Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

#DodajNaSpisak – Sajamski hitovi (publicistika)

Imamo dobre vesti za vas: publicistika danas doživljava ekspanziju i privlači sve više čitalaca! Ranije su ovom vrstom literature dominirali memoari, biografije poznatih ličnosti, istoriografija, razni specijalizovani pripručnici… Jednom reči, trebalo je interesovati se za određene teme.
Danas je publicistika postala prilično raznovrsna, ne pišu je više samo istraživači ili novinari, već je pišu zanimljivim i pristupačnim jezikom naučnici, psihoterapeuti, stručnjaci za različite oblasti komunikacije, a sa porastom interesovanja za tehologiju polje se proširilo.

Izabrali smo veoma zanimljive naslove koji podstiču vijuge, šire vidike i otvaraju čitalački apetit!
Zašto spavamo

Zadivljujuće istraživanje svrhe i moći spavanja iz pera direktora Centra za proučavanje spavanja na Univerzitetu Berkli. Voker objašnjava kako možemo da iskoristimo spavanje da bismo podigli raspoloženje, povećali nivo energije, regulisali hormone i sprečili pojavu raka, Alchajmerove bolesti i dijabetesa, ali i usporili starenje i produžili život. Ujedno daje praktične savete o tome kako bolje spavati noću, i to svake noći.
Bog - Ljudska istorija
Ova knjiga nije samo istorija našeg shvatanja boga, nego i pokušaj pronalaženja korena ovog poriva za očovečenjem kako bi se razvila univerzalnija duhovnost. Bilo da verujete u jednog boga, u mnogo bogova ili da ne verujete ni u kakvog boga, „Bog: Ljudska istorija“ promeniće vaš način razmišljanja o božanskom i ulozi božanskog u svakodnevnom životu.

Leonardo da Vinči

Autor bestseler biografija „Stiv Džobs“ i „Ajnštajn“. Na osnovu hiljada stranica iz Leonardovih neverovatnih beležnica i na osnovu novih otkrića o njegovom životu i radu, Volter Ajzakson nam razotkriva velikog umetnika i naučnika. Uživanje koje nam pruža Ajzaksonova knjiga leži u tome što nam ne prodaje cinične savete; autor priča priče ljudi koji su, po definiciji, neponovljivi.

Kradljivac orhideja

Ako ste ikada mislili da su baštovani i ljubitelji cveća mirni, blagi ljudi koji dane provode brinući o svojim baštama i uživajući u živopisnim kolekcijama najrazličitijeg cveća, posle čitanja „Kradljivca orhideja“ američke novinarke Suzan Orlin shvatićete da ste se žestoko preračunali. Na svakoj stranici ima nečeg opčinjavajućeg, ili smešnog, ili istinski bizarnog, ali u samoj srži, ova knjiga govori o strasti i o neverovatnom trudu koji će ljudi uložiti da je utole.

Biti Džon Lenon

On je bio duhovit, često urnebesan. Ali pre svega, imao je svoj stav, svoju drskost, koja je oličavala težnje čitave njegove generacije da se suprotstavi autoritetima. Umeo je i želeo da saopšti neizrecivo. Iako je u istoriji rok muzike bilo glamuroznijih zvezda, čak i u okviru samih Bitlsa, pojava Džona Lenona uhvatila je i definisala duh svog vremena na najupečatljiviji način.
Novi putevi svile

Knjiga Pitera Frankopana na svež i originalan način posmatra rađanje mreže odnosa duž puteva svile danas. Svet se dramatično menja, a u doba Bregzita i Trampa teme izolacije i rasparčavanja koje prožimaju zapadni svet stoje u oštroj suprotnosti s učvršćivanjem veza i uspostavljanjem saradnje duž puteva svile. Svako koga zanima aktuelna globalna politika i neposredna budućnost čovečanstva trebalo bi da pročita ovo delo, veoma detaljan pregled aktuelnih zbivanja koja vode u često zabrinjavajuću budućnost.

Zatočenici geografije

Maršal daje pregled složenih geopolitičkih strategija koje oblikuju svet. Ova knjiga nudi sažet i koristan uvod u geopolitiku i kritički osvrt na jedan od odlučujućih faktora u svetskim poslovima. Geografija veoma često predstavlja deo slagalice, koji se mora uzeti u obzir u rešavanju aktuelnih problema. Dok čitate „Zatočenike geografije“ imaćete doživljaj da vam se ono što znate razbistrilo i razjasnilo.
Zdravo, svete

Da li sebe smatrate zabrinutim građaninom modernog doba? Pitate li se da li algoritmi kradu vaše podatke? Da li mislite da imate predstavu o tome šta algoritmi i podaci zapravo znače? Onda je „Zdravo, svete“ prava knjiga za vas. Frajova nam pruža ubedljive argumente za „neodložno uvođenje propisa za algoritme“ i želi da javnost razume kompromise na koje pristajemo.

Daj, ne smaraj se

Gari Džon Bišop je odradio sjajan posao objašnjavajući čitaocima kako da iskorače iz sopstvenih misli i stavio je akcenat na život u sadašnjem trenutku. Ništa nije ušećereno, autor ne piše kako bi zadovoljio druge i ne ustručava se da podeli što više saveta sa čitaocima. Zato je ovo jedna veoma snažna i smislena knjiga.
Dete u tebi mora da pronađe svoj zavičaj

Preispitamo li iskreno svoje dosadašnje postupke, verovatno ćemo se setiti nekih situacija u životu u kojima smo izrazito burno reagovali. Štefani Štal se pozabavila razlozima koji dovode do takvih reakcija. Ona sa mnogo pažnje i razumevanja objašnjava kako iskustva iz detinjstva učestvuju u formiranju snažnih uverenja koja karakterišu ono što naziva „detetom senke“ i kako ti rani utisci kasnije utiču na ponašanje odrasle osobe.

Lečenje snagom prirode

Andreas Mihalsen, profesor kliničke prirodne medicine, jedan je od pionira koji na inovativan način povezuje tradicionalne načine lečenja i najsavremenija istraživanja. Prikladno ne samo za zainteresovane za alternativnu medicinu već i za same lekare, koji ovde mogu da nađu podršku konvencionalnom lečenju svojih pacijenata. Ova knjiga pre svega predstavlja apel da se više pažnje posveti prevenciji bolesti.
Sam svoj iscelitelj

Dipak Čopra i Rudolf E. Tenzi već dvadeset pet godina unose revolucionarne promene u medicinu i menjaju način na koji razumete um i telo. Čopra je vodeći stručnjak na polju integrativne medicine, a Tenzi pionir neuronauke i čovek koji je otkrio gene koji dovode do Alchajmerove bolesti. U ovoj knjizi prikazuju čitaocima najnovija istraživanja i otkrića o odnosima: um – telo, um – geni i um – imunitet, jer smatraju da je danas odgovornost za vaše zdravlje isključivo na vama.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Andreas Mihalsen

Andreas Mihalsen

<p style="text-align: justify">Prof. dr Andreas Mihalsen je profesor kliničke prirodne medicine na Univerzitetskoj klinici Šarite u Berlinu i glavni lekar na Odeljenju za prirodnu medicinu Bolnice Imanuel u Berlinu. Klinički i naučno, ovaj internista naglasak stavlja na medicinu tela i uma (<em>mind-body-medicine</em>) &ndash; meditacija, joga, smanjenje stresa &ndash; na lečenje ishranom, lekovite postove i na postupke čišćenja organizma. Zajedno sa svojim timom, istražuje i delotvornost ajurvedske medicine. Rezultate istraživanja Andreas Mihalsen objavljuje u brojnim stručnim časopisima, a na međunarodnim naučnim skupovima drži referate iz oblasti celokupne prirodne medicine i komplementarne medicine. Između ostalog je i predsedavajući upravnog odbora Fondacije Karla i Veronike Karstens.<br /> <br /> Foto:&nbsp;© Anja Lehmann</p>

Slika Dipak Čopra

Dipak Čopra

<p style="text-align: justify">Dipak Čopra je napisao više od pedeset knjiga koje su prevedene na više od trideset pet jezika, uključujući brojne bestselere prema oceni <em>Njujork tajmsa</em>, kako iz oblasti beletristike, tako i iz oblasti popularne nauke.<br /> <br /> Posetite ga na veb-adresi <u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="DeepakChopra.com" data-value="http://www.DeepakChopra.com"><span class="ql-link-text">DeepakChopra.com</span></span></u>.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Grant Henry</p>

Slika Gari Džon Bišop

Gari Džon Bišop

<p style="text-align: justify">Rođen je i odrastao u Glazgovu, u Škotskoj. Preselio se u Ameriku 1997. godine. To mu je otvorilo put ka svetu ličnog razvoja, a posebno ka fenomenologiji, oblasti u kojoj je rigorozno obučavan dobar broj godina pre no što je postao stariji programski direktor u jednoj od najvećih svetskih kompanija posvećenih ličnom razvoju.<br /> <br /> Nakon više godina prenošenja programa hiljadama korisnika širom sveta i proučavanja filozofije Martina Hajdegera, Hansa-Georga Gadamera i Edmunda Huserla, Gari je stvorio sopstveni brend, svoju verziju &bdquo;urbane filozofije&ldquo;. Motivacija i želja da poboljša sposobnosti ljudi da sprovedu stvarne životne promene, svakodnevno ga vode kroz život. Njegov pristup oslobođen iluzija i nepotrebnih ukrasa, donelo mu je brojne sledbenike privučene jednostavnošću i stvarnom primenljivošću njegovih preporuka. Živi na Floridi sa suprugom i tri sina.</p>

Slika Hana Fraj

Hana Fraj

<p style="text-align: justify">Hana Fraj radi kao docentkinja na matematici gradova na Univerzitetskom koledžu u Londonu. U svakodnevnom poslu ona koristi matematičke modele kako bi proučavala obrasce u ljudskom ponašanju, i sarađivala je sa vladama, policijskim snagama, analitičarima zdravstva i supermarketa. Njeni TED govori sakupili su milione pregleda i ona je vodila televizijske dokumentarce za mreže BBC i PBS; takođe je voditeljka dugotrajnog naučnog podkasta <em>The Curious Cases of Rutherford & Fry</em> na mreži BBC.<br /> <br /> Foto:&nbsp;© Peter Bartlett</p>

Slika Metju Voker

Metju Voker

<p style="text-align: justify">Metju Voker je profesor neuronauke i psihologije na Univerzitetu Berkli, ujedno i direktor Laboratorije za proučavanje spavanja i za neuroimidžing. Pre toga je bio profesor psihijatrije na Harvardu. Objavio je više od sto naučnih studija i pojavio se u emisijama <em>60 Minutes</em>, <em>Nova</em>, <em>BBC News</em> i <em>NPR Science Friday</em>. <em>Zašto spavamo</em> je njegova prva knjiga.<br /> <br /> Foto: ©&nbsp;Frederick M Brown / Getty Images</p>

Slika Piter Frankopan

Piter Frankopan

<p style="text-align: justify">Piter Frankopan je profesor svetske istorije na Oksfordskom univerzitetu, stariji istraživač na koledžu Vuster, direktor Oksfordskog vizantološkog centra i gostujući istraživač na Lajdenskom univerzitetu.<br /> <br /> Proučava istoriju Sredozemlja, Rusije, Bliskog istoka, Persije/Irana, srednje Azije i šire, kao i odnose između hrišćanstva i islama. Specijalista je i za srednjovekovnu grčku književnost, a 2009. godine preveo je <em>Aleksijad</em><em>u</em>. <br /> <br /> Često piše za međunarodnu štampu, uključujući <em>Njujork tajms</em>, <em>Fajnenšel tajms</em> i <em>Gardijan</em>, a ima redovnu rubriku u <em>London ivning standardu</em>. Nedavno su o njemu objavljeni tekstovi u <em>Čajna dejli</em>, najvećem kineskom listu na engleskom jeziku, kao i u pakistanskom listu <em>Gud tajms</em>.</p>

Slika Rej Konoli

Rej Konoli

<p style="text-align: justify">Rej Konoli je rođen u Lankaširu u Engleskoj. Posle Londonske ekonomske škole započeo je karijeru u novinarstvu. Pisao je o popularnoj kulturi i muzici za <em>London ivning standard</em>, <em>Sandej tajms</em>, <em>Tajms</em>, <em>Dejli telegraf </em>i <em>Dejli mejl</em>. Napisao je nekoliko knjiga i scenarija za TV drame, radio-drame i dokumentarne filmove. Oženjen je i živi u Londonu.<br /> <br /> Foto: ©&nbsp;Olivia Luckhurst</p>

Slika Reza Aslan

Reza Aslan

<p style="text-align: justify">Reza Aslan je iransko-američki stručnjak za religijske studije, televizijski voditelj, autor više knjiga i brojnih tekstova o religiji i profesor kreativnog pisanja na Kalifornijskom univerzitetu u Riversajdu.<br /> <br /> Rođen je 1972. u Teheranu. S porodicom se 1979. preselio u Sjedinjene Države, gde se školovao na uglednim univerzitetima i doktorirao sociologiju. S islama je prešao na hrišćanstvo s petnaest godina, a pre polaska na studije u Harvardu ponovo se vratio na islam. Predaje kreativno pisanje na Kalifornijskom univerzitetu u Riversajdu. Oženjen je novinarkom i preduzetnicom Džesikom Džekli, hrišćankom, s kojom ima tri sina.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Peter Konerko</p>

Slika Rudolf  E. Tenzi

Rudolf E. Tenzi

<p style="text-align: justify">Rudolf E. Tenzi je doktor nauka, profesor neurologije na Harvardskom univerzitetu i direktor Istraživačke jedinice za genetiku i starenje pri Opštoj bolnici u Masačusetsu. Bavi se istraživanjem genetske osnove neuroloških bolesti od pretposlednje decenije prošlog veka, kad je učestvovao u prvom istraživanju u kome su korišćeni genski markeri za nalaženje obolelog gena (za Hantingtonovu bolest). Izolovao je prvi gen koji predisponira Alchajmerovu bolest i otkrio još nekoliko; sada je na čelu Projekta Alchajmerovog genoma. Novi načini lečenja ove bolesti, na kojima trenutno radi, daju nadu. Doktor Tenzi je član nekoliko uredničkih i naučnih odbora, predsedava Fondom istraživačkog konzorcijuma za lečenje alchajmera. Dobitnik je brojnih nagrada, među kojima su i dva najveća odlikovanja za istraživače Alchajmerove bolesti: Metropolitanska nagrada za životno delo i Potamkinova nagrada. Doktor Tenzi je član nacionalnog odbora za saniranje posledica Alchajmerove bolesti u Sjedinjenim Državama. Koautor je više od četiri stotine naučnoistraživačkih članaka i poglavlja u knjigama, te knjige <em>Dešifrovanje tame: potraga za genetskim uzrocima Alchajmerove bolesti</em>.&nbsp;<br /> <br /> Foto: <span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="wikimedia" data-value="https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Rudolph_Tanzi.jpg"><span class="ql-link-text">wikimedia</span></span></p>

Slika Štefani Štal

Štefani Štal

<p style="text-align: justify">Štefani Štal je diplomirana psihološkinja i drži privatnu praksu u Triru. Oblasti za koje je posebno stručna jesu strah od vezivanja, jačanje osećanja sopstvene vrednosti i rad s &bdquo;unutrašnjim detetom&ldquo;. Autorka je brojnih uspešnih knjiga kao što su <em>Dete u tebi mora da pronađe svoj zavičaj</em>, <em>Svako je sposoban za vezu</em>,<em> Upoznaj sebe i druge</em>,<em> Ojačaj samopouzdanje</em> i <em>Strah od vezivanja</em>. Štampa i mediji je redovno zovu kada im je potrebno stručno mišljenje psihologa.<br /> &nbsp;</p> Foto:&nbsp;© Roswitha Kaster

Slika Suzan Orlin

Suzan Orlin

<p style="text-align: justify">Suzan Orlin je redovni pisac Njujorkera od 1992, a takođe je pisala za <em>Autsajd</em>, <em>Eskvajer</em>, <em>Roling stoun</em> i <em>Vog</em>. Diplomirala je na Mičigenskom univerzitetu i radila kao reporter u Portlansu (Oregon) i Bostonu (Masačusets). Sada živi u Njujorku.<br /> <br /> Foto:&nbsp;© Larry D. Moore / CC BY-SA 3.0 / Wikimedia Commons</p>

    Slika Tim Maršal

    Tim Maršal

    <p style="text-align: justify">Tim Maršal je vodeći autoritet u pitanjima spoljnopolitičkih odnosa, sa više od dvadeset pet godina iskustva u novinarstvu. Bio je urednik spoljnopolitičke rubrike <em>Skaj njuza</em>, a pre toga je radio za <em>BBC </em>i <em>LBC/IRN</em> radio. Izveštavao je iz trideset zemalja i pratio sukobe u Hrvatskoj, Bosni, Makedoniji, Kosovu, Avganistanu, Iraku, Libiji, Siriji i Izraelu. Njegov blog <em>Foreign Matters</em> bio je u užem izboru za nagradu <em>Orvel </em>2010. godine. Pisao je za <em>Tajms</em>, <em>Sandej tajms</em>, <em>Gardijan</em>, <em>Independent </em>i <em>Dejli telegraf</em>, i autor je knjiga <em>Igra senki: petooktobarska smena vlasti u Srbiji</em>, <em>Zatočenici geografije,</em>&nbsp;<em>Moć geografije&nbsp;</em>i <em>Budućnost geografije</em>.</p>

    Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

    visa-logo4x
    Group-96674x
    Group4x
    Group-96724x
    layer14x
    Group-96634x
    Group-96654x
    Group-96664x
    image-4384x
    Group-96644x
    image-4394x