Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Dizajneri – neopevani heroji sveta izdavaštva

Znate onu staru dobru: „Ne sudi o knjizi po koricama“? U teoriji je to jedna veoma poučna izreka koja se ne odnosi samo na knjige, ali u praksi su stvari ipak malo drugačije. Ljudi su vizuelna bića i naravno da će im pažnju najpre privući korica knjige. Zato u Laguni imamo tim dizajnera koji svakoj našoj knjizi odene unikatno ruho koje ponosno svetluca u izlozima naših knjižara.
Dizajn korice je važna stavka u produkciji u sve konkurentnijem svetu prodaje knjiga. Potrebno je pronaći odgovarajuću tipografiju (naučila sam od koleginica da je ovo otmena reč za slova), pa zatim glavni motiv koji je prikladan za epohu knjige, bilo da je retro ili moderno ono što se traži; mnogo iskustva, vremena i truda se uloži u istraživanje pre nego što se počne sa radom i kasnije se svi elementi maštovito iskombinuju da bi se knjiga istakla u moru novih naslova. Pisci ozbiljno shvataju potrebu da svoje knjige plasiraju na tržište sa koricom za kojom se svi okreću kada prođu pored izloga knjižare.

Ne tako davno postojala je teorija da su korice knjiga manje važne za elektronske knjige. Ali pravila koja važe za knjižare, važe i za internet prodavnice. Pri pretraživanju Amazona, Goodreadsa i drugih sajtova prvo ćete primetiti koricu, a klikom na nju pročitati više o knjizi. Uz sve ovo, ljudi su počeli da sve češće postavljaju fotografije knjiga na društvene mreže. Ako na Instagramu tražite pojam #bookstagram, pronaći ćete više od 43 miliona fotografija knjiga – kraj šoljica kafe, na prekrivačima, na plaži i slično.

Izdavači širom sveta se slažu da je dobra korica ona koja izaziva nekakvu reakciju. Može da se desi da se ne dopada svima ili da mnogo ljudi priča o njoj, ali nipošto ne žele neprimetne korice. Vreme je pokazalo da ljudi zaista primećuju i cene uloženi trud.

Ja sam danas izabrala četiri meni posebno drage korice, iza kojih se kriju fantastične priče.

Altajski ratnik“ – Robert Džordan

Ovo je dosad neobjavljivan prvi roman Roberta Džordana, majstora epske fantastike. Džordan u ovom romanu dokazuje da je ovladao svetom koji je Tolkin čitaocima tek počeo da otkriva. Naša art direktorka Lidija Šijačić je svim ljubiteljima fantastike i budućim fanovima ovog legendarnog pisca omogućila da imaju primerak vredan centralnog mesta na polici.

Veliki pad“ – Peter Handke

Kritičari kažu da je nemoguće zamisliti nemačku književnost bez Petera Handkea. A mi u redakciji ne možemo da zamislimo bolju koricu za ovako važnu knjigu aktuelnog dobitnika Nobelove nagrade od ove koju je dizajnirala naša Nevena Mišković. Već na prvi pogled vam je jasno da je u pitanju delo velike snage i pre nego što okrenete zadnju koricu i pročitate tekst.

Crveni Leopard, crni Vuk“ – Marlon Džejms

Marlon Džejms je napisao afričku Igru prestola. Salman Ruždi kaže da ovaj fantastični roman ne smete zaobići, a ja se pitam kako biste i mogli da ga ne primetite sa ovakvom koricom. Naša dizajnerka Marija Vasović se potrudila da ovu knjigu primetite iz autobusa letimičnim pogledom na izlog knjižare i da izađete stanicu ranije da biste je kupili.

Dobar dan, tugo“ – Fransoaz Sagan

Kultni roman prodat u više od pet miliona primeraka, zaslužuje koricu dostojnu velike Fransoaz Sagan. Dobar dan, tugo i danas se, nakon više od pola veka, prodaje u velikim tiražima i osvaja srca miliona čitalaca širom sveta, a ja sam sigurna da će vas na prvi pogled osvojiti ovaj upečatljivi i elegantni dizajn naše Marice Bucek.

Autor teksta: Dunja Lozuk

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Fransoaz Sagan

Fransoaz Sagan

<p style="text-align: justify">Kad je 1954. godine Fransoaz Sagan objavila svoj prvi roman <em>Dobar dan, tugo</em>, slavni francuski pisac Fransoa Morijak nazvao ju je &bdquo;malim šarmantim monstrumom&ldquo; i prorekao joj sjajnu budućnost.<br /> <br /> Kao kći industrijalca, školovana u liceju časnih sestara, svojim prvim romanom stekla je svetsku popularnost i dostigla milionske tiraže.<br /> <br /> Karakteristične crte njenih kasnijih romana <em>Izvestan osmeh</em>, <em>Za mesec, za godinu</em>, <em>Volite li Bramsa</em> i drugih jesu otužan cinizam njenih heroina, prerana iživljenost, depoetizacija ljubavi, totalna ravnodušnost prema društvenim i političkim problemima.<br /> <br /> Tokom četrdesetogodišnjeg književnog rada objavila je više od trideset knjiga, uglavnom romana i pozorišnih komada.<br /> <br /> Foto:&nbsp;© Stiopik / CC BY-SA 4.0 / Wikimedia Commons</p>

Slika Marlon Džejms

Marlon Džejms

<p style="text-align: justify">Marlon Džejms je rođen 1970. godine u Kingstonu (Jamajka) gde je diplomirao engleski jezik i književnost na Univerzitetu Zapadne Indije 1991. godine. Kasnije se seli u Sjedinjene Američke Države. Ovaj višestruko nagrađivani pisac 2005. godine objavljuje prvi roman <em>John Crow&rsquo;s Devil</em>. Godine 2009. izlazi <em>The Book of Night Women</em>, a 2014. <em>A Breif History of Seven Killing</em> &ndash; <em>Kratka istorija sedam ubistava</em> sa kojim osvaja Bukerovu nagradu. Svi ovi romani bave se temama iz istorije i života ljudi na Jamajci. <br /> <br /> Od 2007. godine predaje kreativno pisanje na nekoliko koledža u SAD, a 2019. mu je ukazana čast da održi godišnje predavanje o Tolkinovoj književnosti na Pembruk koledžu u Oksfordu. Roman <em>Crni Leopard, crveni Vuk</em> prvi je u trilogiji koja žanrovski pripada epskoj fantastici. Inspirisan afričkom mitologijom i folklorom bavi se rekonstrukcijom davne istorije Afrike i potencijalnim načinom upotrebe jezika ljudi koji su tada živeli.<br /> <br /> Foto: Larry D. Moore / CC BY-SA 4.0 / Wikimedia commons</p>

Slika Peter Handke

Peter Handke

<p style="text-align: justify">Peter Handke (1942, Grifen, Austrija) jedan je od najznačajnijih pisaca nemačkog jezika i savremene svetske književnosti. Pisac stotinak knjiga, romana, pripovesti, drama, poezije, eseja i filmskih scenarija; autor više filmova, i koautor i saradnik u mnogim filmovima Vima Vendersa; likovni ilustrator svojih tekstova. Dobitnik niza nagrada: Bihnerove, Kafkine, Šilerove, Ibzenove, Nestrojeve, nagrade &bdquo;Tomas Man&ldquo;, nagrade &bdquo;Milovan Vidaković&ldquo; i drugih. Nobelova nagrada za književnost dodeljena mu je 2019. &bdquo;zbog uticajnog rada koji sa lingvističkom genijalnošću istražuje periferiju i posebnost ljudskog postojanja.&ldquo;<br /> <br /> Handkeov prvi roman <em>Stršljenovi</em> i prva drama <em>Psovanje publike</em> objavljeni su 1966. Iste godine se na sastanku Grupe 47 u Prinstonu u SAD distancirao od &bdquo;opisivačke&ldquo; književnosti novog realizma i utvrdio poziciju svoje književnosti kao usmerenost na jezik i na odnos jezika i sveta. Motiv ugroženog subjekta u problematičnoj komunikaciji sa spoljašnjim svetom karakterističan je za rana Handkeova ostvarenja, kao što su romani <em>Golmanov strah od penala</em> (1970), <em>Bezželjna nesreća</em> (1972), <em>Kratko pismo za dugo rastajanje</em> (1972) i <em>Levoruka žena</em> (1976), potom proslavljeni dramski komad <em>Kaspar</em> (1968) ili zbirka poezije <em>Unutrašnji svet spoljašnjeg sveta unutrašnjeg sveta</em> (1969). <br /> <br /> Knjiga <em>Spori povratak kući</em> (1979) predstavlja prekretnicu u Handkeovoj književnosti i okretanje prirodi i materijalnosti sveta, gde su film i slikarstvo izvori književne inspiracije. Istovremeno je u Handkeovim ostvarenjima prisutno neprekidno traganje za smislom postojanja. Otuda su lutanje i migracija primarni modus aktivnosti i aktivizma, a put je mesto za tzv. &bdquo;epski korak&ldquo;, koji nije posebno vezan za određeni žanr. Njegovom delu je otad svojstven snažan avanturistički duh, ali i nostalgija, koji su uočljivi u pripovestima kao što su <em>Pouka planine Saint Victoire</em> (1980), <em>Ponavljanje</em> (1986), <em>Još jedanput za Tukidida</em> (1990), <em>Zimsko putovanje do reka Dunava, Save, Drine i Morave ili Pravda za Srbiju</em> (1996), <em>Moravska noć</em> (2008) i <em>Veliki Pad</em> (2011) ili u dramama <em>Vožnja čunom ili komad za film o ratu</em> (1999) i <em>Lepi dani u Aranhuezu</em> (2012). <br /> <br /> Peter Handke je oduvek mnogo vremena provodio izvan Austrije i na putovanjima, a od 1990. pretežno živi i radi u Francuskoj.<br /> <br /> Foto:&nbsp;© Jerry Bauer / Suhrkamp Verlag<br /> <br /> &nbsp;</p><div data-type="youtube-block" url="https://www.youtube.com/watch?v=nT4Uhd4fF34"></div>

Slika Robert Džordan

Robert Džordan

<p style="text-align: justify">Robert Džordan (1948&ndash;2007) ili Džejms Oliver Rigni, kako mu je pravo ime, rođen je u Čarlstonu u Južnoj Karolini. Naklonost prema književnosti razvio je već u četvrtoj godini života, kada je pored svog dvanaestogodišnjeg brata naučio da čita. Sa pet godina već se nosio sa Markom Tvenom i Žilom Vernom. Diplomirao je na Vojnom koledžu u Južnoj Karolini, na odseku za fiziku. Po završetku studija radio je kao nuklearni inženjer za vojsku SAD. Dva puta je služio vojsku u Vijetnamu 1968. i 1970. godine i odlikovan je sa tri ordena. Počeo je da piše 1977. godine i tokom dugogodišnje karijere koristio je više pseudonima. Najpoznatiji alijasi su mu Džekson O&rsquo;Rajli i Rejgan O&rsquo;Nil. Uživao je u lovu, pecanju, pokeru, šahu, jedrenju i sakupljanju lula. Sa suprugom Harijet Mekdugal živeo je u kući koja je sagrađena 1797. godine. Pored serijala <em>Točak vremena</em>, napisao je i niz romana posvećenih kultnom junaku Konanu. Svetsku slavu stekao je zahvaljujući serijalu <em>Točak vremena</em> koji je u svetu prodat u više od 70 miliona primeraka.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x