Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Dani drame, ljubavnih i istorijskih romana u Laguninim i Delfi knjižarama tokom Sajamskih dana

Sajamske dane u Delfi knjižarama i Laguninim klubovima čitalaca obeležavaju posebni žanrovski dani, tokom kojih kupci knjiga određenog žanra na poklon dobijaju vaučer za mesečnu pretplatu na Eden Books aplikaciju, uz mogućnost da kodove iskoriste do 30. novembra.

Žanrovski dani za ljubavne i istorijske romane, kao i za drame, biće 22. i 23. oktobar.
Izgubljena sestra“ Lusinde Rajli, „Lažna veza“ Kristi Bromberg, „I sad si se vratio“ Džil Mensel, „Devojka sa plantaže čaja“ Dženet Maklaud Troter i „Nepristojna“ Keri Čin samo su neki od odličnih ljubavnih romana u Laguninom izdanju. Tu su i odlične drame i istorijski romani: „Tuđi život“ Milana Jovanovića, „Uzvišenost“ Darka Tuševljakovića, „Mi protiv vas“ Fredrika Bakmana, „Omama“ Slobodana Vladušića, „Knjiga čežnji“ Sju Monk Kid, „Knjiga o V.“ Ane Solomon, „Život pre čoveka“ Margaret Atvud i mnoge druge.

Posetite Lagunine i Delfi knjižare – Sajamski dani traju do 31. oktobra 2021.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Ana Solomon

Ana Solomon

<p style="text-align: justify">Ana Solomon, američka novinarka i književnica, dvostruka dobitnica nagrade &bdquo;Puškart&ldquo;, objavila je 2020. svoj treći roman &ndash; <em>Knjigu o V</em>. Iza ovog enigmatičnog naziva donekle romantičnog zvuka stoji odlučna knjiga: u doba sveprisutnog preispitivanja uloge i položaja žene u svetu kakav je sazdan, ona istražuje različite modele u kojima žena može da se ostvari i onda kad je naizgled neostvarena, zabludela ili pobeđena.<br /> <br /> Foto: Willy Somma</p>

Slika Darko Tuševljaković

Darko Tuševljaković

<p style="text-align: justify">Darko Tuševljaković je rođen 1978. u Zenici, BiH. Prvu priču objavio 2002. godine u regionalnoj antologiji priređenoj u saradnji s Uneskom i od tada objavljuje kraću i dužu prozu u raznim časopisima i antologijama u zemlji i regionu. Godine 2004. dobio je nagradu &bdquo;Lazar Komarčić&ldquo; za najbolju novelu. Dosad je objavio tri zbirke priča (<em>Ljudske vibracije</em>, <em>Naknadne istine</em>, <em>Hangar za snove</em>), kao i četiri romana (<em>Senka naše želje</em>, <em>Jaz</em>, <em>Jegermajster</em>, <em>Uzvišenost</em>). Dela su mu se našla u užim i najužim izborima za relevantne književne nagrade u zemlji i regionu. Za roman <em>Jaz </em>dobio je 2017. Evropsku nagradu za književnost, a 2023. je za zbirku priča Hangar za snove dobio Andrićevu nagradu. Dela su mu dosad prevedena na osam evropskih jezika. Živi u Beogradu i radi kao urednik i prevodilac.<br /> <br /> <u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="www.darkotusevljakovic.com" data-value="http://www.darkotusevljakovic.com"><span class="ql-link-text">www.darkotusevljakovic.com</span></span></u></p>

Slika Dženet Maklaud Troter

Dženet Maklaud Troter

<p style="text-align: justify">Dženet Maklaud Troter je bestseler autorka 21 naslova, među kojima su najpopularniji serijal <em>Indijski čaj</em>, <em>Devojka iz Džeroua</em> i njena autobiografija &bdquo;Bitlsi i šefovi&ldquo;, koja je bila emitovana na Bi-Bi-Sijevom Radiju 4.<br /> <br /> Sa 18 godina se ukrcala na autobus koji je išao za Katmandu, i kao rezultat tog putovanja nastao je serijal njenih kriminalističkih romana. Po povratku iz Indije, studirala je antropologiju i škotsku istoriju na Edinburškom univerzitetu. Gaji veliko interesovanje za istoriju i druge kulture.<br /> <br /> Počinje da piše i objavljuje već os sredine osamdesetih godina: istorijske romane, ali i kratke priče za decu. Radila je kao urednik i kolumnista britanskih magazina i objavljivala je mnoge priče po ženskim časopisima.<br /> <br /> Otvorena za nove kontakte i utiske čitalaca, Dženet Maklaud Troter poziva zainteresovane da joj pišu preko <u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="njenog veb sajta" data-value="https://janetmacleodtrotter.wordpress.com/"><span class="ql-link-text">njenog veb sajta</span></span></u>.</p>

Slika Džil Mensel

Džil Mensel

<p style="text-align: justify">Džil Mensel je počela da se bavi pisanjem još dok je radila na Neurološkom institutu, nakon što je u novinama pročitala jedan članak koji ju je naveo da upiše kurs kreativnog pisanja. Od tada je objavila preko trideset romana, prodatih širom sveta u preko trinaest miliona primeraka, među kojima su i <em>Ljubavne igre</em>, <em>Zaljubljena do ušiju</em> i <em>Mirandina velika greška</em>. Dobitnica je brojnih nagrada i jedna od najpoznatijih i najprodavanijih spisateljica ljubavnih romana.<br /> <br /> Živi u Bristolu sa partnerom i decom.</p>

Slika Fredrik Bakman

Fredrik Bakman

<p>Fredrik Bakman (rođen 1981) započeo je karijeru kao jedan od najpoznatijih švedskih blogera i kolumnista. <br /> <br /> Debitovao je u književnosti 2012. godine, kada je objavio međunarodni fenomen <em>Čovek po imenu Uve</em>. <br /> <br /> Neobično smešni, dirljivi i mudri, Bakmanovi romani su odiseje običnih ljudi i zadivljujuće priče o svakodnevnoj hrabrosti. Fredrik Bakman je dosad napisao pet romana &ndash; svi su dobili pohvale kritike i postali međunarodni bestseleri &ndash; i jedno delo iz oblasti publicistike.&nbsp;Romani su mu prodati u dvanaest miliona primeraka širom sveta. <br /> <br /> <em>Čovek po imenu Uve</em> je preveden na četrdeset četiri jezika i nalazi se na petom mestu u Velikoj Britaniji po broju prodatih primeraka u 2016. godini, a 2017. ova priča o dopadljivom džangrizalu slavi godišnjicu kako se nalazi na listi bestselera Njujork tajmsa.&nbsp;&nbsp;<br /> <br /> Švedski film koji je snimljen po ovom romanu nominovan je za Oskara 2017. za najbolji strani film. <br><br>Foto: Henric Lindsten&nbsp;</p>

Slika Keri Čin

Keri Čin

<p style="text-align: justify">Autorka ljubavnih erotskih romana <em>Nedostojna</em>, <em>Nedostižna</em>, <em>Nepristojna </em>i <em>Neočekivana </em>za sebe kaže da je preko dana vesela domaćica i zaljubljenica u humor, a noću, kada zasijaju svetla velegrada, postaje nepopravljiva sanjarka i spisateljica. Inspiraciju crpi iz duha kraja iz kojeg potiče i grada u kojem živi. Voli jednostavnost i teži joj u svemu.</p>

Kristi Bromberg

<p style="text-align: justify">Bestseler autorka <em>Njujork tajmsa</em> K. Bromberg piše savremene ljubavne romane sa mnogo emocija, seksa i pomalo stvarnosti. Voli da stvara jake heroine i heroje koje bismo voleli da mrzimo ali ih beznadežno volimo.<br /> <br /> Majka troje dece, kuje svoje zaplete između odlazaka u školu i na fudbalske treninge, često sa laptopom u torbi i mislima koje odjednom idu u bezbroj pravaca.<br /> <br /> Od objavljivanja svog prvog romana 2013. Kristi je prodala više od milion i po primeraka svojih knjiga u osamnaest zemalja i bila je na listama bestselera <em>Njujojrk tajmsa</em> i <em>Volstrit žurnala</em> više od trideset puta.</p>

    Slika Lusinda Rajli

    Lusinda Rajli

    <p style="text-align: justify">Lusinda Rajli je rođena 1965. godine u Irskoj i, nakon kratke glumačke karijere na filmu, televiziji i u pozorištu, napisala je svoj prvi roman u 24. godini. Njene knjige su prevedene na trideset sedam jezika i postigle su veliki uspeh širom sveta zbog snažnih emocija koje nadrastaju sudbine njenih junaka. Serijal &bdquo;Sedam sestara&ldquo; se posebno izdvojio i postao globalni fenomen stvorivši sopstveni žanr &ndash; a u toku su i planovi za adaptaciju romana u seriju od sedam sezona.<br /> <br /> Lusindine knjige su nominovane za brojne nagrade, uključujući <em>Balcerelu </em>u Italiji, <em>The Lovely Books award</em> u Nemačkoj i nagradu za romantični roman godine. Rajlijeva je 2020. godine dobila holandsku nagradu za platinasti roman jer je za godinu dana prodato preko 300 hiljada primeraka jednog romana &ndash; ovu nagradu je prethodno dobila Dž. K. Rouling za serijal o Hariju Poteru.<br /> <br /> U saradnji sa sinom Harijem Vitakerom razvila je i napisala serijal knjiga za decu pod nazivom &bdquo;The Guardian Angels&ldquo;.<br /> <br /> Iako je četvoro dece odgajala uglavnom u Norfolku u Engleskoj, Lusinda je 2015. godine ispunila svoj san i kupila izolovano imanje u Vest Korku u Irskoj, mestu za koje je oduvek verovala da je njen duhovni dom &ndash; upravo tamo je napisala svojih poslednjih pet romana.<br /> <br /> Lusindi je 2017. godine dijagnostifikovan rak i umrla je 11. juna 2021. godine okružena porodicom.<br /> <br /> Foto: © Boris Breuer</p>

    Slika Margaret Atvud

    Margaret Atvud

    <p style="text-align: justify">Margaret Atvud rođena je 1939. u Otavi. Zahvaljujući obrazovanim roditeljima, već sa četiri godine je naučila da čita i piše. Pod njihovim uticajem (Atvudova je osnovno obrazovanje stekla u roditeljskoj kući) postala je posvećena čitanju i razvila je snažno interesovanje za pisanje.<br /> <br /> Već u srednjoj školi objavljivala je pesme, međutim presudnu ulogu u njenom literarnom razvoju odigrao je Nortrop Fraj, profesor engleskog jezika na koledžu koji je Atvudova pohađala. Tada istaknuti književni kritičar, Fraj je isticao vrednosti zanemarene kanadske književnosti, a u Margaret Atvud je prepoznao pisca koji tu književnost može podići na još viši nivo. Podrška koju je imala u profesoru, ubrzo je rezultirala zbirkom pesama<em> Double Persephone</em>, da bi po diplomiranju objavila još jednu, <em>The Circle Game</em>, dobivši ovaj put za zbirku najznačajnije kanadsko književno priznanje, <em>Governor's General Award</em>. Time je otpočela serija nagrada koje će ova književnica dobijati tokom narednih trideset i više godina, potvrđujući da je jedan od najvećih autora svog vremena. Među nagradama su i neke od najprestižnijih koje se dodeljuju u književnom svetu poput Bukerove, Welsh Arts International i drugih, za romane <em>Sluškinjina priča</em>, <em>Mačje oko</em> i <em>Slepi ubica</em>. Teme o kojima Atvudova piše veoma su raznovrsne: priroda, muško-ženski odnosi, politička pitanja, nacionalni identitet, istorija.<br /> <br /> Radeći kao urednik u jednoj izdavačkoj kući, Margaret Atvud se bavila i književnom kritikom. Iza ovog angažovanja ostalo je vrhunsko delo iz oblasti esejistike nazvano <em>Opstanak</em>, svojevrstan pogled na rad književnog urednika.<br /> <br /> Margaret Atvud trenutno živi u Torontu.<br /> <br /> Foto:&nbsp;© Luis Mora</p>

    Slika Milan Jovanović

    Milan Jovanović

    <p style="text-align: justify">Milan Jovanović je rođen 1967. godine u Smederevskoj Palanci. Školovao se u Kusatku, Smederevskoj Palanci i Beogradu.<br /> <br /> Na Pravnom fakultetu Beogradskog univerziteta diplomirao je 1994. godine, a Pravosudni ispit pred Komisijom Ministarstva pravde Republike Srbije položio je 1997. godine.<br /> <br /> Sa suprugom Ljubicom i kćerkama Sofijom i Majom trenutno živi u Minhenu.<br /> <br /> Objavio je romane: <em>Monah</em> (2002), <em>Ratnik</em> (2003, 2010), <em>Zimovanje na primorju</em> (2004), <em>Teodora</em> (2005, 2013), <em>Gospodar</em> (2007), <em>Nesanica</em> (2011), <em>Malo dvorište</em> (2012), <em>Staklena mastionica</em> (2015) i <em>Knjiga pravila</em> (2017), kao i knjige priča: <em>Grob na Vučijem dolu i druge priče</em> (2009) i <em>Glasovi prošlosti </em>(2016).<br /> <br /> U Sofiji mu je 2014. godine na bugarskom jeziku objavljen roman <em>Teodora</em>.<br /> <br /> Prozu je objavljivao u više časopisa. Zastupljen je i u pojedinim zajedničkim zbornicima.<br /> <br /> Dobitnik je književne nagrade &bdquo;Andra Gavrilović&ldquo; i Zlatne značke Kulturno-prosvetne zajednice Srbije.</p>

    Slika Sju Monk Kid

    Sju Monk Kid

    <p style="text-align: justify">Odrasla u Južnoj Džordžiji, upravo u vreme značajnih društvenih promena u čitavoj Americi &ndash; pedesetih i šezdesetih godina &ndash; spisateljica Sju Monk Kid je nužno morala u sebi razviti osećanje ljudske i kosmičke pravde, koje će se tek u njenim srednjim godinama rascvati u pravi književni talenat. U sredini u kojoj se, po rečima same Sju Monk Kid, od žene očekivalo da najviše svoje domete ostvari kao domaćica, sekretarica, učiteljica ili medicinska sestra, sredini u kojoj su, pri tom, &bdquo;obojeni&ldquo; ljudi bili ne građani drugog reda već su maltene smatrani &bdquo;nedodirljivima&ldquo;, jedna talentovana devojčica morala je proći duge godine rada na sebi dok se nije vratila svojoj najvećoj ljubavi &ndash; pisanju.<br /> <br /> Veliki istraživač ljudske duše, ali pre svega onog duhovnog što se u čoveku krije, Sju Monk Kid se i u svom pisanju okrenula duhovnosti i čovekovim duhovnim preobražajima. Ona, međutim, nije ostrašćeni religiozni propovednik, jer o duhovnosti govori kao o vrlo ličnom i pre svega iskustvenom činu. Njene prve knjige <em>God&rsquo;s Joyful Surprise</em> (1988) i <em>When the Heart Waits</em> (1990) jesu privukle pažnju onog religioznijeg dela publike (o čemu posebno govori njihov uspeh u Brazilu i Portugaliji), no knjiga <em>The Dance of the Dissident Daughter</em> bila je veoma zapažena među pripadnicama feminističkih pokreta.<br /> <br /> Prvi roman Sju Monk Kid je <em>Tajni život pčela</em> (2002), nominovan za nekoliko prestižnih nagrada širom sveta, a koji je 2003. SEBA proglasila za roman godine. Njime se Sju Monk Kid konačno potvrdila kao pisac, sabravši u jedno delo svoj nemali talenat, znanja i iskustva &ndash; sve ono što je, kako sama kaže, naučila od sestara Bronte, zatim mislilaca poput Toroa i poznavalaca ljudske duše kao što je Jung.</p>

    Slika Slobodan Vladušić

    Slobodan Vladušić

    <p style="text-align: justify">Slobodan Vladušić, pisac i esejista, rođen je 1973. godine u Subotici, gde i danas živi.<br /> <br /> Radi na Odseku za srpsku književnost Filozofskog fakulteta u Novom Sadu u zvanju redovnog profesora.<br /> <br /> Romani:<em><br /> Forward</em> (2009) &ndash; stipendija &bdquo;Borislav Pekić&ldquo;, Vitalova nagrada.<br /> <em>Mi izbrisani</em> (2013) &ndash; nagada &bdquo;Meša Selimović&ldquo;.<br /> <em>Veliki juriš</em> (2018) &ndash; nagrade &bdquo;Svetozar Ćorović&ldquo;, &bdquo;Janko Veselinović&ldquo;.<br /> <em>Omama</em> (2021) &ndash; nagrada &bdquo;Beskrajni plavi krug&ldquo; koju dodeljuje Matica srpska.<br /> <br /> Teorijska proza:<br /> <em>Crnjanski, Megalopolis </em>(2011) &ndash; nagrada &bdquo;Isidora Sekulić&ldquo;. <br /> <em>Književnosti i komentari</em> (2017) &ndash; nagrade &bdquo;Laza Kostić&ldquo; i &bdquo;Đorđe Jovanović&ldquo;.<br /> <br /> Slobodan Vladušić je član neformalne grupe pisaca P-70, zajedno sa Vladimirom Kecmanovićem, Dejanom Stojiljkovićem, Markom Krstićem i Nikolom Malovićem.<br /> <br /> Oficijelni sajt: slobodanvladusic.rs<br /> <br /> Foto: Katarina Marčetić</p>

    Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

    visa-logo4x
    Group-96674x
    Group4x
    Group-96724x
    layer14x
    Group-96634x
    Group-96654x
    Group-96664x
    image-4384x
    Group-96644x
    image-4394x