Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Drugi dan Noći knjige: Ante Tomić i Marina Vujčić u knjižari Delfi SKC!

Velike gužve prvog dana Noći knjige još jednom su potvrdile da je ovo omiljena manifestacija ljubitelja čitanja!
DSC063586
Najtraženiji naslov bio je „Sinajski testament“, novi roman Vanje Bulića u kome pratimo avanture novinara i istražitelja Novaka Ivanovića.

Evo i liste najtraženijih naslova prvog dana Noći knjige:

Sinajski testament“, Vanja Bulić
Serafim“, Dejan Stojiljković
Nada“, Ante Tomić
Najnormalniji čovek na svetu“, Ivan Tokin
Ubistva u Flit hausu“, Lusinda Rajli
Semper idem“, Đorđe Lebović
Zulejha otvara oči“, Guzelj Jahina
Naše priče“, Jelica Greganović
„Ana O“, Metju Blejk
Kuća noći“, Ju Nesbe

U Velikoj Sali SKC održana je i promocija knjiga „Sinajski testament“ i „Serafim“. Pored autora, Vanje Bulića i Dejana Stojiljkovića, govorili su Čedomir Antić, istoričar, Dubravka Dragović Šehović, urednica, dok su odlomke iz knjiga čitali glumci Isidora Građanin i Milan Caci Mihailović.

Nemanja Lukić se pojavio 2009. godine u prvoj knjizi Dejana Stojiljkovića koja je objavljena u Laguni „Konstantinovo raskršće“, a ove godine je snimljena serija: „Pošto se Nemanja Lukić vraća na veliko platno, bilo je vreme da se vrati i u literarnoj formi. U međuvremenu sam napisao mnoge priče u kojima se on pominje, pominjem ga i u `Kainovom ožiljku`, ima ga i u mom prošlom romanu o Branku Miljkoviću. Mnogo čitalaca je želelo da opet vidi šta je bilo sa njim pre događaja u `Konstantinovom raskršću` i posle toga. Ovakav roman spada u kategoriju takozvanog fix-up romana koji ima više priča i narativnih tokova ali koje povezuje određena nit, u mom slučaju to je glavni lik Nemanja Lukić, agent Serafim u Britanskoj obaveštajnoj službi i besmrtan čovek“.

Vanja Bulić je napisao deseti roman iz serijala o Novaku Ivanoviću čime je njegov junak jedan od najdugovečnijih u srpskoj književnosti: „Nisam stručnjak za istoriju. Ali sve što treba da se sazna može da se nađe na internetu. Skupljam sav materijal koji mi je potreban i vezan za temu. Ali često mi prilaze čitaoci koji saznaju nove stvari iz naše istorije upravo čitajući moje knjige koje ih podstiču da dalje istražuju. Između ostalog i pišem ove knjige da pokažem i ono što nismo znali, što nismo učili u školi“.

Istoričar Čedomir Antić je istakao da su romani koje pišu Vanja Bulić i Dejan Stojiljković izvanredni: „Oni otvaraju ozbiljna pitanja. Većina događaja iz istorije je važna zato što imaju posledice, oni u našoj svesti žive kroz posledice. Posledice su takve da mi svesno ili ne pokušavamo da saznanja o njima pripišemo onima koji o tome nisu mogli znati ništa, koji su prošlost u odnosu na te događaje i na posledice. E tu nam je potrebna umetnost. Prirodne nauke znaju kako se nešto dogodilo, ali ne znaju zašto. I mnogi filozofi su govorili da tu nastupa književnost, slikarstvo, muzika, da nadomesti to što mi ne znamo. I ovo je vreme kad su ovakvi žanrovi važni. Ovo više nije vreme romana o prošlosti, ovo je vreme u kome je čovek sam sebi postao idol, govore o našem vremenu. Ovakvi romani su možda najveći promoteri istorije“.

U SUBOTU PROMOCIJE NOVIH KNJIGA ANTE TOMIĆA I MARINE VUJČIĆ!

Ante Tomić i Marina Vujčić su sigurno među najznačajnijim regionalnim autorima. Njihove nove knjige „Nada“ i „Sigurna kuća“ objavljene su istovremeno u Srbiji i Hrvatskoj, a Laguna ih objavljuje u važnoj ediciji „Bez prevoda“. Oni će biti gosti Noći knjige u s subotu 8. juna od 18 sati u knjižari Delfi SKC.

Tomićev roman „Nada“ za kratko vreme dospeo je na vrh Lagunine top-liste. U pitanju je urnebesno duhovito i ujedno romantično štivo u kojem se Tomić ponovo vraća spoju burleske i ljubavnog romana kakav je bio njegov prvi roman „Što je muškarac bez brkova“.

„Sigurna kuća“ Marine Vujčić Mali prilog budućnosti bez nasilja. „Sigurna kuća“ je priča o ženi koja je u samoodbrani ubila muža, koji ju je godinama psihički i fizički zlostavljao. U zatvoru, ona noću ispisuje stranice o životu koji je bio neživot, o ljubavi koja je bila neljubav, o čoveku njenog života koji je bio nečovek njenog života.

NOĆ KNJIGE JOŠ SAMO U NEDELJU!

I ove godine važe fantastični popusti do čak 40%, a svi dobijaju i sjajne poklone!

Popusti na Lagunina izdanja:

- za kupovinu jedne knjige 25%,
- za dve knjige 30%,
- za tri knjige 35%,
- za četiri ili više knjiga 40%.

Isti popusti važiće i za knjige Delfi izdavaštva i mogu se kombinovati sa Laguninim naslovima.

Na knjige drugih izdavača koji su se priključili Noći knjige, strana izdanja i gift asortiman važiće popust od čak 20%. Isti popust od 20% važiće na društvene igre u izdanju Lagune i igre odabranih izdavača.

Multimedijalni sadržaji, CD i vinil izdanja odabranih dobavljača biće sniženi 10%.

Isporuka će biti besplatna za sve porudžbine preko sajtova laguna.rs i delfi.rs na teritoriji Republike Srbije.

Dobro došli!

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Ante Tomić

Ante Tomić

<p style="text-align: justify">Ante Tomić (1970, Split) studije filozofije i sociologije završio je na Filozofskom fakultetu u Zadru. Objavio je romane <em>Što je muškarac bez brkova</em> (2000, adaptiran za pozorište; snimljen film 2005. u rečiji Hrvoja Hribara), <em>Ništa nas ne smije iznenaditi</em>, (2003, adaptiran za pozorište; snimljen film <em>Karaula</em>, u režiji Rajka Grlića), <em>Ljubav, struja, voda, telefon</em> (2005), <em>Građanin pokorni</em> (Nagrada Kiklop, 2006), <em>Čudo u Poskokovoj Dragi</em> (2009), <em>Punoglavci</em> (2011) i <em>Veličanstveni Poskokovi</em> (2015)&nbsp;i <em>Nada </em>(2024). Objavio je i zbirke priča <em>Zaboravio sam gdje sam parkirao</em> (1997), <em>Veliki šoping</em> (2004) i <em>Pogledaj što je mačka donijela</em> (2019); zbirku drama <em>Krovna udruga i druge drame</em> (2005, u saradnji sa Ivicom Ivaniševićem); kao i publicistička dela <em>Smotra folklora</em> (feljtoni, 2001), <em>Klasa optimist</em> (kolumne, 2004); <em>Dečko koji obećava</em> (kolumne 2009) i <em>Nisam pametan</em> (kolumne 2010). Stalni je kolumnista <em>Jutarnjeg lista</em> i portala <em>Velike priče</em>. Dobitnik je nagrade Hrvatskog novinarskog društva &bdquo;Marija Jurić Zagorka&ldquo; za najbolju reportažu.<br /> <br /> Foto: Petar Marković</p>

Slika Dejan Stojiljković

Dejan Stojiljković

<p style="text-align: justify">Dejan Stojiljković (Niš, 1976), prozni i dramski pisac, filmski i strip scenarista.<br /> <br /> Do sada je objavio romane <em>Konstantinovo raskršće</em>, <em>Duge noći i crne zastave</em>, <em>Znamenje anđela</em>, <em>Kainov ožiljak</em> (u četiri ruke, sa Vladimirom Kecmanovićem) i <em>Olujni bedem</em>, kao i prozne zbirke <em>Leva strana druma</em>, <em>Low Life</em> i <em>Kišni psi</em>. Zajedno sa Vladimirom Kecmanovićem i Draganom Paunovićem autor je ilustrovane trilogije o Nemanjićima, koju čine knjige <em>U ime oca</em>, <em>Dva orla</em> i <em>U ime sina</em>.<br /> <br /> Autor je više dramskih tekstova i strip-scenarija.<br /> <br /> Jedan je od scenarista TV serije <em>Senke nad Balkanom</em>.<br /> <br /> Laureat je prestižne književne nagrade &bdquo;Miloš Crnjanski&ldquo; (za roman <em>Konstantinovo raskršće</em>), kao i nagrade za dečju književnost &bdquo;Dositejevo pero&ldquo; (za knjigu <em>Nemanjići: Dva orla</em>).<br /> <br /> Proza mu je prevođena na ruski, engleski, grčki, italijanski, slovački, makedonski, slovenački i francuski.<br /> <br /> Jedan je od najčitanijih savremenih srpskih pisaca.<br /> <br /> Član je književne grupe P-70, Srpskog književnog društva i Udruženja stripskih umetnika Srbije.<br /> <br /> Živi i radi u Nišu.</p> <hr /> <p style="text-align: justify">Posetite sajt autora: <span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="dejanstojiljkovic.rs" data-value="http://www.dejanstojiljkovic.rs"><span class="ql-link-text">dejanstojiljkovic.rs</span></span></p>

Slika Đorđe Lebović

Đorđe Lebović

<p style="text-align: justify">Đorđe Lebović (Sombor, 1928 &ndash; Beograd, 2004), pisac i dramatičar, detinjstvo je proveo u čestim selidbama i prilagođavanju na novu okolinu, najviše u Somboru i Zagrebu, usled razvoda roditelja i složene porodične situacije. Njegov osetljiv dečački karakter oblikovalo je apokaliptično vreme &bdquo;Velikog Sunovrata&ldquo;, kako ga sam naziva, zlo vreme koje se približavalo tokom njegovog odrastanja u krilu jevrejske porodice. Osnovnu školu je pohađao u Somboru i Zagrebu, a sa petnaest godina sa članovima svoje porodice transportovan je u koncentracioni logor Aušvic. <br /> <br /> U logorima Aušvic, Saksenhauzen i Mathauzen proveo je skoro dve godine, do završetka Drugog svetskog rata, i preživeo zahvaljujući, između ostalog, poznavanju nemačkog i mađarskog jezika. Kao pripadnik radne grupe staklorezaca učestvovao je u nacističkom demontiranju Krematorijuma II u Aušvicu, kada su nacisti ubrzano uništavali tragove svog zločina. Po povratku iz logora, Lebović je saznao da je izgubio celu porodicu i ostao bez 40 članova šire i uže familije. <br /> <br /> Završio je gimnaziju u Somboru u skraćenom roku 1947, a potom upisao filozofiju u Beogradu i diplomirao 1951. Za vreme studija radio je kao fizički radnik, nastavnik matematike, prevodilac i humorista, zarađujući za život kao reporter u Radio Beogradu i kolumnista u humorističkom listu &bdquo;Jež&ldquo;. Po završetku studija radi kao novinar u Radio Novom Sadu i kustos Muzeja pozorišne umetnosti u Beogradu, a od 1955. godine kao upravnik Letnje pozornice u Topčideru. Od 1960. godine upravnik je Izložbenog paviljona u Beogradu, a od 1979. direktor Drame u Beogradskom dramskom pozorištu. Godine 1981. odlazi u invalidsku penziju.<br /> <br /> Bio je član Evropskog komiteta &bdquo;Aušvic&ldquo;, nosilac ordena poljske vlade za doprinos idejama mira. <br /> <br /> Đorđe Lebović se javlja u književnosti pričom <em>O ljudima u paklu i paklu u ljudima</em> 1955. godine i novelom <em>Živeti je ponekad visoko</em>, objavljenom u prestižnom časopisu &bdquo;Delo&ldquo; 1956. Sledi drama <em>Nebeski odred</em>, koju je napisao u saradnji sa piscem Aleksandrom Obrenovićem, po mnogima začetak moderne srpske dramaturgije. Drama je prevedena i izvođena na desetak svetskih jezika, a 1957. godine nagrađena Sterijinom nagradom u Novom Sadu. Za dramu <em>Haliluja</em> ponovo osvaja Sterijinu nagradu 1965. godine. Vanrednu Sterijinu nagradu dobiće 1968. za dramu <em>Viktorija</em>. <br /> <br /> Tokom umetničkog delovanja napisao je mnogo radio drama, TV-drama, serija i scenarija za dugometražne igrane filmove. Najviše uspeha među njima imale su drame <em>Svetlosti i senke</em>, <em>Traganje po pepelu</em> (prva nagrada na međunarodnom festivalu radio drama <em>Prix Italia</em>), <em>Vojnik i lutka</em>, <em>Cirkus</em>, <em>Srebrno uže</em>, <em>Pali anđeo</em>, <em>Dolnja zemlja</em>, <em>Ravangrad 1900</em>, <em>Sentandrejska rapsodija</em>, <em>Ponor</em>... Drame su mu štampane i izvođene u Poljskoj, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Rusiji, Bugarskoj, Rumuniji, Italiji, Austriji, Holandiji, Belgiji, Danskoj, Norveškoj, Engleskoj, SAD i Izraelu. <br /> <br /> Od filmova za koje je Đorđe Lebović napisao scenarija najviše uspeha imali su <em>Most</em>, <em>Devojku s Kosmaja</em>, <em>Valter brani Sarajevo</em> i <em>Konvoj za El Šat</em>. <br /> <br /> U rukopisu i rasuti po časopisima ostali su njegovi eseji i desetak novela (<em>Zli umiru vertikalno</em>, <em>Kako je Greko zaradio hleb</em>, <em>Deset vodoravnih crta</em>, <em>Anđeli neće sići sa nebesa</em>, <em>Ako lažem, obesite me, moliću lepo</em>, <em>Sahrana obično počinje popodne</em>, <em>Važan esek</em> i dr.).<br /> <br /> Po izbijanju ratova na tlu bivše Jugoslavije, &bdquo;sa istim predznakom &ndash; tla i krvi&ldquo;, odlučio je da napusti Beograd i sa porodicom se preselio u Izrael 1992. godine. U Srbiju se vratio 2000. i do smrti četiri godine kasnije pisao svoj jedini, autobiografski roman <em>Semper idem</em>, koji je ostao nedovršen.&nbsp;</p>

Slika Gorica Nešović

Gorica Nešović

<p style="text-align: justify">Gorica Nešović (1964&ndash;2022) počinje da radi 1982. godine kao stalni saradnik i redaktor u omladinskom programu <em>Ritam srca</em>, koji se emitovao na Studiju B. Osniva Radio B92 sa još nekoliko kolega 1989. godine. Posle nekoliko godina provedenih na B92 vraća se u Studio B, gde počinje emitovanje TV programa, zatim radi kao urednik na Radiju City, a potom na B92 provodi još deset godina. Uređivala je i vodila emisiju <em>Buđenje </em>u sklopu jutarnjeg programa na Radio Beogradu, koji se potom selio na druge radio stanice.<br /> <br /> Tokom angažmana na radiju povremeno je radila i na televiziji. Vodila je razne emisije na Trećem kanalu, a na televiziji Studio B zabavno-muzičke emisije <em>Videodrom</em> i <em>Neosvest</em>.<br /> <br /> Od juna 2014. pa sve do oktobra 2022. sa Draganom Ilićem vodila je najslušaniji jutarnji program <em>Buđenje</em> na Radiju S2.</p>

Slika Guzelj Jahina

Guzelj Jahina

<p style="text-align: justify">Guzelj Jahina je ruska književnica i scenaristkinja tatarskog porekla. Rođena je u Kazanju 1977. godine. Diplomirala je na fakultetu za strane jezike &bdquo;Kazanjskog državnog instituta&ldquo;, a nakon toga i na &bdquo;Moskovskoj filmskoj školi&ldquo;. Njene kratke priče i poetski radovi objavljivani su u brojnim književnim časopisima.<br /> <br /> Prvi roman Jahine <em>Zulejha otvara oči</em> (2015) postao je književni događaj u Rusiji, a proglašen je za najbolje prozno delo na Međunarodnom sajmu knjiga u Moskvi 2015. godine. Roman je dobio najvažniju rusku književnu nagradu &bdquo;Velika knjiga&ldquo; i nagradu &bdquo;Jasna Poljana&ldquo;.<br /> <br /> Za roman <em>Deca Volge</em> dobila je Nagradu Nemačkog kulturnog foruma za Istočnu Evropu &bdquo;Georg Dehio-Buchpreis&ldquo;, 2020 (Nemačka), &bdquo;Veliku nagradu Ivo Andrić&ldquo;, 2019, Andrićev institut (Srbija i Republika Srpska), &bdquo;Veliku knjigu&ldquo; (prva nagrada čitalaca i jedna od nagrada žirija), 2019 (Rusija) i Nagradu za književnost projekta SNOB, 2018 (Rusija).<br /> <br /> Jahina je 2020. godine nagrađena nagradom ruske vlade za doprinos kulturi.<br /> <br /> Foto:&nbsp;© George Kardava</p>

Slika Jelica Greganović

Jelica Greganović

<p style="text-align: justify">Jelica Greganović je rođena 1964. godine u Kragujevcu. Od 1984. godine se bavi novinarstvom. Jedan je od osnivača Radija B92, kao i osnivač i prvi urednik njegove informativne redakcije. Do sada je pisala i izveštavala za B92, Vreme, NIN, Politikin Zabavnik, Šumadija Press, Studio B, Elle, Bazar, Ekonomist, Bankar...<br /> <br /> Objavila je devet zbirki humorističkih priča: <em>Priči nikad kraja</em>, <em>Samo da ti kažem</em>, <em>Od reči do reči</em>, <em>Ispod sedmog neba</em>, <em>Ljubav i druge sitnice</em>, <em>Osmeh za svaki dan</em>, <em>Zovem se Mama</em> i <em>Zovem se Mama 2</em>,&nbsp;<em>Život za poneti</em> kao i knjige za decu <em>Mravac Mrav</em> i <em>Uspavanka za miša</em>, koja je i dobitnik nagrade <em>Dobra slikovnica</em>, na <em>Međunarodnom festivalu slikovnica Čigra</em>.<br /> <br /> Svoje priče objavljuje i na portalu Blic Žena, kao i na blogu izdavačke kuće Laguna.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Bojan Brecelj</p>

Slika Lusinda Rajli

Lusinda Rajli

<p style="text-align: justify">Lusinda Rajli je rođena 1965. godine u Irskoj i, nakon kratke glumačke karijere na filmu, televiziji i u pozorištu, napisala je svoj prvi roman u 24. godini. Njene knjige su prevedene na trideset sedam jezika i postigle su veliki uspeh širom sveta zbog snažnih emocija koje nadrastaju sudbine njenih junaka. Serijal &bdquo;Sedam sestara&ldquo; se posebno izdvojio i postao globalni fenomen stvorivši sopstveni žanr &ndash; a u toku su i planovi za adaptaciju romana u seriju od sedam sezona.<br /> <br /> Lusindine knjige su nominovane za brojne nagrade, uključujući <em>Balcerelu </em>u Italiji, <em>The Lovely Books award</em> u Nemačkoj i nagradu za romantični roman godine. Rajlijeva je 2020. godine dobila holandsku nagradu za platinasti roman jer je za godinu dana prodato preko 300 hiljada primeraka jednog romana &ndash; ovu nagradu je prethodno dobila Dž. K. Rouling za serijal o Hariju Poteru.<br /> <br /> U saradnji sa sinom Harijem Vitakerom razvila je i napisala serijal knjiga za decu pod nazivom &bdquo;The Guardian Angels&ldquo;.<br /> <br /> Iako je četvoro dece odgajala uglavnom u Norfolku u Engleskoj, Lusinda je 2015. godine ispunila svoj san i kupila izolovano imanje u Vest Korku u Irskoj, mestu za koje je oduvek verovala da je njen duhovni dom &ndash; upravo tamo je napisala svojih poslednjih pet romana.<br /> <br /> Lusindi je 2017. godine dijagnostifikovan rak i umrla je 11. juna 2021. godine okružena porodicom.<br /> <br /> Foto: © Boris Breuer</p>

Slika Metju Blejk

Metju Blejk

<p style="text-align: justify">Nakon što je otkrio da prosečna osoba provede trideset tri godine svog života u snu, Metju Blejk je shvatio da je našao materijal za dobru priču. Započeo je opsežno istraživanje o zločinima koji su u korelaciji sa snom počinilaca, o nedovoljno razjašnjenom sindromu rezignacije, koje ga je dovelo do uzbudljivog pitanja: da li je osoba koja tokom sna počini ubistvo nevina ili kriva? I tako je nastao bestseler <em>Ana O</em>.<br /> <br /> Pre nego što je pisao beletristiku, Metju je radio kao istraživač i pisac govora u Vestminsterskoj palati (kući britanskog Parlamenta). Studirao je engleski jezik na Univerzitetu Daram i oksfordskom koledžu Merton. Živi u Londonu.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Pete Bartlett</p>

Slika Vanja Bulić

Vanja Bulić

<p style="text-align: justify">Vanja Bulić (1947) čitav radni vek je proveo kao novinar u pisanim i elektronskim medijima. Za televiziju je uradio više od četiri hiljade emisija različitih žanrova, a pisao je za gotovo sve prestižne listove nekadašnje Jugoslavije. Bio je glavni urednik časopisa <em>ITD</em>, <em>Zum</em>, <em>Praktična žena</em>, pomoćnik glavnog urednika časopisa <em>Duga</em>, glavni urednik satelitskog programa TV BK, urednik zabavnog programa TV BK i TV <em>Happy</em>. Dobitnik je više novinarskih nagrada za pisano novinarstvo i gotovo svih priznanja koja se dodeljuju za posao voditelja na televiziji. Radio je dokumentarne filmove (<em>Državni radnik</em>, <em>Crveni barjak</em> <em>Filipa Filipovića</em>), scenarista je četiri TV serije (<em>Jugovići </em>&ndash; RTS, <em>Javlja mi se iz dubine duše</em> &ndash; TV Košava, <em>Drugo stanje</em> &ndash; BK TV i <em>Kafana na Balkanu</em> &ndash; Telekom). Koscenarista je dugometražnog filma <em>Lepa sela lepo gore</em> i scenarista filmova <em>Drugo stanje</em> i <em>Pokidan</em>. Napisao je zbirke priča <em>Kako sam gajio blizance</em> (1995), <em>Sto bisera</em> (2009), <em>Istorija u krevetu</em> (2012), <em>Muškarac u izvesnim godinama</em> (2014), <em>Zašto bog nema auto</em> (2016) i <em>Rupe u glavi</em> (2020), i romane <em>Tunel </em>&ndash; <em>lepa sela lepo gore </em>(1996), <em>Ratna sreća</em> (1999), <em>Zadah belog</em> (2000), <em>Vrele usne</em> (2001), <em>Parada strasti</em> (2003), <em>Drugo stanje</em> (2006), <em>Oko otoka</em> (2009), <em>Šole </em>(2010), <em>Simeonov pečat</em> (2012), <em>Jovanovo zaveštanje</em> (2013), <em>Dosije Bogorodica</em> (2014), <em>Devedesete </em>(2015 &ndash; knjiga u kojoj se nalaze četiri romana objavljena devedesetih godina prošlog veka), <em>Teslina pošiljka</em> (2015), <em>Šmekeri </em>(2016), <em>Šmekerke </em>(2017), <em>Viza za nebo</em> (2017), <em>Dušanova kletva</em> (2018), <em>Teodorin prsten</em> (2019), <em>Savin osvetnik</em> (2020), <em>Tata u drugom stanju</em> (2021), <em>Milutinov greh</em> (2023). Priredio je dnevnik iz Haga Veselina Šljivančanina <em>Branio </em><em>sam istinu</em> (2012), a napisao je i romansirane biografije glumaca Petra Božovića, Miše Janketića, Marka Nikolića, Lazara Ristovskog, Jelisavete Seke Sablić i pevača Ace Lukasa. Napisao je pet pozorišnih komada: <em>Državni radnik</em>, <em>Rijaliti obračun</em>, <em>Jače smo od sudbine</em>, <em>Braća po Hagu</em> i <em>Bitanga u boji</em>. Među nagradama dobijenim za spisateljski rad izdvajaju se <em>Zlatni beočug</em> za trajni doprinos kulturi Beograda, nagrada &bdquo;Radoje Domanović&ldquo; za najbolju knjigu satiričnih priča, kao i tri godišnja priznanja Redakcije za kulturu RTS <em>Zlatni hit liber</em> za najtraženije knjige u knjižarama i bibliotekama Srbije 2012, 2013. i 2015. godine.<br /> <br /> Otac je trojice sinova, imao je rok sastav, strastveni je igrač preferansa i još uvek igra odbojku. Član je Udruženja novinara Srbije i Udruženja književnika Srbije.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x