Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Domaći i strani hitovi u Noći knjige

Noviteti domaće i svetske književnosti okosnica su i 22. Noći knjige, koja će ovoga puta trajati od 26. do 28. juna. Napravite na vreme svoj spisak, jer je ova manifestacija i više nego dobra prilika da kućnoj biblioteci dodate nove naslove.
Obožavaoce čuvenog serijala Lusinde Rajli „Sedam sestara“ obradovaće vest da je u prodaji novi, šesti nastavak „Sunčeva sestra“. U šestom delu ove porodične, istorijske drame u centru priče je Elektra d’Aplijez, žena koja ima sve. Budući da je svetski top-model, ona je lepa, bogata i poznata. Ipak, njeno nestabilno psihičko stanje sada je dodatno uzdrmano smrću Tate Solta, neobičnog milijardera koji je usvojio šest kćeri iz šest različitih krajeva sveta.
Delimično autobiografski, roman Petera Handkea „Nesreća bez želja“ posvećen je životu njegove majke. Nekoliko nedelja po njenoj smrti, Peter Handke počinje da beleži ono što zna, ili misli da zna, o svojoj majci, da ispisuje stranice o njenom životu i smrti pre nego što ga prevladaju „krajnja potreba za saopštavanjem i krajnja onemelost“. Pa ipak, iskustvo neizrecivog, koje označava tugu i ljubav, leži u srcu ove kratke i duboko potresne knjige, možda najboljeg dostignuća velikog savremenog pisca.
U središtu radnje jednog od najboljih savremenih romana po izboru kritike, „Čarobnjaka“ Džona Faulsa, jeste mladi Englez Nikolas Urfe, koji prihvata mesto nastavnika na jednom grčkom ostrvu. Ubrzo po dolasku upoznaje Markusa Končisa, vlasnika najlepšeg ostrvskog imanja. Prijateljstvo sa ovim neobičnim čovekom, gospodarom zaboravljenih moći i zabranjenih želja, polako se pretvara u noćnu moru.
Moja priča“ je autobiografija nekadašnje prve dame Amerike Mišel Obame, koja veoma promišljenim i opčinjavajućim pripovedanjem uvodi čitaoce u svoj svet dok opisuje iskustva koja su je oblikovala – od detinjstva na Južnoj strani u Čikagu preko karijere izvršne direktorke koja žonglira između majčinstva i posla do života na najpoznatijoj adresi na svetu. Neumoljivo iskreno, živo i duhovito, ona govori o svojim pobedama i razočaranjima, kako javnim tako i ličnim, dok prepričava svoju priču onako kako ju je živela – svojim rečima i pod svojim uslovima.
Roman „Momci iz Nikla“ dobitnika ovogodišnje Pulicerove nagrade Kolsona Vajtheda odlično odslikava povode za trenutna događanja u Americi. Smešten u šezdesete godine prošlog veka, u vreme rasne segregacije na američkom Jugu, roman „Momci iz Nikla“ je uzbudljiv, provokativan i snažan prikaz rasizma i neravnopravnosti, koji su i danas prisutni u Americi, a čije se postojanje ignoriše. Zasnovan na stvarnim događajima iz muške škole koja je na Floridi postojala više od stotinu godina i zatvorena je tek 2011. godine, ovo je priča o instituciji koja navodno prevaspitava loše momke u fine mladiće.
U knjizi „Odabrana dela“ čitalac će na jednom mestu naći četiri glavna speva pesnika, vladike i vladara Crne Gore Petra II Petrovića Njegoša, njegov opus magnum: „Gorski vijenac“, „Luča mikrokozma“, „Lažni car Šćepan Mali“ i „Svobodijada“, kao i dva manja, „Kula Đurišića“ i „Čardak Aleksića“, koji kao kakvi antipodi ilustruju Njegoševe romantičarske tematske preokupacije. Ovom Njegoševom glavnom opusu prethodi ogled Ive Andrića „Njegoš kao tragični junak kosovske misli“.
Jedini svedok“ je deveti roman iz serijala o medicinskoj istražiteljki Mori Ajls i detektivki Džejn Ricoli. Prgava i odlučna detektivka Ricoli i usamljena i naizgled hladna doktorka Ajls heroine su američke autorke Tes Geritsen. Čitaoce su osvojile ne samo jezivim slučajevima u koje se upliću, već i paralelnim pričama o svojim privatnim životima, o ljubavi, majčinstvu, porodičnim vezama.
Nevesta plantažera čaja“ Dženet Maklaud Troter je saga o ljubavi mlade žene u Indiji dvadesetih godina prošlog veka. Sofi je sa šest godina ostala siroče i sa plantaže čaja njenih roditelja u Indiji odveli su je kod tetke u Škotsku gde je odrastala. Zahvaljujući rođaci Tili i simpatičnim momcima Tamu i Rafiju, Sofi će se vratiti u Indiju, u svet svog detinjstva.
Klub radosti i sreće“ Ejmi Tan je priča posvećena majkama, ćerkama i svima koji ih vole. Ejmi Tan vrlo pronicljivo istražuje veze između majki i ćerki, katkad bolne, katkad nežne, no uvek duboke. Kako koja žena otkriva svoje tajne pokušavajući da pronikne u istinu o svom životu, te se veze sve više prepliću.
Iz domena popularne psihologije izdvajamo knjigu „Šta nam svako telo govori“. Džo Navaro, bivši agent FBI-ja i kontraobaveštajne službe i priznati stručnjak za neverbalnu komunikaciju, u ovom fascinantnom pogledu na jezik tela pokazaće vam kako da „pročitate“ ljude, dekodirate osećanja i ponašanja, izbegnete zamke gestikulacije i prozrete eventualne obmane.
Eseji o filozofiji, teologiji i umetnosti vladike Maksima objedinjeni su u knjizi „Viđenje nevidljivog: suočavanje sa stvarnošću“. Da li čovečanstvo danas, uprkos svim nedaćama i iskušenjima, ima snage da u sebi pronađe iskru istinske samilosti, čovekoljublja, duboke empatije i hrišćanskih vrednosti? Autor promišljeno, jasno i nadahnuto povezuje hrišćansku mudrost sa današnjim vremenom, ponašanjem, kulturom i umetnošću.
Srpsko pravoslavlje“ Momčila Petrovića i Slobodana Reljića je pouzdani vodič kroz pravoslavni hram, istoriju srpske crkve i osobenosti pravoslavne vere. To je pregledna, sistematična i bogato ilustrovana monografija o pravoslavnoj veri kod Srba, koja će približiti i vernicima i laicima, i posvećenima i inovercima, sve posebnosti, običaje i dogme pravoslavne vere u istorijskoj perspektivi, kao i složenu strukturu i simboliku srpske crkve.
Od pisca Stivena Eriksona stiže naučnofantastični roman „Cena radosti“. U Sunčev sistem je, kao predstavnik tri napredne vrste, odaslana tuđinska veštačka inteligencija. Njen zadatak je da spase Zemljin ekosistem kojem najveću pretnju predstavlja čovečanstvo. Ali istovremeno su i ljudi deo sistema, tako da veštačka inteligencija mora da bira: treba li da spase čovečanstvo ili da ga zbriše?
Broj 10“ je novi roman autorke omiljenog tinejdž serijala „Noćna škola“ K. Dž. Doerti i donosi još uzbudljiviju i napetiju priču. U središtu radnje je buntovna tinejdžerka Grej, čiji se život promenio onog dana kad je njena majka postala premijerka Velike Britanije.
Nova knjiga pesama za decu poznatog glumca Andrije Miloševića „Medved Rajko i pčela Darko“ naučiće najmlađe čitaoce da kroz smeh shvate svu vrednost i lepotu dečje mašte. Da li ste čuli za medveda koji je hteo da poleti? Ili kreatora svetskog glasa pčelu Darka? A možda vas zanima da vidite hobotnicu karatistu na delu? Deca će uživati u zabavnim pesmicama i u divnim ilustracijama.
Novi roman dobitnika Ninove nagrade Vladana Matijevića „Sloboda govora“ od samog početka uvlači čitaoca u atmosferu novinarskog posla i njegovog preplitanja sa političkim interesima do najviših struktura vlasti. Priča o misterioznom nestanku novinara Čomskog i njegovom prijateljstvu od studentskih dana sa kolegom Vladimirom F. čita se kao najuzbudljiviji triler.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Petar II Petrović Njegoš

Petar II Petrović Njegoš

<p style="text-align: justify">Njegoš je rođen u selu Njegušima pod Lovćenom 13. novembra 1813. kao drugi sin Tome Markova Petrovića, najmlađeg brata vladike Petra I Petrovića Njegoša, i Ivane Proroković. U narodu je ostalo predanje da su ga zvali Rade i Radivoj. <br /> <br /> Njegov stric Vladika Petar I dovodi ga početkom 1825. godine u Cetinjski manastir da ga vaspita i pripremi za svog naslednika; tu je naučio da čita i piše, a i da sastavlja svoje prve pesme da zabavi lokalne glavešine i sveštenike. Sredinom godine stric ga šalje u Toplu kod Herceg Hovog, gde uči italijanski i bogosloviju. Početkom 1827. godine vraća se na Cetinje, gde mu je za vaspitača određen vladikin sekretar, pesnik Simo Milutinović Sarajlija, koji mu do 1830. prenosi znanja iz klasične filozofije i književnosti, mitologije i pesničke umetnosti. Po ugledu na narodne pevače piše svoje prve epske pesme. <br /> <br /> Po smrti vladike Petra I 1830. godine Njegoša proglašavaju za &bdquo;upravitelja&ldquo; Crne Gore pod imenom Petar II. Ubrzo se zamonašio i zatim postao arhimandrit pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Kao državnik, u prvim godinama vladavine ukinuo je guvernadursko uređenje kao mletačku svetovnu ustanovu, počeo da razgrađuje tradicionalno plemensko ustrojstvo i uspostavlja temelje moderne crnogorske države, obrazuje stalnu oružanu stražu (perjanike), uvodi plaćanje poreza, zbog čega izazva jak otpor plemenskih glavara, osniva senat kao vrhovno savetodavno telo, i istovremeno pokušava, bez uspeha, da oslobodi neke crnogorske oblasti pod Turskom oko Podgorice. <br /> <br /> Preko Trsta i Beča putuje 1833. u Rusiju, u Beču se upoznaje sa mitropolitom Stevanom Stratimirovićem i sa Vukom Karadžićem, a u Petrogradu, u prisustvu ruskog cara Nikolaja I, biva ustoličen za vladiku. Iz Rusije u Crnu Goru donosi prvu štampariju i knjige klasičnih pisaca na ruskom jeziku. Iste godine piše prvi veći spev <em>Glas kamenštaka</em>, koji će preraditi 1835. u spev <em>Svobodijada </em>(objavljen posthumno 1851). Narednih godina u almanasima objavljuje pesme i pripovetke.<br /> <br /> Pošto Rusija finansira Crnu Goru redovnom godišnjom pomoći, Njegoševi neprijatelji tuže ga ruskom dvoru kako samo piše pesme, ide u lov i igra karte, zapostavljajući dobrobit naroda. Da bi se opravdao, ponovo putuje u Rusiju 1836, preko Beča, gde se duže zadržava i često sastaje sa Vukom Karadžićem. Dok se u Crnoj Gori sprovodi istraga, Njegoša ne puštaju u Petrograd, nego tri meseca drže u zatočeništvu u Pskovu. Posle povoljnih izveštaja istrage, primljen je u ruskom dvoru i vraća se u Crnu Goru sa znatno povećanom ruskom pomoći u novcu. <br /> <br /> Odan ideji oslobođenja Crne Gore, na Meternihov poziv da poseti u Beču turskog poslanika 1837. odgovorio je da može doći samo sa puškom u ruci. Po dolasku u Beč, o njemu doušnici izveštavaju da je u pitanju čovek &bdquo;nedovoljno čvrst u religioznim i monarhičnim načelima&ldquo; i da ispoveda &bdquo;slobodoumne, tj. revolucionarne ideje&ldquo;. Savremenici potvrđuju kako je neprekidno sanjao o bitkama protiv Turaka, ispoljavao veliko junaštvo kao ratnik, a prema Turcima zarobljenim u bojevima primenjivao surove mere i njihove odsečene glave isticao na kuli Tablja kraj cetinjskog manastira. <br /> <br /> Jednovremeno sa državničkim nastojanjima, njegova želja za znanjem ne jenjava, upoznaje, osim klasičnih, i velike evropske pisce, Dantea, Miltona, Bajrona, Voltera, Lamartina, Šilera, Puškina... <br /> <br /> Objavljuje 1847. u Beču svoj najčuveniji spev, <em>Gorski vijenac</em>, na srpskom narodnom jeziku iako starim pravopisom, što se smatra jednim od četiri dela koja su doprinela pobedi Vukovog novog književnog jezika: iste godine objavili su novim pravopisom i Branko Radičević <em>Pesme</em>, Đura Daničić <em>Rat za srpski jezik i pravopis</em> i Vuk Karadžić prevod <em>Novoga zavjeta</em>. Kreće se u krugu jugoslovenskih rodoljuba, Srba i Hrvata, okupljenih oko Vuka Karadžića. U Mlecima se upoznaje sa arhivskom građom o prosvećenom apsolutisti Šćepanu Malom i iste godine završava i svoj dramski spev <em>Lažni car Šćepan Mali</em>, u kojem je ova istorijska ličnost (vladao Crnom Gorom od 1767. do 1773) prikazana kao varalica i strašljivac. Štampan je u Zagrebu 1851. sa potpisom na unutrašnjoj strani korica: &bdquo;U Jugoslaviji&ldquo;. Iste godine u Beogradu se štampa i <em>Ogledalo srpsko</em>, Njegoševa antologija epskih narodnih pesama o borbi za slobodu, namenjena buđenju revolucionarnog duha i posvećena Puškinu, u kojoj je objavio i nekoliko svojih pesama.<br /> <br /> Piše i dva kraća deseteračka speva, <em>Kula Đurišića</em>, gdej osuđuje izdajnike, i <em>Čardak Aleksića</em>, gde veliča junake svog naroda. <br /> <br /> Oboleva od tuberkuloze 1849, istovremeno dok priprema ustanak u Bosni i Hercegovini, a 1850. putuje u Italiju radi lečenja. <br /> <br /> Po drugi put odlazi u Italiju na lečenje 1851, u Napulju se sreće sa Ljubomirom Nenadovićem i s njim obilazi Pompeje, Rim, Firencu, Veneciju, Padovu, Đenovu, Livorno i Torino, penje se na Vezuv, divi se italijanskom renesansnim slikarima. U Firenci mu baron Cigele savetuje da poseti austrijskog hercoga, komandanta austrijskih trupa, na šta mu vladika odgovara: &bdquo;Ja putujem po Italiji samo zbog mrtvih.&ldquo; Po svedočenju Ljubomira Nenadovića odbio je da u Crkvi Svetog Petra poljubi &bdquo;časne verige&ldquo;, lance kojima je Sveti Petar prema predanju bio okovan, rekavši: &bdquo;Crnogorci ne ljube lance.&ldquo;<br /> <br /> U leto odlazi na lečenje u Beč i Hicing. Tečno je govorio ruski, nemački, francuski i italijanski jezik. Osećajući da mu dolazi kraj a da Crnu Goru nije oslobodio, govori Matiji Banu: &bdquo;Ne žalim što ću umreti, ali žalim što u mome životu nisam ništa znamenito učinio.&ldquo; <br /> <br /> Umire na Cetinju 31. oktobra u 38. godini života.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x