Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Druga šansa

Ovo su knjige koje smo godinama pratile na svim relevantnim svetskim listama poput onih koje redovno objavljuju New York Times, Guardian, britanski i američki Amazon i koje pršte od rejtinga na Goodreadsu. Pitali ste nas za sve njih, upadali smo u aukcije i borile se da se što pre prevedu. Iako su neke od njih doživele efemernu popularnost, kod nas nijedna nije postigla slavu koja bi – za naša merila – odgovorila svetskom buzz-u. Ovo je naša lista asova koji su malo izgubili sjaj, ali i dalje zaslužuju drugu, treću, novu šansu:
Megabestseleri koji se nisu skidali sa svetskih lista:

Selest Ing „Na sve strane mali požari
Tejlor Dženkins Rid „Dejzi Džouns i Šestorka
Liza Vingejt „Dok još nismo bile vaše
Min Đin Li „Pačinko
Ejmor Touls „Džentlmen u Moskvi
Tes Geritsen „Jedini svedok

Iz domena fantastike:

Marlon Džejms „Crni Leopard, crveni Vuk
Giljermo del Toro, Danijel Kraus „Oblik vode
Džo Aberkrombi „Malo mržnje

A tu su i kratke priče:

Džordž Sonders „Deseti decembar
Tom Henks „Netipičan tip

Trileri koji su neprikosnoveni kraljevi žanra u svetu:

Šari Lapena „Neznanac u kući
Lusi Foli „Hajka
Karin Sloter „Postanje

Serijali o kojima niste prestajali da govorite:

Elizabet Benavent, Saga o Valeriji
Kevin Kvan „Suludo bogati Azijci
Sara Dž. Mas „Stakleni presto
L. S. Hilton „Maestra

Veliki savremeni romani koji su i bez proteklog vremena dokazali svoju vrednost:

Nejtan Hil „Vodenduh
Čigozi Obioma „Ribari
Arundati Roj „Ministarstvo neizmerne sreće
Kolson Vajthed „Podzemna železnica
Barbara Kingsolver „Bez zaklona

I velika imena savremene publicistike:

Mišel Obama „Moja priča
Doli Olderton „Sve što znam o ljubavi
Rejčel Holis „Odmahni rukom i kreni dalje
Reza Aslan „Bog – ljudska istorija
Henri Marš „Ne nauditi
Stiven R. Gandri „Evolucija ishrane po doktoru Gandriju

I za najmlađe:

Tom Flečer „Škripavci

Da li ste ipak u skladu sa svetskim trendovima pročitali neki od ovih romana?

Autorka teksta: Nevena Milojević

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Arundati Roj

Arundati Roj

<p>Suzana Arundati Roj je indijska književnica i borac za ljudska prava. Rođena je 1961. godine u Šilongu (indijska država Megaleja) u mešovitom braku između majke sirijske hrišćanke i oca bengalskog hinduiste. Studirala je arhitekturu u Nju Delhiju.<br /> <br /> Pisanjem se počela baviti 1992. godine. Njen prvi roman <em>Bog malih stvari</em> objavljen je četiri godine kasnije. Veoma brzo je postao svetski bestseler, a nagrađen je i Bukerovom nagradom 1997. godine. Nakon toga je napisala samo nekoliko filmskih i televizijskih scenarija jer je odlučila da se u potpunosti posveti društvenom aktivizmu. Objavila je više publicističkih dela, uključujući i <em>Algebru beskrajne pravde</em>, <em>Osluškujući skakavce</em> i <em>Slomljenu republiku.</em> Književnoj javnosti se vraća 2017. godine romanom <em>Ministarstvo neizmerne sreće</em>.<br><br>Foto: Mayank Austen Soofi</p>

Slika Barbara Kingsolver

Barbara Kingsolver

<p>Barbara Kingsolver je autorka sedam beletrističkih dela, uključujući romane <em>Biblija otrovne masline</em>, <em>Bujno leto</em>, <em>Životinjski snovi</em> i <em>Drveće graška</em>, kao i knjiga poezije, eseja i kreativne dokumentarističke književnosti. Roman <em>Biblija otrovne masline</em> zadržao se na američkoj nacionalnoj listi bestselera više od godinu dana i osvojio mnogobrojne književne nagrade u zemlji i inostranstvu. Njeni radovi takođe su objavljivani u mnogim književnim antologijama i časopisima. Njena najnovija knjiga jeste izuzetno uticajan bestseler <em>Životinja, biljka, čudo: godina života hrane</em>.<br /> <br /> Dela Kingsolverove prevedena su na više od dvadeset jezika i donela su joj književne nagrade i odanu čitalačku publiku u zemlji i inostranstvu. Godine 2000. nagrađena je Nacionalnom medaljom za humanističke nauke, najvećim priznanjem ove zemlje za služenje posredstvom umetnosti. <br /> <br /> Odrasla je u Kentakiju i diplomirala biologiju, pre nego što se u potpunosti posvetila pisanju. Živi s porodicom na seoskom imanju u južnim Apalačima.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Evan Kafka</p>

Slika Čigozi Obioma

Čigozi Obioma

<p style="text-align: justify">Čigozi Obioma je rođen 1986. u Akureu, u Nigeriji, a trenutno živi u Sjedinjenim Državama. Završio je master studije kreativnog pisanja na Univerzitetu u Mičigenu, a sada radi kao asistent na katedri za književnost i kreativno pisanje na Univerzitetu Nebraska-Linkoln. <em>Ribari</em> su njegov prvi roman.&nbsp;<br /> <br /> Foto:&nbsp;Scott Soderberg</p>

Slika Danijel Kraus

Danijel Kraus

<p>Danijel Kraus je nagrađivani autor brojnih romana. Koautor je serijala za tinejdžere <em>Trollhunters</em> (sa Giljermom del Torom). Živi u Čikagu.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Suzanne Plunkett</p>

Slika Doli Olderton

Doli Olderton

<p style="text-align: justify">Doli Olderton je nagrađivana autorka i novinarka. Kolumnista je časopisa <em>Sandej tajms stajl</em>, a pisala je i za <em>GK</em>, <em>Red</em>, <em>Meri Kler</em> i <em>Graciju</em>. Domaćin je aktuelnog podkasta o kulturi &bdquo;The High Lov&ldquo; zajedno sa novinarkom Pandorom Sajks. Njena prva knjiga <em>Sve što znam o ljubavi</em> je ušla među prvih pet bestselera <em>Sandej tajmsa</em> odmah po objavljivanju i osvojila Nacionalnu književnu nagradu za autobiografiju godine.<br /> <br /> Foto: Alexandra Cameron</p>

Slika Džo Aberkrombi

Džo Aberkrombi

<p style="text-align: justify">Džo Aberkrombi je rođen 1974. godine u Lankasteru (Engleska). Studirao je psihologiju na Univerzitetu u Mančesteru. Bavio se televizijskom produkcijom i montažom.<br /> <br /> U pauzama između honorarnih poslova tokom 2002. godine počeo je da piše <em>Oštricu</em>. Rukopis je završio 2004, a izdavača za svoj prvi roman pronašao je 2006. godine. Tako je počela njegova književna karijera. Ovim naslovom je započeta trilogija <em>Prvi zakon</em>, koja je prevedena na trideset jezika. Sledi trilogija <em>Skrhano more</em> i još tri romana iz sveta <em>Prvog zakona</em>: <em>Osveta, Junaci </em>i<em> Krvava zemlja</em>.<br /> <br /> Džo živi u Batu u Engleskoj sa ženom i troje dece. Vreme provodi u pisanju epskofantastičnih romana, punih nasilja, ali i humora.</p>

Slika Džordž Sonders

Džordž Sonders

<p style="text-align: justify">Džordž Sonders (Amarilo, Teksas SAD, 1958), američki pisac kratkih priča, romansijer i esejista. Profesor na Univerzitetu Sirakuza u državi Njujork. Dobitnik brojnih američkih nagrada za kratku priču i Bukerove nagrade za roman <em>Linkoln u Bardu</em> 2017. godine. U pričama daje originalnu i upečatljivu sliku današnje konzumentske i otuđene Amerike. Osim zbirke <em>Deseti decembar</em> (2013), objavio je sledeće kolekcije priča:<em> CivilWarLand in Bad Decline</em> (1996), <em>Pastoralia</em> (2000) i <em>In Persuasion Nation</em> (2006). &nbsp;<br /> <br /> Foto:&nbsp;David Crosby</p>

Slika Ejmor Touls

Ejmor Touls

<p style="text-align: justify">Ejmor Touls je rođen u Bostonu. Diplomirao je engleski jezik na Stanfordu i bavio se više od dvadeset godina investicijama pre nego što se potpuno posvetio pisanju. <em>Džentlmen u Moskvi</em> je njegov drugi roman, bestseler je <em>Njujork tajmsa</em> i našao se na listi najboljih romana po oceni časopisa <em>Čikago tribjun</em>, <em>Majami herald</em> i <em>Filadelfija enkvajer</em>. Knjiga je prevedena na više od petnaest jezika. Ejmor Touls živi na Menhetnu sa suprugom i dvoje dece.&nbsp;<br /> <br /> Foto:&nbsp;© Dmitri Kasterine</p>

Slika Giljermo del Toro

Giljermo del Toro

<p style="text-align: justify">Giljermo del Toro je nagrađivani reditelj brojnih filmova poput <em>Panovog lavirinta</em>, <em>Helboja</em> i <em>Bitke za Pacifik</em>, i koautor bestseler trilogije <em>Soj</em> (sa Čakom Hoganom). Živi u Kaliforniji.&nbsp;</p>

Slika Henri Marš

Henri Marš

<p style="text-align: justify">Henri Marš, rođen 1950. godine, jedan je od vodećih britanskih neurohirurga. Studirao je na Univerzitetu u Oksfordu, trenutno radi u bolnici Sent Džordž u Londonu. Specijalizovao je i razvio tehnike operacija na mozgu uz lokalnu anesteziju i pomagao u osnivanju neurohirurških bolnica u bivšim republikama Sovjetskog Saveza. Svetsku slavu je stekao svojim bestselerom <em>Ne nauditi</em>, a BBC je snimio i dokumentarnu seriju o njegovom radu. &nbsp;</p>

Slika Karin Sloter

Karin Sloter

<p style="text-align: justify">Karin Sloter je jedna od najpopularnijih američkih spisateljica kriminalističkih romana na svetu. Njena dela su objavljena u sto dvadeset zemalja i prodata su u više od trideset pet miliona primeraka. Osnivač je neprofitne organizacije Sačuvajmo biblioteke (<em>Save the Libraries</em>). <br /> <br /> Karin Sloter živi u Atlanti, a za više informacija o njenom radu posetite sajt <span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="www.karinslaughter.com" data-value="http://www.karinslaughter.com"><span class="ql-link-text">www.karinslaughter.com</span></span>.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Alison Rosa</p>

Slika Kolson Vajthed

Kolson Vajthed

<p style="text-align: justify">Kolson Vajthed rođen je 1969. Odrastao je na Menhetnu. Po završetku studija na Harvardu počinje da radi u magazinu <em>Village Voice</em>, gde piše kritike o televizijskom programu, knjigama i muzici. Njegov prvi roman, <em>The Intuitionist</em> , odbilo je dvadeset pet izdavača pre nego što je objavljen. Bio je u najužem izboru za prestižnu PEN/Hemingvej nagradu. Usledili su romani <em>John Henry Days</em> (2001), <em>Apex Hides the Hurt</em> (2006), <em>Sag Harbor</em> (2009), <em>Zone One</em> (2011), kao i dva dela iz oblasti publicistike <em>The Colossus of New York</em> (2003) i <em>The Noble Hustle: Poker, Beef Jerky & Death</em> (2014). Roman <em>Podzemna železnica</em> objavljen je u leto 2016. Dobitnik je Pulicerove nagrade, <em>National Book Award</em> i Karnegijeve medalje za fikciju. Njegov poslednji roman <em>Momci iz Nikla</em> objavljen je 2019. Dobitnik je Kirkusove nagrade. Za ovaj roman mu je u maju 2020. godine dodeljena Pulicerova nagrada po drugi put, što ga čini tek četvrtim autorom u istoriji ove nagrade koji je dva puta trijumfovao u kategoriji fikcije. Vajthedove recenzije i eseji pojavljuju se u velikom broju publikacija. Dobitnik je Makarturove i Gugenhajmove stipendije, stipendije Kalmanovog centra, Dos Pasosove i Vajtingove nagrade. Predavao je na Prinstonu, Bruklinskom i Hanter koledžu, univerzitetima u Hjustonu i Njujorku, Kolumbiji, Veslijanu. Živi i stvara u Njujorku.<br /> <br /> Sajt: <span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="https://www.colsonwhitehead.com/" data-value="https://www.colsonwhitehead.com/"><span class="ql-link-text">https://www.colsonwhitehead.com/</span></span><br /> Twitter : <span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="https://twitter.com/colsonwhitehead" data-value="https://twitter.com/colsonwhitehead"><span class="ql-link-text">https://twitter.com/colsonwhitehead</span></span><br /> <br /> Foto:&nbsp;Michael Lionstar</p>

Slika L. S. Hilton

L. S. Hilton

<p style="text-align: justify">L. S. Hilton je odrasla u Engleskoj a zatim je živela u Ki Vestu, Njujorku, Parizu i Milanu. Pošto je diplomirala na Oksfordu, studirala je istoriju umetnosti u Parizu i Firenci. Radila je kao novinarka i kritičarka umetnosti. Trenutno živi u Londonu.&nbsp;<br /> <br /> Foto:&nbsp;Derrick Santini</p>

Slika Liza Vingejt

Liza Vingejt

<p style="text-align: justify">Liza Vingejt je bivša novinarka, motivaciona govornica i autorka više od dvadeset najprodavanijih romana. Njen rad je osvajao ili bio nominovan za brojne nagrade, među kojima su nagrada Pet Konroj za najbolju knjigu američkog juga, književna nagrada Oklahome, nagrada Kerol, nagrada Kristi i nagrada po izboru kritičarâ časopisa RT. Vingejtova živi u planinama Uačita na jugozapadu Arkanzasa. <br /> <br /> lisawingate.com <br /> Facebook.com/LisaWingateAuthorPage <br /> @LisaWingate <br /> Pinterest.com/lisawingatebook<br /> <br /> Foto:&nbsp;Taryall Limited, LLC</p>

Slika Marlon Džejms

Marlon Džejms

<p style="text-align: justify">Marlon Džejms je rođen 1970. godine u Kingstonu (Jamajka) gde je diplomirao engleski jezik i književnost na Univerzitetu Zapadne Indije 1991. godine. Kasnije se seli u Sjedinjene Američke Države. Ovaj višestruko nagrađivani pisac 2005. godine objavljuje prvi roman <em>John Crow&rsquo;s Devil</em>. Godine 2009. izlazi <em>The Book of Night Women</em>, a 2014. <em>A Breif History of Seven Killing</em> &ndash; <em>Kratka istorija sedam ubistava</em> sa kojim osvaja Bukerovu nagradu. Svi ovi romani bave se temama iz istorije i života ljudi na Jamajci. <br /> <br /> Od 2007. godine predaje kreativno pisanje na nekoliko koledža u SAD, a 2019. mu je ukazana čast da održi godišnje predavanje o Tolkinovoj književnosti na Pembruk koledžu u Oksfordu. Roman <em>Crni Leopard, crveni Vuk</em> prvi je u trilogiji koja žanrovski pripada epskoj fantastici. Inspirisan afričkom mitologijom i folklorom bavi se rekonstrukcijom davne istorije Afrike i potencijalnim načinom upotrebe jezika ljudi koji su tada živeli.<br /> <br /> Foto: Larry D. Moore / CC BY-SA 4.0 / Wikimedia commons</p>

Slika Min Đin Li

Min Đin Li

<p style="text-align: justify">Min Đin Li (1969) je rođena u Seulu u Južnoj Koreji, a njena porodica se preselila u Njujork kada je imala sedam godina. Diplomirala je istoriju na Jejlu, a potom studirala parvo i radila kao advokat nekoliko godina. Zatim se posvetila pisanju, i dobila nekoliko prestižnih stipendija, među kojima i onu Gugenhajm fondacije.<br /> <br /> Početkom 1996. Počela je da piše o Korejcima u Japanu. Napisala je mnogo priča i prvu verziju romana, ali je tek 2002. godine književni časopis <em>Missouri review</em> objavio njenu priču &bdquo;Otadžbina&ldquo;, o mladom korejskom Japancu kome uzimaju otiske prstiju i daju ličnu kartu za strance na njegov rođendan. Ta priča je kasnije osvojila Nagradu Peden. A onda je Đin Li dobila i donaciju Njujorške fondacije za umetnost. Ova rana priznanja bila su, po njenim rečima, od presudne važnosti jer su potvrdila njeno uverenje da priče o Korejcima u Japanu treba nekako ispripovedati.<br /> <br /> Roman &bdquo;Pačinko&ldquo; objavljen je 2017. i odmah se našao u najužem izboru za Nacionalnu nagradu za najbolji roman. Vrlo brzo je osvojio pažnju uglednih časopisa i ušao u izbor 10 najboljih knjiga <em>New York Timesa</em>, <em>USA Todaya</em>, <em>Wall Street Journala</em>, <em>Washington Posta</em>.<br /> <br /> Foto:&nbsp;© Larry D. Moore / CC BY-SA 4.0 / Wikimedia Commons</p>

Slika Mišel Obama

Mišel Obama

<p style="text-align: justify">Mišel Obama je američka pravnica i autorka koja je bila prva dama Sjedinjenih Država od 2009. do 2017. U braku je sa 44. predsednikom Sjedinjenih Država Barakom Obamom. Ona je prva Afroamerikanka koja je bila u Beloj kući kao supruga predsednika Sjedinjenih Država i prva dama.<br /> <br /> Odrasla je u Južnoj strani u Čikagu u državi Ilinois, studirala je na Prinstonu i Harvardu. U početku karijere radila je u privatnoj advokatskoj firmi gde je upoznala Baraka Obamu. Potom je radila u neprofitnim organizacijama i bila saradnica dekana studentske službe na Univerzitetu u Čikagu. Mišel se udala za Baraka 1992. i imaju dve ćerke. Tokom predsedničke kampanje svog supruga 2007. i 2008. godine imala je značajnu ulogu, a u ulozi prve dame istakla se aktivnim radom u korist šire društvene zajednice.<br /> <br /> Foto:&nbsp;© Chuck Kennedy / Wikimedia Commons</p>

Slika Nejtan Hil

Nejtan Hil

<p style="text-align: justify">Nejtan Hil (1975) je američki pisac fikcije. Bavio se novinarstvom, a onda počeo da se bavi predavanjem kreativnog pisanja na Floridi i u Minesoti.<br /> <br /> Objavio je nekolioko novela u različitim književnim časopisima, a 2016. objavio je roman &bdquo;Vodenduh&ldquo; za koji je dobio američku nagradu <em>Art Sedenbaum</em> za prvi roman, a u Francuskoj nagradu književnog magazina <em>Lir </em>za najbolji strani roman 2017. godine.<br /> <br /> Više o romanu &bdquo;Vodenduh&ldquo; možete saznati na autorovom sajtu: <u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="nathanhill.net" data-value="https://nathanhill.net/"><span class="ql-link-text">nathanhill.net</span></span></u><br /> <br /> Foto: Michael Lionstar</p>

Slika Rejčel Holis

Rejčel Holis

<p style="text-align: justify">Rejčel Holis je autorka bestselera, televizijska ličnost, tražena govornica kao i osnivač i direktorka sajta <em>Chic Media</em>, najvećeg autoriteta u digitalnim sadržajima za žene. <em>Inc. Magazine</em> svrstao ju je u &bdquo;Top 30 preduzetnika mlađih od trideset godina&ldquo;. Rejčel svojom zaraznom energijom ohrabruje žene da preuzmu kontrolu nad svojim životima i bez straha žive svoje strasti. Motivaciona je, inspirativna i uvek dostupna, a njen neuvijeni pristup je osveženje, što joj omogućava da se zaista poveže s milionima žena širom sveta. Rejčel je sarađivala s najpoznatijim robnim markama kako bi stvorila inovativan i neodoljiv sadržaj za blog o životnom stilu <em>Chic Media</em> koji je pobrao mnogo nagrada. Rejčel je napisala bestseler serijal <em>Devojka &ndash; Devojka za zabave</em>, <em>Slatka devojka</em> i <em>Pametna devojka</em>, kao i kuvar <em>Šik ali pristupačno</em>. Živi u Los Anđelesu s mužem i četvoro dece. Za više podataka, poseti <span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="TheChicSite.com" data-value="https://thechicsite.com/"><span class="ql-link-text">TheChicSite.com</span></span>.</p>

Slika Reza Aslan

Reza Aslan

<p style="text-align: justify">Reza Aslan je iransko-američki stručnjak za religijske studije, televizijski voditelj, autor više knjiga i brojnih tekstova o religiji i profesor kreativnog pisanja na Kalifornijskom univerzitetu u Riversajdu.<br /> <br /> Rođen je 1972. u Teheranu. S porodicom se 1979. preselio u Sjedinjene Države, gde se školovao na uglednim univerzitetima i doktorirao sociologiju. S islama je prešao na hrišćanstvo s petnaest godina, a pre polaska na studije u Harvardu ponovo se vratio na islam. Predaje kreativno pisanje na Kalifornijskom univerzitetu u Riversajdu. Oženjen je novinarkom i preduzetnicom Džesikom Džekli, hrišćankom, s kojom ima tri sina.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Peter Konerko</p>

Slika Sara Dž. Mas

Sara Dž. Mas

<p style="text-align: justify">Sara Dž. Mas je autorka tinejdž serijala koji su bestseleri broj 1 na listi Njujork tajmsa. Njeni serijali <em>Stakleni presto</em> (<em>Throne of Glass</em>) i <em>Dvor trnja i ruža</em> (<em>A Court of Thorns and Roses</em>) našli su se na bestseler listama <em>USA Tudeja</em> i <em>Njujork tajmsa</em> i dobili međunarodna priznanja.<br /> <br /> Serijal <em>Stakleni presto</em> je počela da piše kada je imala samo šesnaest godina, a danas se on prevodi na 35 svetskih jezika.<br /> <br /> Diplomirala je kreativno pisanje na koledžu Hamilton 2008. godine sa najvećim pohvalama. Živi u Pensilvaniji sa svojim suprugom i psom.&nbsp;<br /> <br /> Foto: Josh Wasserman</p>

Slika Šari Lapena

Šari Lapena

<p style="text-align: justify">Pre nego što je počela da piše beletristiku, Šari Lapena je radila kao advokat i profesor engleskog jezika u Torontu. Zatim je počela da piše romane za mlađe čitaoce. Bila je u užem izboru za Književnu nagradu CBC-ja i 2004. godine osvojila je nagradu <em>Great Toronto Literary Project</em>. Roman <em>Go Flying</em> bio joj je 2009. u užem izboru za nagradu Sanberst. <em>Bračni par iz susedstva</em> je njen prvi triler i, kako sama kaže, nastaviće da piše trilere jer su &bdquo;mnogo zabavniji&ldquo;. &nbsp;<br /> <br /> Foto:&nbsp;© Tristan Ostler</p>

Slika Selest Ing

Selest Ing

<p style="text-align: justify">Selest je odrasla u Pitsburgu, u američkoj državi Pensilvanija u porodici naučnika. Pohađala je Harvard i Univerzitet Mičigen. Njen prvi roman <em>Sve što ti nikad nisam rekla</em> bio je bestseler <em>Njujork tajmsa</em> i <em>Amazonova</em> knjiga 2014. godine. Drugi roman <em>Na sve strane mali požari</em> objavljen je 2017, dobio je nekoliko književnih nagrada i po njemu je <em>Hulu</em> snimio televizijsku seriju. <br /> <br /> Selest Ing živi u Kembridžu, u državi Masačusets. Za više informacija možete posetiti njen sajt www.celesteng.com.</p>

Slika Stiven R. Gandri

Stiven R. Gandri

<p style="text-align: justify">Stiven R. Gandri, doktor medicine, <em>cum laude</em> diplomac Univerziteta Jejl s najboljim ocenama iz biološke i socijološke evolucije čoveka. Diplomirao je na Alfa Omega Alfa medicinskom koledžu Medicinskog fakulteta u Džordžiji, završio je staž na Opštoj i torakalnoj hirurgiji pri Univerzitetu Mičigen, i radio je kao klinički saradnik na Nacionalnom institutu za zdravlje. Tamo je izmislio instrumente koji poništavaju ćelijsku smrt kod akutnih srčanih udara; varijacija tog instrumenta je postala poznata kao Gandrijeva retrogradna kardioplegijska braunila. Reč je o instrumentu koji se koristi svuda u svetu i štiti srce od oštećenja za vreme operacije na otvorenom srcu. Pošto je završio specijalizaciju za kongenitalnog kardiohirurga u Bolnici za bolesnu decu Grejt Ormond strit u Londonu, i dve godine bio profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta Merilend, doktor Gandri je postao profesor i načelnik kardiotorakalne hirurgije na Loma Linda univerzitetskom medicinskom centru. Tamo je sa svojim kolegom, doktorom Leonardom Bejlijem, prvi radio transplantacije srca kod odojčadi i dece. Zajedno su izveli najviše transplantacija na svetu. Radeći na Loma Lindi, Stiven Gandri je prvi zakoračio na polje ksenotransplantacije, ispitujući kako geni jedne vrste reaguju na transplantaciju srca druge vrste. Bio je jedan od dvadesetorice istraživača koji su razvijali prvi ugradivi uređaj za mehaničku potporu levoj komori (jednu vrstu veštačkog srca), čiju je upotrebu odobrila Uprava za hranu i lekove. Doktor Gandri je takođe izumeo ministernotomiju, najčešće korišćenu minimalno invazivnu tehniku za operisanje aortnih ili mitralnih zalistaka; Gandri lateralni tunel ili &bdquo;živo&ldquo; tkivo koje može da ponovo izgrađuje delove srca kod dece sa teškim urođenim anomalijama; vensku braunilu, najčešće korišćenu braunilu za minimalno invazivne operacije srca.<br /> <br /> Jedan od začetnika robotike u operisanju i konsultant za kompjutersku (sada intuitivnu) hirurgiju, doktor Gandri je dobio među prvima odobrenje Uprave za hranu i lekove da koristi robota asistenta u minimalno invazivnim operacijama prilikom premošćavanja koronarne arterije i operacije mitralnih zalistaka, bez šavova ili korišćenja pumpe za vantelesnu cirkulaciju. Bio je član Upravnog odbora Američkog udruženja za veštačke unutrašnje organe (ASAIO), osnivač odbora i blagajnik Međunarodnog udruženja za minimalno invazivnu kardiotorakalnu hirurgiju (ISMICS). Nedavno je završio dva uzastopna izbora za predsednika upravnog odbora posebne divizije Američkog udruženja za srce. <br /> <br /> Doktor Gandri je izabran za člana Američkog koledža za hirurge, člana Američkog koledža za kardiologe, člana Američkog koledža grudnih lekara, člana Američkog udruženja anesteziologa, člana Američke akademije pedijatara. Takođe je član brojnih drugih hirurških i lekarskih udruženja. Autor je preko tri stotine članaka, poglavlja u knjigama i izdanjima časopisa sa stručnom recenzijom o hirurgiji, imunologiji, genetici i istraživanju lipida. Operisao je u preko trideset zemalja, a odlazio je i u dobrotvorne misije u Kini, Indiji i Zimbabveu. <br /> <br /> Inspirisan zapanjujućim poboljšanjem koronarnih bolesti kod pacijenata, koji nisu bili kandidati za operaciju, posle promena u ishrani i uvođenja suplemenata, doktor Gandri je 2001. promenio put svoje karijere. I sam gojazan, hronični držač &bdquo;propalih dijeta&ldquo;, adaptirao je svoju diplomsku tezu sa Univerziteta Jejl kako bi konstruisao ishranu baziranu na evolutivnom genetskom kodu, što mu je omogućilo da sredi sopstvene zdravstvene probleme. U tom procesu je bez preteranog napora izgubio 35 kilograma. Podjednako zadivljujući rezultati koje su postigle njegove kolege zdravstveni radnici, sledeći ono što je nazvao evolucijom ishrane, podstakli su doktora Gandrija da prihvati radno mesto u Palm Springsu gde je mogao da se posveti ispitivanju lečenja bolesti.<br /> <br /> Pošto ga više nije zadovoljavalo da popravlja štetu koju nanose hronične bolesti, od 2002. doktor Gandri radi kao medicinski direktor na Međunarodnom institutu za srce i pluća u Palm Springsu u Kaliforniji, gde pomaže pacijentima koji dolaze iz čitave zemlje. Osim toga, u sklopu Instituta osnovao je i Centar za restorativnu medicinu, čiji je ujedno i direktor. Misija tog Centra jeste da se preokrene tok hronične bolesti &bdquo;starenja&ldquo; pomoću ishrane i nutricionističkih intervencija, pri čemu se hirurški zahvati u lečenju srca i vaskularnih bolestiposmatraju kao poslednje sredstvo.<br /> <br /> Doktor Gandri živi sa suprugom Peni i njihova četiri psa, Džordžom, Belom, Čizijem i Fani Fu Fu u Palms Springsu i Montesitu u Kaliforniji. Nedaleko od njih žive njihove dve odrasle ćerke.<br /> <br /> Foto: Web Summit - www.flickr.com / CC BY 2.0 / Wikimedia commons</p>

Slika Tes Geritsen

Tes Geritsen

<p style="text-align: justify">Tes Geritsen je Amerikanka kineskog porekla rođena 1953. godine. Iako je odmalena pisala, na nagovor roditelja završila je studije antropologije na Univerzitetu Stanford, a zatim i medicinu na Univerzitetu Kalifornija u San Francisku. Kao lekar radila je u Honoluluu.<br /> <br /> U vreme porodiljskog odsustva ponovo se vratila pisanju i odlučila da jednu od svojih priča pošalje na lokalni književni konkurs. Osvojila je prvu nagradu i stekla neophodno samopouzdanje da nastavi sa pisanjem. Godine 1996. posvetila se žanru forenzičkih i medicinskih kriminalističkih romana.<br /> <br /> Dobitnica je nagrade <em>Nero Wolfe</em> za roman <em>Nestala </em>i nagrade <em>Rita </em>za roman <em>Hirurg</em>. Kritičari širom sveta hvale njene romane, a <em>Pablišers vikli</em> proglasio ju je kraljicom medicinskog trilera.<br /> <br /> Njene knjige prevedene su u 40 zemalja i prodato je više od 30 miliona primeraka.<br /> <br /> Živi u Mejnu.</p>

Slika Tom Flečer

Tom Flečer

<p style="text-align: justify">Tom Flečer je najpre bio poznat kao član benda &bdquo;McFly&ldquo;, a zatim je postao poznat kao pisac knjiga za decu. Njegove knjige prodate su u više od milion primeraka širom sveta.&nbsp;</p>

Slika Tom Henks

Tom Henks

<p>Tom Henks je glumac, scenarista, režiser i producent. Plodove svog književnog stvaralaštva objavljivao je u <em>Njujork tajmsu</em>,<em> Veniti feru</em> i <em>Nujorkeru</em>. <em>Netipičan tip</em> je prva njegova zbirka priča.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Austin Hargrave, © 2013 Columbia Pictures Industries, Inc. All Rights Reserved.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x