Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

#DodajNaSpisak – Sajamski hitovi (drame)

Ovaj podžanr je zapravo i stvorio zapadnoevropski roman. Drama, u najširem smislu, podrazumeva širok spektar sižea koji se u savremenom romanu prepliću sa elementima ljubavnih i istorijskih romana, a sve češće i sa kriminalističkim zapletima. Zato će današnja lista biti prilično raznovrsna i duža od ostalih žanrovskih lista.
Legenda o samoubistvu – Dejvid Van

Dejvid Van je američki pisac koji je gromoglasno ušao na scenu savremene američke proze. U ovoj knjizi on obrađuje složen odnos između oca i sina, a ishod njihovih sudbina krije neočekivan obrt koji šokira čitaoca. Ova knjiga je s velikim pravom osvojila 11 međunarodnih nagrada.

Upitnik je pola srca – Sofija Lundberj

Posle „Crvenog adresara“ stiže nam potresna priča o maloj Elin koja se uporno trudila da odagna iz sebe i svog srca mučne tragove koji su obeležili njeno detinjstvo. Dirljiva borba sa duhovima prošlosti učiniće od ove junakinje pravu heroinu.

Pertle – Domeniko Starnone

Ljubitelji romana Elene Ferante, obratite pažnju! Ovaj roman na kondenzovan način govori o tome šta se dešava kad obaveze i rutina nadvladaju osećaj odgovornosti prema porodici. Starnone nam je podario pronicljivo sadzan presek raskršća na kojem se nalaze četiri člana napuljske porodice.

Jorgovan uvek cveta posle zime – Marta Hol Keli

Inspirisana životom stvarne heroine iz Drugog svetskog rata, ova snažna priča sigurno će oduševiti ljubitelje romansirane istorije, kao i one koji su uživali u knjizi „Sva svetlost koju ne vidimo“ Entonija Dora.

Soba čuda – Žilijen Sandrel

Ovo je priča o jednoj majci koja se bori za život svog sina koji leži u komi. Ona preduzima neočekivane korake zbog kojih će se neminovno promeniti i njen život, a čitalac će biti ganut tokom kojim ova priča bude tekla.

Ratno svetlo – Majkl Ondači

Majkl Ondači nam je podario još jedno remek-delo koje govori o uspomenama, porodičnim tajnama i lažima. „Ratno svetlo“ je složena koreografija žudnje i prevare, i jedinstvena oda vezi majke i deteta.

Bez zaklona – Barbara Kingsolver

Snažan roman koji se bavi pitanjima iz stvarnog sveta, a naročito time kako se snalazimo u dubokim promenama koje prete da nas poremete. Osvedočeni dar Barbare Kingsolver za portretisanje junaka ponovo se pokazuje u punoj snazi.

Na sve strane mali požari – Selest Ing

Roman „Na sve strane mali požari“ bavi se prirodom identiteta i žestokom privlačnom snagom majčinstva – i prividom da se poštovanjem pravila može preduprediti katastrofa. Sjajno izgrađena misterija o zapaljenoj kući iz koje saznajemo mnogo toga o majčinstvu i izvlačimo mnoge pouke.

Poslednji od nas – Adelaid de Klermon-Toner

U ovoj intrigantnoj priči kročićete u dve epohe i na dva kontinenta: u Njujork sedamdesetih godina XX veka, njegovu živahnost i slobodu, i u Nemačku tokom Drugog svetskog rata, njenu sramotu i okrutnost. Ovaj uzbudljivi roman zadire u nekoliko važnih tema: ljubav, prijateljstvo, porodične tajne i ratne zločine. Da li nas prošlost i odluke naše porodice sprečavaju da nastavimo dalje i živimo svoj život?

Dok još nismo bile vaše – Liza Vingejt

Jedna od najpotresnijih knjiga koje ćete čitati ove godine. Zasnovana na istinitim događajima, ovo je priča o najvećem skandalu trgovine decom u Americi tokom 20. veka. 

Bela hrizantema – Meri Lin Brakt

Jedna od onih knjiga o kojoj razmišljate još dugo nakon poslednje pročitane stranice. Koliko su žene jake? Koliko tereta mogu poneti na svojim plećima? Kolika je cena njihove slobode? Sve su to pitanja koja vise u vazduhu čak i kada sklopite korice ove knjige.  

Nadajmo se najboljem – Karolina Seterval

Veoma snažna priča za čije je objavljivanje sigurno bila potrebna poprilična hrabrost. Autobiografski roman Karoline Seterval putokaz je kako prebroditi najbolnije životne situacije i kako pronaći izlaz iz njih. Autentičan glas švedske autorke govori univerzalnim jezikom i podstiče da nastavimo dalje čak i kada nam se čini da budućnosti nema. 

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Adelaid de Klermon-Toner

Adelaid de Klermon-Toner

<p>Adelaid de Klermon-Toner (1976) francuska je novinarka i spisateljica. Po majčinoj liniji potomkinja je princeze Izabele od Orleana. Vodi kulturnu rubriku u časopisu<em> Point de vue</em>, član je žirija nagrade &bdquo;Fransoaz Sagan&ldquo;, čiji je bila prvi laureat 2010, i nagrade &bdquo;Ficdžerald&ldquo;. Za svoj drugi roman<em> Poslednji od nas</em> dobila je Veliku nagradu Francuske akademije 2016. godine.<br /> <br /> Foto:&nbsp;(c) 2016 JF Paga - Grasset</p>

Slika Barbara Kingsolver

Barbara Kingsolver

<p>Barbara Kingsolver je autorka sedam beletrističkih dela, uključujući romane <em>Biblija otrovne masline</em>, <em>Bujno leto</em>, <em>Životinjski snovi</em> i <em>Drveće graška</em>, kao i knjiga poezije, eseja i kreativne dokumentarističke književnosti. Roman <em>Biblija otrovne masline</em> zadržao se na američkoj nacionalnoj listi bestselera više od godinu dana i osvojio mnogobrojne književne nagrade u zemlji i inostranstvu. Njeni radovi takođe su objavljivani u mnogim književnim antologijama i časopisima. Njena najnovija knjiga jeste izuzetno uticajan bestseler <em>Životinja, biljka, čudo: godina života hrane</em>.<br /> <br /> Dela Kingsolverove prevedena su na više od dvadeset jezika i donela su joj književne nagrade i odanu čitalačku publiku u zemlji i inostranstvu. Godine 2000. nagrađena je Nacionalnom medaljom za humanističke nauke, najvećim priznanjem ove zemlje za služenje posredstvom umetnosti. <br /> <br /> Odrasla je u Kentakiju i diplomirala biologiju, pre nego što se u potpunosti posvetila pisanju. Živi s porodicom na seoskom imanju u južnim Apalačima.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Evan Kafka</p>

Slika Dejvid Van

Dejvid Van

<p style="text-align: justify">Dejvid Van rođen je na Aleutskim ostrvima, a detinjstvo je proveo u Kečikanu, na Aljasci. Dvanaest godina nijedan agent nije želeo da ponudi izdavačima njegovu prvu knjigu &bdquo;Legendu o samoubistvu&ldquo;, zato je odlučio da se otisne na more. Postao je kapetan i brodograditelj.<br /> <br /> Kada je objavljena, &bdquo;Legenda o samoubistvu&ldquo; osvojila je jedanaest nagrada, među kojima su: <em>Prix Medicis Etranger</em> u Francuskoj za najbolji strani roman, <em>Premi Llibreter</em> u Španiji, opet za najbolji strani roman, <em>Grace Paley Prize</em>, <em>California Book Award</em> i <em>L&rsquo;Express</em> nagradu čitalaca u Francuskoj. Prevedena na više od dvadeset jezika, &bdquo;Legenda o samoubistvu&ldquo; postala je međunarodni bestseler i u jedanaest zemalja nalazila se na listi najprodavanijih naslova. Bila je izabrana za <em>Njujorkerov</em> i <em>Tajmsov</em> književni klub, na nemačkom radiju (<em>North German</em> radio) pročitana je u potpunosti, a francuska producenta kuća <em>Haut et Court</em> planira filmsku adaptaciju. Dejvid je bio nominovan za <em>Sunday Times Short Story Award</em>, <em>Story Prize</em> i druge nagrade. <br /> <br /> Njegov roman &bdquo;Caribou Island&ldquo; (2011) takođe je međunarodni bestseler, preveden na šesnaest jezika, i u devet država se našao na listi najprodavanijih naslova. Bio je nominovan za <em>Flaherty-Dunnan First Novel Prize</em> i <em>International IMPAC Dublin Literary Award</em>, a oskarovac Bil Gutentag režiraće adaptaciju. Tokom dve nedelje, čitanje romana je bio deo redovnog programa na BBC-u, izabran je za <em>Samlerens Boglub</em> u Danskoj, a ušao je u uži izbor za <em>Prix du Roman Fnac</em> i <em>Prix Lire & Virgin</em>, pritom osvojivši nekoliko nagrada u Francuskoj. <br /> <br /> Sa romanom &bdquo;Dirt&ldquo; (2012), osvojio je $50.000 <em>St. Francis Collage Literary Prize</em> 2013. godine. Roman je preveden na dvanaest jezika, nominovan za <em>International IMPAC Dublin Literary Award</em>, bio je finalista za nagradu u Francuskoj, našao se na osam <em>Best Books of the Year </em>lista u pet zemalja, bio je najprodavanija knjiga u Francuskoj i planira se ekranizacija.<br /> <br /> Roman &bdquo;Jarčeva planina&ldquo;, objavljen u septembru 2013, bio je među četiri najbolja romana u izboru <em>California Book Award in Fiction</em> 2013, nominovan je za <em>Chautauqua Prize</em>, <em>San Francisko Chronicle</em> ga je preporučio za najbolju knjigu godine i preveden je na jedanaest jezika.<br /> <br /> &bdquo;Aquarium&ldquo;, objavljen u martu 2015, bio je u trci za <em>Dublin Literary Award</em>, našao se u izboru urednika <em>New York Times Book Review</em>, <em>Kirkus</em> ga je proglasio najboljom knjigom u 2015, na <em>Amazonu</em> je proglašen za knjigu meseca i potom za najbolju knjigu u rasponu od šest meseci, <em>Observer</em> ga je proglasio za <em>Most Eagerly Awaited Fiction </em>za 2015, Rodri Tomas, producent Ang Liovog filma &bdquo;Billy Lynn&rsquo;s Long Halftime Walk&ldquo;, izabrao ga je za ekranizaciju. <br /> <br /> Njegov roman &bdquo;Bright Air Black&ldquo; (mart 2017) čitaoci u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Australiji i Novom Zelandu dočekali su sa oduševljenjem. <br /> <br /> U martu 2019. objavljen je njegov najnoviji roman &bdquo;Halibut On the Moon&ldquo;.<br /> <br /> Takođe je napisao još dva romana, &bdquo;Komodo and Woman&ldquo; i &bdquo;Desiring&ldquo;, a njegova zbirka kratkih priča &bdquo;The Higher Blue&ldquo; biće objavljena 2020. godine.<br /> <br /> Dejvid Van je autor više memoara: &bdquo;A Mile Down: The True Story of a Disastrous Career at a Sea&ldquo; (2005), &bdquo;Last Day On Earth: A Portrait of the NIU School Shooter&ldquo; (2011) (za koji je dobio nagrade <em>AWP Nonfiction Prize</em> i <em>PEN CENTER USA</em> <em>2012 Literary Awards</em>) i &bdquo;Crocodile: Memoirs from a Mexican Drug-Running port&ldquo; (2015. samo na španskom).<br /> <br /> <em>BBC</em>, <em>NOVA</em>, <em>National Geographic</em>, <em>CNN</em>, <em>E! Entertainemnt</em> snimali su dokumentarne filmove o njemu. Pisao je tekstove za <em>Atlantic Monthly</em>, <em>Esquire</em>, <em>Outside</em>, <em>Men&rsquo;s Health</em>, <em>Men&rsquo;s Journal</em>, <em>The Sunday Times</em>, <em>The Observer</em>, <em>The Guardian</em>, <em>The Sunday Telegraph</em>, <em>The Financial Times</em>, <em>The New Statesman</em>, <em>Elle UK</em>, <em>Esquire UK</em>, <em>Esquire Russia</em>, <em>National Geographic Adventure</em>, <em>Writer&rsquo;s Digest</em>, <em>McSweeney&rsquo;s</em>, i druge magazine i novine.<br /> <br /> Podučavao je na Stanfordu, Kornelu, FSU-u, USF-u, ima diplome sa Standofrda i Kornela, i trenutno radi kao profesor na Univerzitetu u Vorviku (Engleska) i počasni je profesor na Univerzitetu u Franš-Konteu (Francuska).</p>

Slika Karolina Seterval

Karolina Seterval

<p>Karolina Seterval je rođena 1978. u Švedskoj. Posle studija medija i komunikacije u Upsali, Stokholmu i Londonu, radila je u muzičkoj i izdavačkoj industriji kao urednik i pisac. Živi u Stokholmu sa sinom.<br /> <br /> &bdquo;Nadajmo se najboljem&ldquo; je njena prva knjiga.<br /> <br /> Foto: Linnea Jonasson Bernholm</p>

Slika Liza Vingejt

Liza Vingejt

<p style="text-align: justify">Liza Vingejt je bivša novinarka, motivaciona govornica i autorka više od dvadeset najprodavanijih romana. Njen rad je osvajao ili bio nominovan za brojne nagrade, među kojima su nagrada Pet Konroj za najbolju knjigu američkog juga, književna nagrada Oklahome, nagrada Kerol, nagrada Kristi i nagrada po izboru kritičarâ časopisa RT. Vingejtova živi u planinama Uačita na jugozapadu Arkanzasa. <br /> <br /> lisawingate.com <br /> Facebook.com/LisaWingateAuthorPage <br /> @LisaWingate <br /> Pinterest.com/lisawingatebook<br /> <br /> Foto:&nbsp;Taryall Limited, LLC</p>

Slika Majkl Ondači

Majkl Ondači

<p style="text-align: justify">Majkl Ondači je kanadski pisac rođen 1943. godine u Šri-Lanki. Sa svojom porodicom je emigirao u Veliku Britaniju 1954. gde se školovao. U Kanadu odlazi 1962. godine, da bi kasnije postao njen državljanin, i stekao univerzitetsku diplomu. Radio je kao univerzitetski profesor. Svoju književnu karijeru započeo je 1967. godine kada je objavio zbirku poezije &bdquo;The Dainty Monsters&ldquo;. Zatim je, 1970. godine, objavio roman u stihu &bdquo;The Collected Works of Billy the Kid&ldquo;, koji je kritika naročito hvalila. Ipak, široj publici je najpoznatiji po romanu iz 1992. godine, &bdquo;Engleski pacijent&ldquo;, koji je 1996. pretočen u filmsko ostvarenje nagrađeno sa devet Oskara. Za ovaj roman je dobio Bukerovu nagradu i mnoge druge međunarodne nagrade, a najveće priznanje za ovo delo dobio je 2018. kada je ono ovenčano Zlatnom Bukerovom nagradom kao najbolji roman u poslednjih pola veka. Do 1988. godine nosilac je najvećeg kanadskog odlikovanja &ndash; Kanadskog ordena, za svoj doprinos i angažovanje u kulturnom i umetničkom životu zemlje, a od 1990. je počasni inostrani član Američke akademije nauka i umetnosti. <br /> <br /> Objavio je šest romana, među kojima su &bdquo;U lavljoj koži&ldquo;, &bdquo;Putnik sa Cejlona&ldquo;, &bdquo;Anilin duh&ldquo;, &bdquo;Divisadero&ldquo;, trinaest zbirki poezije, knjigu memoara i dva dramska teksta. Radio je i na filmu kao reditelj, scenarista i producent.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Daniel Mordzinski</p>

Slika Marta Hol Keli

Marta Hol Keli

<p style="text-align: justify">Marta Hol Keli živi u Konektikatu, a slobodno vreme provodi na svom imanju u Masačusetsu. Diplomirala je novinarstvo na Univerzitetu Sirakuza i godinama radi kao kopirajter. Voli da čita knjige o Drugom svetskom ratu, a nakon dugogodišnjeg istraživanja ovog perioda napisala je svoj prvi roman <em>Jorgovan uvek cveta posle zime</em>.<br /> <br /> Foto: ©&nbsp;Jeffrey Mosier</p>

Slika Meri Lin Brakt

Meri Lin Brakt

<p style="text-align: justify">Meri Lin Brakt je američka spisateljica korejskoj porekla. Njen prvi roman <em>Bela hrizantema</em> posvećen je temi ratnih stradanja žena u okupiranoj Koreji tokom Drugog svetskog rata.&nbsp;<br /> <br /> Foto:&nbsp;© Tim Hall</p>

Slika Selest Ing

Selest Ing

<p style="text-align: justify">Selest je odrasla u Pitsburgu, u američkoj državi Pensilvanija u porodici naučnika. Pohađala je Harvard i Univerzitet Mičigen. Njen prvi roman <em>Sve što ti nikad nisam rekla</em> bio je bestseler <em>Njujork tajmsa</em> i <em>Amazonova</em> knjiga 2014. godine. Drugi roman <em>Na sve strane mali požari</em> objavljen je 2017, dobio je nekoliko književnih nagrada i po njemu je <em>Hulu</em> snimio televizijsku seriju. <br /> <br /> Selest Ing živi u Kembridžu, u državi Masačusets. Za više informacija možete posetiti njen sajt www.celesteng.com.</p>

Slika Sofija Lundberj

Sofija Lundberj

<p>Sofija Lundberj (1974) je švedska autorka koja se proslavila svojim romanom prvencem &bdquo;Crveni adresar&ldquo;, prevedenim na 33 jezika.<br /> <br /> Pre nego što je počela da se bavi pisanjem, radila je kao novinar i urednik brojnih izdanja posvećenih psihologiji i razvoju dece. Sarađivala je i na realizaciji kratkih dokumentarnih filmova za američki kanal Si-En-En, ali priznaje da joj se najviše dopada posao romanopisca.<br /> <br /> U svojim romanima Sofija najčešće obrađuje sudbine žena, odnosno, trudi se da im živote &bdquo;isceli&ldquo; kroz životne obrte koje im priređuje. Njen prvi roman &bdquo;Crveni adresar&ldquo; govori o devedesetogodišnjakinji koja je imala ispunjen život u burnim danima evropske istorije. U knjizi &bdquo;Upitnik je pola srca&ldquo; Lundberj je obradila priču o teškom detinjstvu koje nekad stvara prepeke u životu, a u trećem romanu koji se upravo pojavio u Švedskoj govori o ženskom prijateljstvu. <br /> <br /> Foto:&nbsp;Viktor Fremling</p>

Slika Žilijen Sandrel

Žilijen Sandrel

<p style="text-align: justify">Žilijen Sandrel je rođen 1980. godine na jugu Francuske. Oženjen je i ima dvoje dece. Ostvario je svoj san iz detinjstva i objavio svoj prvi roman <em>Soba čuda</em>.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Pascale Lourmand</p>

    Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

    visa-logo4x
    Group-96674x
    Group4x
    Group-96724x
    layer14x
    Group-96634x
    Group-96654x
    Group-96664x
    image-4384x
    Group-96644x
    image-4394x