Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Dođite da zajedno proslavimo drugi rođendan knjižare Delfi u Pančevu

U Pančevu pune dve godine postoji knjižara Delfi sa Laguninim klubom čitalaca u TC Aviv Park. Za to vreme uživali smo čitajući sjajne knjige, kao i u bogatom programu kartolerije i gifta i druženju sa piscima.

U subotu, 22. juna, od 18 sati zajedno sa čitaocima proslavićemo drugi rođendan. Samo te večeri važiće popust od 30 odsto na naslove sa Lagunine top-liste. Tako ćete po izuzetno povoljnim cenama moći da nabavite novi roman Haleda Hoseinija „A planine odjeknuše“, ili novi roman Vladimira Arsenijevića „Let“. Imaćete priliku i da se besplatno učlanite u Lagunin klub čitalaca, a sa svim posetiocima će se družiti bestseler autori Lagune Zorica Karanović, koja je nedavno objavila sjajnu knjigu „Moć želje – Vodič za životni optimizam“, i Vanja Bulić, čija je nova knjiga „Jovanovo zaveštanje“ u samom vrhu čitalačkih top-lista.

Za naš rođendan mi poklanjamo vama!

Poklone su obezbedili prijatelji Lagune i knjižara Delfi: Golden Rose, Avon, Lomax, Multiactiv, Anči kolači, Vivio kafe i Space park zabave.

Dođite da zajedno proslavimo rođendan knjižare Delfi u Pančevu!

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Haled Hoseini

Haled Hoseini

<p style="text-align: justify">Haled Hoseini je rođen 1965. godine u Kabulu, u Avganistanu. Njegov otac bio je diplomata u Ministarstvu spoljnih poslova Avganistana, a njegova majka je predavala farsi i istoriju u velikoj srednjoj školi u Kabulu. Ministarstvo spoljnih poslova šalje njegovu porodicu 1970. godine u Teheran, gde je njegov otac radio u avganistanskoj ambasadi.<br /> <br /> U Teheranu su živeli do 1973, kada su se vratili u Kabul. Jula 1973, u noći kada je rođen najmlađi Hoseinijev brat, zbačen je avganistanski kralj Zahir Šah u državnom udaru, koji je bez krvi organizovao kraljev rođak Daud Kan. U to vreme, Hoseini je išao u četvrti razred, i već je bio otkrio književnost i bio očaran brojnim knjigama koje je čitao.<br /> <br /> Avganistansko Ministarstvo spoljnih poslova 1976. godine još jednom premešta Hoseinijevu porodicu, ovog puta u Pariz. Bili su spremni da se vrate u Kabul 1980, ali je do tada Avganistan već doživeo krvavi komunistički prevrat i invaziju sovjetske vojske. Hoseinijevi su tražili i dobil politički azil od Sjedinjenih Američkih Država. Hoseinijeva porodica se u septembru 1980. preselila u San Hoze u Kaliforniji. Njegov otac je radio nekoliko poslova istovremeno i uspeo je da obezbedi svojoj porodici život bez socijalne pomoći. Haled Hoseini je maturirao 1984. i upisao se na Univerzitet Santa Klara, gde je diplomirao na osnovnim studijama iz biologije 1988. godine. Sledeće godine upisao se na medicinski fakultet &bdquo;San Dijego&ldquo; Kalifornijskog univerziteta, gde je 1993. diplomirao. Završio je stažiranje u bolnici &bdquo;Sidar-Sinaj&ldquo; u Los Anđelesu i 1996. započeo bavljenje internom medicinom. Međutim, njegova prva ljubav uvek je bilo pisanje.<br /> <br /> Hoseini ima žive, nežne i lepe uspomene na mirnodopsku presovjetsku eru Avganistana, kao i na svoja lična iskustva sa avganistanskim Hazarima (plemena u Avganistanu, Pakistanu i Iranu). Jedan Hazar posebno je imao uticaja na malog Haleda &ndash; bio je to tridesetogodišnjak po imenu Husein Kan, koji je radio za Hoseinijeve dok su živeli u Iranu. Kada je Haled bio u trećem razredu, učio je Kana da čita i piše. Iako je njegov odnos sa Huseinom Kanom bio kratkotrajan i više zvaničan, Haled se uvek sećao topline i privrženosti koja se razvila među njima &ndash; to je odnos koji se odrazio u njegovom prvom romanu &bdquo;Lovac na zmajeve&ldquo; (Laguna, 2006).<br /> <br /> U maju 2007. godine objavio je drugi roman &bdquo;Hiljadu čudesnih sunaca&ldquo; (Laguna, 2008). Obe knjige prodate su u preko 10 miliona primeraka u SAD i više od 38 miliona primeraka širom sveta.<br /> <br /> Hoseini je 2006. imenovan za ambasadora dobre volje UNHCR-a, Agencije za izbeglice Ujedinjenih nacija. Nadahnut putovanjem u Avganistan u svojstvu ambasadora UNHCR-a osnovao je neprofitnu Fondaciju Haled Hoseini za humanitarnu pomoć Avganistancima. Živi u severnoj Kaliforniji.<br /> <br /> Za više informacija o Haledu Hoseiniju posetite sledeće veb-sajtove: www.khaledhosseini.com i www.khaledhosseinifoundation.org.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Elena Seibert</p>

Slika Vanja Bulić

Vanja Bulić

<p style="text-align: justify">Vanja Bulić (1947) čitav radni vek je proveo kao novinar u pisanim i elektronskim medijima. Za televiziju je uradio više od četiri hiljade emisija različitih žanrova, a pisao je za gotovo sve prestižne listove nekadašnje Jugoslavije. Bio je glavni urednik časopisa <em>ITD</em>, <em>Zum</em>, <em>Praktična žena</em>, pomoćnik glavnog urednika časopisa <em>Duga</em>, glavni urednik satelitskog programa TV BK, urednik zabavnog programa TV BK i TV <em>Happy</em>. Dobitnik je više novinarskih nagrada za pisano novinarstvo i gotovo svih priznanja koja se dodeljuju za posao voditelja na televiziji. Radio je dokumentarne filmove (<em>Državni radnik</em>, <em>Crveni barjak</em> <em>Filipa Filipovića</em>), scenarista je četiri TV serije (<em>Jugovići </em>&ndash; RTS, <em>Javlja mi se iz dubine duše</em> &ndash; TV Košava, <em>Drugo stanje</em> &ndash; BK TV i <em>Kafana na Balkanu</em> &ndash; Telekom). Koscenarista je dugometražnog filma <em>Lepa sela lepo gore</em> i scenarista filmova <em>Drugo stanje</em> i <em>Pokidan</em>. Napisao je zbirke priča <em>Kako sam gajio blizance</em> (1995), <em>Sto bisera</em> (2009), <em>Istorija u krevetu</em> (2012), <em>Muškarac u izvesnim godinama</em> (2014), <em>Zašto bog nema auto</em> (2016) i <em>Rupe u glavi</em> (2020), i romane <em>Tunel </em>&ndash; <em>lepa sela lepo gore </em>(1996), <em>Ratna sreća</em> (1999), <em>Zadah belog</em> (2000), <em>Vrele usne</em> (2001), <em>Parada strasti</em> (2003), <em>Drugo stanje</em> (2006), <em>Oko otoka</em> (2009), <em>Šole </em>(2010), <em>Simeonov pečat</em> (2012), <em>Jovanovo zaveštanje</em> (2013), <em>Dosije Bogorodica</em> (2014), <em>Devedesete </em>(2015 &ndash; knjiga u kojoj se nalaze četiri romana objavljena devedesetih godina prošlog veka), <em>Teslina pošiljka</em> (2015), <em>Šmekeri </em>(2016), <em>Šmekerke </em>(2017), <em>Viza za nebo</em> (2017), <em>Dušanova kletva</em> (2018), <em>Teodorin prsten</em> (2019), <em>Savin osvetnik</em> (2020), <em>Tata u drugom stanju</em> (2021), <em>Milutinov greh</em> (2023). Priredio je dnevnik iz Haga Veselina Šljivančanina <em>Branio </em><em>sam istinu</em> (2012), a napisao je i romansirane biografije glumaca Petra Božovića, Miše Janketića, Marka Nikolića, Lazara Ristovskog, Jelisavete Seke Sablić i pevača Ace Lukasa. Napisao je pet pozorišnih komada: <em>Državni radnik</em>, <em>Rijaliti obračun</em>, <em>Jače smo od sudbine</em>, <em>Braća po Hagu</em> i <em>Bitanga u boji</em>. Među nagradama dobijenim za spisateljski rad izdvajaju se <em>Zlatni beočug</em> za trajni doprinos kulturi Beograda, nagrada &bdquo;Radoje Domanović&ldquo; za najbolju knjigu satiričnih priča, kao i tri godišnja priznanja Redakcije za kulturu RTS <em>Zlatni hit liber</em> za najtraženije knjige u knjižarama i bibliotekama Srbije 2012, 2013. i 2015. godine.<br /> <br /> Otac je trojice sinova, imao je rok sastav, strastveni je igrač preferansa i još uvek igra odbojku. Član je Udruženja novinara Srbije i Udruženja književnika Srbije.</p>

Slika Vladimir Arsenijević

Vladimir Arsenijević

<p style="text-align: justify">Vladimir Arsenijević (Pula, 1965) objavio je prvi roman <em>U potpalublju</em> (prvi deo predviđene tetralogije <em>Cloaca Maxima</em>) 1994. godine. Ovaj roman je dobio <em>Ninovu nagradu za roman godine</em>, preveden je na dvadeset jezika, a istoimena pozorišna predstava po motivima ovog kultnog romana nagrađena je <em>Sterijinom nagradom</em> 1997. godine. Sledeći roman, <em>Anđela</em> (drugi deo ciklusa <em>Cloaca Maxima</em>) objavljen je 1997. godine. Posle boravka u Meksiku Arsenijević objavljuje knjigu <em>Meksiko &ndash; ratni dnevnik</em> (2000). Ilustrovani roman Išmail (2004), nastao je u saradnji s Aleksandrom Zografom. Roman Predator (2008) dobio je Nagradu za najbolju knjigu u mreži javnih biblioteka Srbije. 2009. godine Arsenijević objavljuje zbirku eseja pod nazivom Jugolaboratorija. Godine 2011. objavljuje ilustrovanu novelu <em>Minut &ndash; put oko sveta za 60 sekundi</em> nastalu u saradnji s Valentinom Broštean.<br /> <br /> Godine 2000. pokrenuo je izdavačku kuću <em>Rende</em> u kojoj je radio kao urednik do 2007. Osnivač je regionalnog književnog festivala <em>Krokodil</em> i izdavačke kuće za audio-knjige <em>Reflektor</em>, a kolumne i eseje redovno objavljuje u štampanim i elektronskim medijima u zemlji i regionu. Živi u Beogradu.</p>

Slika Zorica Karanović

Zorica Karanović

<p style="text-align: justify">Zorica Karanović, novinar i pisac, rođena je 1974. godine u Beogradu. Kao student generacije, diplomirala je na beogradskom Fakultetu političkih nauka na kome je radila kao asistent i stekla zvanje magistra političkih nauka. Doktorsku disertaciju na temu &bdquo;Položaj žena menadžera u procesu tranzicije u Srbiji&ldquo;, odbranila je na Alfa Univerzitetu u Beogradu, na kome je držala predavanja na srpskom i engleskom jeziku. Generacijama studenata bila je mentor na osnovnim i postdiplomskim studijama. Profesionalna znanja sticala je pohađanjem brojnih domaćih i međunarodnih edukativnih programa (Velika Britanija, Nemačka, Italija...), što je doprinelo unapređenju kvaliteta i modernizaciji nastavnog procesa. <br /> <br /> Tokom višedecenijske profesionalne karijere za svoju matičnu kuću &ndash; list &bdquo;Politika&ldquo; - objavila je na stotine intervjua sa uglednim domaćim i inostranim ličnostima. Bila je urednica politikinih &bdquo;Ženskih strana&ldquo; i glavna urednica &bdquo;Bazara&ldquo; - najstarijeg domaćeg magazina za žene. Imala je više autorskih emisija na radiju i televizijama (BK Telekom, RTV Politika, RTV Studio B, TV Avala, TV Enter...) i bila kolumnistkinja prestižnog svetskog modnog magazina &bdquo;Elle&ldquo;. Stručno se usavršavala i u nemačkoj medijskoj grupaciji WAZ. <br /> <br /> Do sada je objavila pet knjiga, od kojih je izuzetan uspeh postigla knjiga &bdquo;Moć želje&ldquo;. Zorica se bavi tehnikama razvoja ličnih potencijala i kreativnih postignuća pojedinca. Optimizam je njeno misaono ali i životno opredeljenje. Smatra da je najveća stvaralačka moć svakog čoveka otkrivanje tajne ličnog preokreta poraza u pobedu. Svojim životom svedoči da je Gospod tvorac čuda i da je sve moguće onom koji veruje. Govori engleski i nemački jezik. Radi u medijskoj kući &bdquo;Politika&ldquo;, učestvuje na brojnim domaćim i međunarodnim stručnim skupovima, i drži motivacione radionice širom regiona.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x