Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

#DodajNaSpisak – Sajamski hitovi (istorijski)

Kao i u slučaju podžanra drama za koji smo listu preporuka objavili juče, istorijske teme nisu rezervisane samo za istoriografiju, već i za fikciju i različita dela iz oblasti publicistike.
Zato će se i na ovom spisku danas pojaviti naslovi koji spadaju u različite kategorije, a vi uživajte i širite interesovanja!

Unutrašnjost – Tea Obreht

Hipnotička proza Tee Obreht će vas povesti na Divlji zapad polovinom 19. veka. „Unutrašnjost“ je knjiga kojoj se ne žuri da priču dovede kraju, lagano prikazujući fantazmagoričke predele Zapada. Proza puna opisa, često nepopustljiva, sa pasusima koje prosto gutate i osećate da sve to, što možda na momente deluje kao suvišno, zapravo postepeno vodi do kobne završnice.

Raj na drugom ćošku – Mario Vargas Ljosa

„Raj na drugom ćošku“ je roman osmišljen u skladu sa književnom tradicijom 19. veka i paralelno pripoveda o životu Flore Tristan i njenog unuka Pola Gogena. Kao što je uobičajeno u delima Vargasa Ljose, tok obe priče je prirodan, pažljivo usmeravan i čitaocu dodeljuje ulogu zadivljenog posmatrača koga ponekad navodi do kontradiktornih moralnih zaključaka.

Minhen – Robert Heris

Robert Heris je na sigurnom tlu u ovom briljantnom špijunskom romanu o Čemberlenovom poslednjem pokušaju političkog pregovora sa Hitlerom.Oovo je roman o intrigantnom vremenu političkih mahinacija i balansiranja na ivici rata, sa napetim zapletom koji svakog trenutka samo što ne eksplodira.

Umreti u proleće – Ralf Rotman

Na živopisan i gotovo filmski način, višestruko nagrađivani književnik Ralf Rotman prikazuje nemačke zločine ali i patnju sopstvenog naroda u poslednjim danima Drugog svetskog rata. Predočava nam i prve nedelje jednog mira u kojem neki ljudi više nikada neće uspeti da nađu svoje mesto.

Crna ruka – Stefan Talti

Istinita priča o najsmrtonosnijem tajnom udruženju u istoriji Amerike. Mnogo pre „Kuma“ i „Ulica zla“ postojao je film „Pay or die“ („Plati ili umri“), hrabar crno-beli film o mafijašima ubicama i jednom heroju. Ernest Bordžnin igrao je glavnu ulogu detektiva Džozefa Petrosina, poznatog kao „italijanski Šerlok Holms“ – o njemu govori ova uzbudljiva knjiga.

Fabrika lutaka – Elizabet Maknil

Savršeno napisan istorijski roman smešten u London 1850. Godine. Ovaj napeti psihološki triler oduševiće sve ljubitelje priča o Džeku Trboseku ili romana „Alijenista“.

24 sata u starom Egiptu – Donald P. Rajan

Upoznajte Egipat pod usplamtelim okom boga sunca Ra. Tokom jednog dana, susrećemo dvadeset četvoro Egipćana iz svih slojeva društva – od cara do hlebara, od sveštenice do ribara, od vojnika do babice i kroz njihove oči posmatramo kako je tekao dan u starom Egiptu.Vratite se u stari Egipat i provedite jedan dan s ljudima koji su tamo živeli.

21 lekcija za 21. vek – Juval Noa Harari

Istoričar koji poseduje znanje i razumevanje ljudske revolucije je osoba kvalifikovana da objasni stanje sveta danas i da nas posavetuje kako da mu se prilagodimo. Hararijev cilj je da ulije nadu čovečanstvu i informiše nas kako bismo mogli da se suprostavimo neverovatnim izazovima koje novi pravci i predstojeće promene nesumnjivo donose.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Donald P. Rajan

Donald P. Rajan

<p style="text-align: justify">Dr Donald P. Rajan je stručnjak za egipatsku arheologiju, polinežansku arheologiju i stare jezike i pisma. Poznat je po svom istraživanju u Egiptu, uključujući iskopavanja u Dolini kraljeva, gde je otkrio izgubljene grobnice i mumije.&nbsp;</p>

Slika Elizabet Maknil

Elizabet Maknil

<p style="text-align: justify">Elizabet Maknil je rođena u Edinburgu i trenutno živi u Londonu. Piše i bavi se grnčarijom u malom studiju u svojoj bašti. Za <em>Fabriku lutaka</em> dobila je nagradu Kaledonija 2018. Ovo je njen prvi roman, koji će biti preveden na dvadeset osam jezika, a najavljena je i njegova ekranizacija.<br /> <br /> Foto:&nbsp;© Stephencdickson / CC BY-SA 4.0 / Wikimedia Commons</p>

Slika Juval Noa Harari

Juval Noa Harari

<p style="text-align: justify">Juval Noa Harari rođen je u Haifi u Izraelu 1976. godine, a diplomirao je na Univerzitetu u Oksfordu 2002. godine. Profesor Harari je sručnjak za istoriju sveta, srednjovekovnu i vojnu istoriju. Trenutno je usmeren ka istraživanju sledećih makro-istorijskih pitanja: Koji je odnos između istorije i biologije? Kakva je suštinska razlika između Homo sapijensa i životinja? Postoji li pravda u istoriji? Ima li istorija svoj pravac? Da li ljudi postaju srećniji tokom istorije? Koje i kakve etičke dileme pred nas postavlja uspon tehnologije u 21. veku.<br /> <br /> Dobitnik je mnogih međunarodnih nagrada, a postao je poznat širom sveta nakon što je objavio knjigu <em>Sapijens: Kratka istorija čovečanstva</em>, koja je prevedena na više od 50 jezika. Dve godine kasnije, objavio je i knjigu <em>Homo deus: Kratka istorija sutrašnjice</em>, koja je prodata u više od 4.000.000 primeraka i takođe prevedena na više od 50 jezika. U knjizi <em>21 Lekcija za 21. vek</em> u kojoj se posle pogleda u prošlost u <em>Sapijensu </em>i zagledanosti u budućnost u <em>Homo deusu</em> zaustavlja u sadašnjem trenutku on daje odgovore na ključna pitanja: Šta nam se sad upravo događa? Koji su današnji najveći izazovi i izbori? Na šta bi trebalo da obratimo posebnu pažnju? 2024. Harari je objavio i knjigu <em>Neksus: Kratka istorija informacionih mreža</em>, <em>od kamenog doba do veštačke inteligencije</em> u kojoj je težište na izazovima koje će nove informacione mreže staviti pred nas.. <br /> <br /> Profesor Harari širom sveta drži predavanja na kojima predstavlja teme iz svojih knjiga i članaka, a redovno objavljuje u časopisima <em>Guardian, Financial Times, The Times, Nature magazine</em> i <em>Wall Street Journal</em>.<br /> <br /> Često volontira za mnoge humanitarne organizacije i obraća se publici na otvorenim predavanjima kojima svi mogu da prisustvuju.</p>

Slika Mario Vargas Ljosa

Mario Vargas Ljosa

<p style="text-align: justify">Mario Vargas Ljosa rodio se u Arekipi, u Peruu 1936. godine. Iako je u Pjuri izvedena jedna njegova drama i objavljena zbirka priča <em>Šefovi</em>, koja je dobila nagradu <em>Leopoldo Alas</em>, postao je poznat posle objavljivanja romana <em>Grad i psi</em>, za koji je dobio Nagradu Kratke biblioteke kuće <em>Seix Barral</em> 1962. i Nagradu kritike 1963. godine. Njegov drugi roman <em>Zelena kuća</em>, objavljen 1965, dobio je Nagradu kritike i Međunarodnu nagradu Romulo Galjegos. Potom je objavio dramska dela (<em>Gospođica iz Takne, Kati i nilski konj, La Čunga, Ludak sa balkona i Lepe oči, ružne slike</em>), studije i eseje (kao <em>Neprekidna orgija, Istina o lažama i Izazov nemogućeg</em>), sećanja (<em>Riba u vodi</em>), priče (<em>Štenad</em>) i, pre svega, romane: <em>Razgovor u katedrali, Pantaleon i posetiteljke, Tetka Hulija i piskaralo, Rat za smak sveta, Povest o Majti, Ko je ubio Palomina Molera?, Pripovedač, Pohvala pomajci, Lituma u Andima, Jarčeva fešta i Raj na drugom ćošku</em>. Dobio je najvažnije književne nagrade, od već spomenutih do nagrade Servantes, nagrade Princa Asturije, PEN/Nabokov i <em>Grinzane Cavour</em>. 2010. godine dobio je Nobelovu nagradu za književnost. Preminuo je 13. aprila 2025. godine.</p>

Ralf Rotman

<p style="text-align: justify">Ralf Rotman rođen je 1953. u Šlezvigu, odrastao je u Rurskoj oblasti, a od 1976. živi u Berlinu. <br /> <br /> Najnovije knjige: <em>Šekspirove kokoške</em>, pripovetke 2012; <em>Vatra ne gori</em>, roman, 2009; <em>Srna kraj mora</em>, pripovetke 2006.&nbsp;</p>

Slika Robert Heris

Robert Heris

<p style="text-align: justify">Robert Heris (1957) nekadašnji je novinar BBC-ja i slavni engleski romanopisac istorijskih romana. Već je svojim prvim romanom &ndash; <em>Otadžbina </em>&ndash; pobudio ogromno interesovanje čitalaca u svetu, a zatim su usledili i bestseleri <em>Enigma</em>, <em>Arhangelsk</em>, <em>Pompeja</em>, trilogija <em>Ciceron</em> (<em>Imperijum</em>, <em>Lustrum</em>, <em>Diktator</em>), <em>Duh</em>, <em>Oficir i špijun</em>, <em>Konklava</em>, <em>Minhen </em>i <em>Drugi san</em>. Mnogi njegovi romani su ekranizovani.<br /> <br /> Njegova dela su prevedena na trideset sedam jezika i prodata u više od deset miliona primeraka. Živi na selu u zapadnom Berkširu u Engleskoj sa suprugom Džil Hornbi.</p>

Slika Stefan Talti

Stefan Talti

<p style="text-align: justify">Stefan Talti je rođen u Bafalu u Njujorku, gde su se njegovi roditelji doselili iz Irske. Započeo je karijeru kao novinar i reporter za <em>Majami herald</em>, a često je pisao i za <em>Njujork tajms</em>, <em>GQ</em>, <em>Plejboj</em>, <em>Ajriš tajms</em> i <em>Čikago rivju</em>. Autor je kriminalističkih romana o Abiju Kerniju i šest knjiga iz oblasti publicistike.<br /> <br /> Foto:&nbsp;© Nathacha Vilceus</p>

Slika Tea Obreht

Tea Obreht

<p>Tea Obreht rodila se u Beogradu 1985, a u Sjedinjenim Američkim Državama živi od svoje dvanaeste godine. Njene radove objavljivali su <em>Njujorker</em>, <em>Atlantik</em>, <em>Harpers</em> i <em>Gardijan</em>, a uključena je i u antologije <em>Najbolje američke kratke priče</em> te <em>Najboljeg američkog neobaveznog štiva</em>. <em>Njujorker</em> ju je uvrstio među dvadeset najboljih američkih pisaca mlađih od četrdeset godina, kao i u listu &bdquo;5 ispod 35&ldquo; Nacionalne fondacije za knjigu. Dobitnik je nagrade &bdquo;Orindž&ldquo; kao najbolje žensko pero 2011. Živi u Njujorku.<br /><br />www.TeaObreht.com</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x