraživač ljudske duše, ali pre svega onog duhovnog što se u čoveku krije, Sju Monk Kid se i u svom pisanju okrenula duhovnosti i čovekovim duhovnim preobražajima. Ona, međutim, nije ostrašćeni religiozni propovednik, jer o duhovnosti govori kao o vrlo ličnom i pre svega iskustvenom činu. Njene prve knjige <em>God&rsquo;s Joyful Surprise</em> (1988) i <em>When the Heart Waits</em> (1990) jesu privukle pažnju onog religioznijeg dela publike (o čemu posebno govori njihov uspeh u Brazilu i Portugaliji), no knjiga <em>The Dance of the Dissident Daughter</em> bila je veoma zapažena među pripadnicama feminističkih pokreta.<br /> <br /> Prvi roman Sju Monk Kid je <em>Tajni život pčela</em> (2002), nominovan za nekoliko prestižnih nagrada širom sveta, a koji je 2003. SEBA proglasila za roman godine. Njime se Sju Monk Kid konačno potvrdila kao pisac, sabravši u jedno delo svoj nemali talenat, znanja i iskustva &ndash; sve ono što je, kako sama kaže, naučila od sestara Bronte, zatim mislilaca poput Toroa i poznavalaca ljudske duše kao što je Jung.</p>

    Slika Sofi Kinsela

    Sofi Kinsela

    <p style="text-align: justify">Medlin Vikam, koja se potpisuje pseudonimom Sofi Kinsela, rođena je 12. decembra 1969. Sofi je njeno srednje ime, a Kinsela majčino prezime. Prijatelji i porodica je zovu Medi.<br /> <br /> Ova autorka je, pre nego što će se posvetiti književnosti, radila kao novinar prateći sektor tržišta i finansija. Na prvi pogled, tu se nazire veza sa tematikom i, prevashodno, naslovima romana koji će joj doneti punu afirmaciju: <em>Tajni svet snova jedne kupoholičarke</em>, <em>Kupoholičarka u inostranstvu</em>, <em>Kupoholičarka staje na ludi kamen</em>, <em>Kupoholičarka i sestra</em>, <em>Kupoholičarka i beba</em>, <em>Mini kupoholičarka</em>, <em>Kupoholičarka u Holivodu</em>, <em>Kupoholičarka spasava stvar</em> i <em>Božić kod kupoholičarke</em>. Romani <em>Umeš li da čuvaš tajnu?</em>, <em>Bogomdana domaćica, Sećaš me se?</em>, <em>Devojka iz dvadesetih</em>, <em>Imam tvoj broj</em>, <em>Prva bračna noć</em>, <em>Iznenadi me! </em>i <em>Dugujem ti</em> predstavljaju tematski iskorak iz ljupkog Kinselinog kupoholičarskog ambijenta, iskorak koji nipošto neće razočarati one koji su njeno pisanje zavoleli čitajući pomenute knjige. <em>Potraga za Odri</em> je njen prvi roman za tinejdžere, a <em>Mama Vila i ja </em>serijal knjiga za decu. Prodato je više od 50 miliona primeraka njenih knjiga u svetu. <br /> <br /> Sofi Kinsela ima tri sina: Fredija, Huga i Oskara. Suprug joj je nastavnik i predaje latinski jezik u osnovnoj školi.<br /> <br /> Preminula je 10. decembra 2025. godine u 55. godini života.<br /> <br /> Za više informacija o autorki posetite njen veb-sajt: <span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="www.sophiekinsella.co.uk." data-value="http://www.sophiekinsella.co.uk."><span class="ql-link-text">www.sophiekinsella.co.uk.</span></span></p>

    Slika Sting

    Sting

    <p><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="www.sting.com" data-value="http://www.sting.com"><span class="ql-link-text">www.sting.com</span></span></p>

    Slika Trejsi Ševalije

    Trejsi Ševalije

    <p style="text-align: justify">Trejsi Ševalije je rođena 19. oktobra 1962. u Vašingtonu gde je provela detinjstvo. Studirala je na koledžu Oberlin u Ohaju. Godine 1984. preselila se u Englesku gde je radila nekoliko godina kao urednik leksikografskih izdanja. Godine 1993. godine napušta taj posao i započinje dvogodišnji kurs kreativnog pisanja na univerzitetu Ist Anglia. <br /> <br /> Karijeru je počela knjigom <em>Devičanski plavo</em>, ali se proslavila romanom <em>Devojka sa bisernom minđušom</em> zasnovanom na priči o nastanku čuvene Vermerove slike. Film koji je režirao Piter Verber inspirisan ovom knjigom dobio je tri Oskara u različitim kategorijama 2004, i ovenčan je brojnim drugim nagradama za filmska ostvarenja. <br /> <br /> Posle uspeha romana <em>Devojka sa bisernom minđušom</em> nastavila je da objavljuje bestselere: <em>Pali anđeli</em>, <em>Dama i jednorog</em>, <em>Plameni sjaj</em>, <em>Izuzetna stvorenja</em>, <em>Poslednji begunac</em>, <em>Plodovi na vetru</em> i <em>Jedna nit</em>.<br /> <br /> Trejsi Ševalije živi u Londonu sa suprugom.</p>

    Slika Vilijem Pol Jang

    Vilijem Pol Jang

    <p>Vilijem Pol Jang je Kanađanin rođen 11. maja 1955. godine. Kao dete je sa roditeljima misionarima živeo u jednom plemenu koje još obitava u kamenom dobu, na visoravnima nekadašnje Nove Gvineje.<br />&nbsp;<br />Pretrpeo je velike gubitke kao dečak i mladić, a sada s porodicom uživa u &bdquo;beskraju milosti&ldquo; na severozapadnom Pacifiku. Ima šestoro dece i troje unučadi.<br />&nbsp;<br /><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="http://theshackbook.com/" data-value="http://theshackbook.com/"><span class="ql-link-text">http://theshackbook.com/</span></span></p>

    Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

    visa-logo4x
    Group-96674x
    Group4x
    Group-96724x
    layer14x
    Group-96634x
    Group-96654x
    Group-96664x
    image-4384x
    Group-96644x
    image-4394x