Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima
<p>Barbara Kingsolver je autorka sedam beletrističkih dela, uključujući romane <em>Biblija otrovne masline</em>, <em>Bujno leto</em>, <em>Životinjski snovi</em> i <em>Drveće graška</em>, kao i knjiga poezije, eseja i kreativne dokumentarističke književnosti. Roman <em>Biblija otrovne masline</em> zadržao se na američkoj nacionalnoj listi bestselera više od godinu dana i osvojio mnogobrojne književne nagrade u zemlji i inostranstvu. Njeni radovi takođe su objavljivani u mnogim književnim antologijama i časopisima. Njena najnovija knjiga jeste izuzetno uticajan bestseler <em>Životinja, biljka, čudo: godina života hrane</em>.<br />
<br />
Dela Kingsolverove prevedena su na više od dvadeset jezika i donela su joj književne nagrade i odanu čitalačku publiku u zemlji i inostranstvu. Godine 2000. nagrađena je Nacionalnom medaljom za humanističke nauke, najvećim priznanjem ove zemlje za služenje posredstvom umetnosti. <br />
<br />
Odrasla je u Kentakiju i diplomirala biologiju, pre nego što se u potpunosti posvetila pisanju. Živi s porodicom na seoskom imanju u južnim Apalačima.<br />
<br />
Foto: Evan Kafka</p>
<p style="text-align: justify">Đuzi Parizi je rođena 1978. u Palermu, gde živi i radi kao nastavnica u jednoj gimnaziji. Autor je knjiga iz oblasti istorije, geoistorije i geografije. Sarađuje sa raznim izdavačkim kućama i drži radionice kreativnog pisanja u nižim i višim razredima osnovnih škola. </p>
<p style="text-align: justify">Luk Pirson (1987) je britanski crtač stripova. Stvorio je Hildu, koja je osim niza sjajnih stripova, postala crtani serijal u produkciji <em>Netfliksa</em>, koje su pretočene i u knjige za decu.</p>
<p style="text-align: justify">Natalija Draganović je rođena 1982. godine u Beogradu, a školovala se u Engleskoj, Sjedinjenim Američkim Državama i Italiji. Diplomirala je na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, smer međunarodni odnosi, a master studije iz mirovnih i bezbedonosnih nauka završila u Rimu kao stipendista Fonda za mlade talente Republike Srbije. Svoje prvo radno iskustvo započinje pri misiji Ujedinjenih Nacija i nastavlja svoja dalja radna iskustva u međunarodnoj zajednici. Ljubav prema pisanju gaji od najranijih dana, a kao strastveni putnik tu ljubav pokazuje najpre kroz putopise. Veruje u moć edukacije i zalaže se za očuvanje životne sredine i svih živih bića, te spajajući ove dve njoj značajne teme, nastaje njena knjiga prvenac „Laura i njena čarobna olovka“ posvećena ugroženim životinjama. Natalija je veliki kreativac, sportista, jedriličar, uživa u grnčariji koju ručno pravi, u kuvanju, prirodi, čitanju knjiga i šetnjama. Radi i živi u Beograda sa mužem, troje dece i velikim psom, koji su joj svi skupa nepresušni izvor inspiracije.</p>
<p style="text-align: justify">Oskar Fingal O’Flaherti Vils Vajld rođen je 16. oktobra 1854. godine u Dablinu u znamenitoj porodici irskih intelektualaca. Erudicija, elokvencija i ekscentričnost po kojima je Oskar Vajld kroz život i istoriju postao prepoznatljiv umnogome su poticale iz kuće. <br />
<br />
Diplomiravši na univerzitetu Triniti u Dablinu, Oskar Vajld je nastavio studije na koledžu Modlen u Oksfordu. Redovno je pisao umetničku kritiku i 1881. godine objavio debitantsku zbirku poezije pod nenametljivim naslovom Pesme (Poems).<br />
<br />
Početkom 1882. godine Vajld se otisnuo preko Atlantika i upustio u jednogodišnju turneju po Severnoj Americi, gde je kao samoproklamovani „apostol esteticizma“ držao nesvakidašnja predavanja o savremenoj poeziji i uređivanju enterijera. Do kraja turneje, Vajld je stasao u dendija koji pleni ličnom filozofijom i u umetnika spremnog da krene put književnog ostvarenja.<br />
<br />
Po povratku iz Sjedinjenih Država, Vajld se oženio Konstancom Lojd. Skućivši se u Čelziju, mladi bračni par je uskoro dobio dva sina. Krajem 1886. godine Vajld se prihvatio uređivanja magazina <em>Ženski svet</em> (<em>The Woman’s World</em>), u kom je nastojao da afirmiše ženske umetničke i društveno-političke poduhvate. Sredinom 1888. godine, Vajld je objavio <em>Srećnog kraljevića i druge bajke</em>, zbirku romansiranih alegorijskih priča koje je pripovedao svojim sinovima.<br />
<br />
<em>Srećni kraljević </em>obeležio je početak najplodnijeg spisateljskog perioda u Vajldovoj karijeri. Usledile su još dve zbirke kratke proze, iz kojih su se izdvojile humorističke misterije „Zločin lorda Artura Sevila“ i „Kantervilski duh“. U istom razdoblju nastala je i pripovetka „Portret gospodina V. H.“, koja kroz intrigu i romansu fabulira književno-istorijske polemike o identitetu mladića kom je Šekspir posvetio svoje sonete. Zbirka <em>Namere</em> iz 1891. godine objedinila je Vajldove eseje i platonističke dijaloge. Vanredan primer Vajldove esejističke proze je „Duša čoveka u socijalizmu“, nadahnuta društveno-politička rasprava koja priziva utopijsku viziju socijalističkog uređenja kroz individualnu ostvarenost svakog građanina ponaosob. Vajldov jedini roman <em>Slika Dorijana Greja</em> predstavljao je krunu ovog perioda. U februaru 1895. godine postavljena je farsična komedija <em>Važno je zvati se Ernest </em>(<em>The Importance of Being Earnest</em>), koja se ispostavila kao Vajldov poslednji scenski podvig i remek-delo engleske drame.<br />
<br />
Vajldova ljubavna veza sa kapricioznim lordom Alfredom Daglasom imala je za ishod tri skandalozna suđenja u proleće 1895. Doživotno osramoćen i slomljenog zdravlja, Vajld se po puštanju na slobodu sklonio u kontinentalnu Evropu, gde je pod lažnim imenom proveo ostatak života kao izgnanik. <br />
<br />
Skrhan porazima i poniženjima, umro je u Parizu 30. novembra 1900. godine, ne dočekavši novi vek u kom će njegov legat doživeti preporod.</p>
<p style="text-align: justify">Kao mlad pisac, Rastislav Durman je pretpostavljao da će imati vremena za pisanje u životu ako se zaposli na televiziji. Pošto se ispostavilo da je pretpostavka bila pogrešna, poslednjih četrdesetak godina proveo је kao scenarista, reditelj i producent. Nije radio samo za decu, ali je bio urednik „Na metar od zemlje“ Тrećeg programa TV Novi Sad, sarađivao je na scenariju „Lutkomendije“ i „Kolibri šoa“, posle snimio jedan TV film za decu u Slovačkoj, napisao četiri lutkarske serije, od kojih dve režirao.<br />
<br />
Ipak stigao nešto i da napiše, pa su mu knjige za decu „Zagonetni znak“ (sa Nevenom Simin, 1987), „Njofokle“ (1989), „Verka, zlatna i čarobna“ (2008), „Barbara, Kata i dva čuda jedna“ (2021). Za decu bar tuce radio-igara i pozorišnu predstavu „Umakaženi Zmaj“ (2004).<br />
Pisao je i za navodno odrasle, uglavnom fantastiku i komedije: dva tuceta radio i TV drama, knjige „Svašta od mene“ (1983) i „Božanstvena, rimejk 2016“ (2016).<br />
<br />
Napisao još stotine kratkih priča od kojih je jedna („Prva pojava prave crve kutije“) izašla u tiražu od par miliona primeraka, budući da je bila uključena u antologiju Harija Harisona i Brusa Makalistera „There Won’t Be War“ (1991).<br />
<br />
Kada je (bezuspešno) pokušavao da se oslobodi televizije, radio još svašta nešto, tu i tamo.<br />
<br />
Rođen u Senti 1956. Završio osnovne i postdiplomske studije književnosti na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu.</p>
<p style="text-align: justify">Robert Takarič je profesor i pedagog drame, dramski pisac i pisac za decu iz Sente. Napisao je više knjiga za decu i dobio prestižne nagrade kao što su „Mali Princ“, „Neven“, „Dositejevo pero“… </p>
<p style="text-align: justify">Vane Kosturanov (Strumica, 1979) je makedonski ilustrator. Dane u detinjstvu provodio je crtajući krišom ispod stola. I danas provodi dane crtajući, ali se više ne krije ispod stola. Autor je slikovnica „Zvezdano dete“ (prva nagrada sajma knjiga u Skoplju za likovno-grafičko opremu, 2018) i „Devojčica i meda“ (prva nagrada sajma knjiga u Skoplju za likovno-grafičko opremu, 2019, i deo selekcije „The White Ravens“ koju odabira International Youth Library iz Minhena).</p>
<p style="text-align: justify">Zoran Penevski (1967) je pisac, scenarista i prevodilac. Autor je romana <em>Sara i zaboravljeni trg</em> (Laguna, 2016), <em>Budimir i retke vrste </em>(Kreativni centar, 2013), <em>Lektor</em> (SKC Novi Sad, 2015), <em>Tragovi odsustva</em> (Okean, 2008), <em>Manje važni zločini</em> (stipendija Fonda „Borislav Pekić“, Okean, 2005), <em>Flamanski mesečar</em> (Matica srpska, 1997) i zbirke priča <em>Istorija stomaka</em> (priče o Gogolju, Beografiti, 1999).<br />
<br />
Sa Ivicom Stevanovićem koautor je prvog srpskog grafičkog romana <em>Ljubazni leševi</em> (SKC Novi Sad, 2004; Komiko, 2011), objavljenog i na engleskom jeziku kao <em>Kindly Corpses</em> (ChiZine, 2016), grafičkog romana <em>Leksikon likovnih legija</em> (SKC Novi Sad, 2005) i strip-albuma <em>L’Anatomie du Ciel </em>(Les Humanoides Associès, 2006).<br />
<br />
Napisao je scenarija za strip-albume <em>Korporativni pandemonijum</em> (crtež A. Zolotić, Besna kobila, 2015; nagrada ULUPUDS-a za strip godine), <em>Des Rivierès sur les Ponts</em> (crtež G. Josić, Delcourt, 2004), <em>Filip i Olga – knjiški moljci</em> (crtež Dušan Pavlić, System Comics, 2012; nagrada na Salonu stripa u Beogradu 2012. godine; prošireno izdanje <em>Olga i Filip – knjiški moljci</em>, System Comics, 2016).<br />
<br />
Priredio je knjigu zanimljivosti iz istorije početaka <em>Prvi u Srbiji</em> (Laguna, 2016), zbirku viceva <em>Da pukneš od smeha</em> (Kreativni centar, 2012) i priredio i dizajnirao ilustrovani izbor iz dela Miroslav Antića <em>Tu gde počinje nebo</em> (Stylos Art, 2011).<br />
<br />
Objavljivao je priče, tekstove, prikaze, kritike i eseje (o književnosti, stripu, muzici, ilustraciji i dr.) u časopisima <em>Sveske</em>, <em>NIN</em>, <em>Vreme</em>, <em>Večernje novosti</em>, <em>Danas</em>, <em>Art 032</em>, <em>Kvadart</em>, <em>Književna reč</em>, <em>Reč</em>, <em>Povelja</em>, <em>Detinjstvo</em>, <em>Letopis Matice srpske</em>, <em>Ritam</em> itd.<br />
<br />
Preveo je više od pedeset knjiga (sa engleskog, nemačkog i makedonskog jezika), a uredio više od sto izdanja. Radovi su mu prevođeni na engleski, francuski, holandski i makedonski jezik.</p>
Postanite član Laguna Kluba čitalaca i uživajte u benefitima!
Gift program od 10%, popusti do 30%, a specijalni rođendanski popust čak 40%!
E-mail adresa je obavezna
Da biste osigurali da su vaši podaci o nalogu ažurirani, molimo vas da potvrdite e-mail adresu koju želite da koristite za prijavu i obaveštenja o nalogu.