Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Čitanje je seksi – ove knjige vas čine privlačnijim

Da li knjige koje odaberete mogu da vam poboljšaju šansu za ljubav? Najnovija anketa američkog sajta EliteSingles tvrdi da mogu! Naime, anketa je pokazala da 85% singl ispitanika smatra da su načitani ljudi privlačniji kao potencijalni partneri. Štaviše, uz pomoć psihologa Salame Marin, Sajt je sastavio čitav spisak knjiga koje će vas učiniti privlačnijim suprotnom polu!

Brojevi ne lažu: čitanje je seksi


Prema rezultatima ankete, opšte je prihvaćena činjenica da je osoba koja nema partnera ali ima veliku kolekciju knjiga vrlo privlačna. Skoro dve trećine 1700 ispitanika je priznalo da bi volelo da se zabavlja sa nekim ko voli da čita, dok je samo 1% njih reklo da ne vole da izlaze sa ljubiteljima knjiga.

Psiholog Salama Marin objašnjava da činjenica da neko ko uživa u „mirnim“ hobijima kao što je čitanje može da bude pokazatelj da je reč o uravnoteženoj, nezavisnoj osobi koja ima šta da ponudi i to je uglavnom privlačno singl osobama, naročito u ranim fazama veze.

Dakle, složili smo se da je čitanje seksi. Ali da li je važno i šta čitamo ili prosto možemo da odaberemo nasumične naslove i nagomilamo ih pored kreveta?
Koji je najprivlačniji žanr za vašeg potencijalnog partnera?

Nakon ispitivanja 1700 učesnika ankete, EliteSingles otkriva da su najprivlačnije knjige trileri. Možda se ljudima dopadaju partneri koji imaju u ličnosti dozu misterije ili im srce zalupa zbog potencijalnog uzbuđenja! Publicistika je odmah iza trilera, a sledeće su biografije. Oba žanra jasno pokazuju da postoji veliko interesovanje za ljude koji su inteligentni i vole da uče o svetu koji ih okružuje.

Ali šta je sa pojedinačnim naslovima? Da li postoji uzbudlhjiva aktuelna knjiga koja će pomoći čitaocima da pronađu ljubav? Anketa tvrdi da postoji!

Koje biste knjige voleli da je vaš partner pročitao?

Prema anketi u kojoj je 800 ispitanika dalo odgovor na ovo pitanje, postoji ubedljivi pobednik:

Najprivlačnija knjiga koju možete imati na svom spisku pročitanih naslova je „Ubiti pticu rugalicu“ Harper Li!

Ovaj naslov je jedan od pet najpopularnijih kod preko trećine ispitanika, kako ženskog, tako muškog pola. Izgleda da svi žele da im partner ima osećaj za pravdu i bude svestan društvenih normi. Ovo je vrlo zanimljiv rezultat, imajući u vidu globalno stanje današnjeg društva.

Štaviše, knjiga koja je druga po broju glasova je distopijski roman Džordža Orvela „1984“, odabir koji pokazuje da su traženi uravnoteženi partneri koji se zanimaju aktuelna svetska dešavanja.

Pored knjiga koje predstavljaju kritiku društva, epska i naučna fantastika se takođe visoko kotiraju, pa se u deset najpopularnijih naslova ubrajaju „Gospodar prstenova“, „Autostoperski vodič kroz galaksiju“ i serijal o Hariju Poteru. Žene su naročito istakle da bi volele da im partner voli fantastiku, a 27% ispitanika je navelo „Gospodara prstenova“ kao jednu od pet omiljenih knjiga.

Roman „Lovac na zmajeve“ Haleda Hoseinija je naročito popularan kod ženskih ispitanika – čak četvrtina je izjavila da bi volela da je njihov partner pročitao ovu knjigu. Roman „Gordost i predrasude“ Džejn Ostin je podjednako dobro prošao i kod muškaraca i kod žena – 18% njih je pomenulo ovaj naslov. Američki klasici kao „Veliki Getsbi“ i „Lovac u žitu“ su se pojavili na spiskovima četvrtine ispitanika.

A evo celog spiska 10 najtraženijih naslova:

„Ubiti pticu rugalicu“ Harper Li
„1984“ Džordža Orvela
„Gospodar prstenova“ Dž. R. R. Tolkina
„Veliki Getsbi“ F. Skota Ficdžeralda
„Lovac u žitu“ Dž. D. Selindžera
„Autostoperski vodič kroz galaksiju“ Daglasa Adamsa
„Lovac na zmajeve“ Haleda Hoseinija
Serijal o Hariju Poteru Dž. K. Rouling
„Gordost i predrasude“ Džejn Ostin
„Igra prestola“ Džordža R. R. Martina

Još neki od naslova koji su se često spominjali u anketi su „Mobi Dik“ Hermana Melvila, „Na putu“ Džeka Keruaka i polu-autobiografija Maje Endželou - „I Know Why The Caged Bird Sings“.
I, šta možemo da zaključimo?

Ispitanici su pokazali jasno interesovanje za odvažnu i inovatnivnu književnost sa dozom društvene kritike. Činjenica da postoji toliko naslova iz žanra fantastike ukazuje na to da nam je potreban partner sa razvijenom maštom, a dva najpopularnija naslova potvrđuju da su nam privlačni inteligentni partneri sa jakim moralnim načelima.

Prema rečima psihologa Salame Marin, postoji niz razloga zbog kojih su baš ove knjige odabrane, a prvenstveno to što „ljudi žele partnere koji imaju interesantne hobije, a čitanje je jedan od njih. Zašto? Zbog toga što sjajne knjige rasplamsavaju sjajne diskusije“. I dodaje: „Vaš čitalački ukus može da prikaže različite delove vaše ličnosti – da li ste radoznali, romantični ili ste sanjar? Deleći ono što vas interesuje, delite sa partnerom deo svog unutrašnjeg sveta“.

Salama smatra da anketa pokazuje da je „ljubav prema knjigama strast koja se lako deli sa partnerom, a to je čini sjajnom osnovom za kvalitetnu vezu!“

Znači, ako želite da nekome zapadnete za oko, latite se dobre knjige. Zašto? Zato što je čitanje zvanično seksi!

Izvor: elitesingles.com
Autor: Sofi Votson

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Džek Keruak

Džek Keruak

<p style="text-align: justify">Džek Keruak (1922, Louel, Masačusets &ndash; 1969, Sent Pitersburg, Florida), rođen kao Žan-Luj Lebri de Keruak. Srednju školu u Louelu završio je 1939. godine kao najbolji sportista i dobio fudbalsku stipendiju za Pripremni koledž Horas Men i Univerzitet Kolumbija. Za vreme Drugog svetskog rata radio je u trgovačkoj mornarici, gde je započeo pisanje romana <em>More je moj brat</em> (1950). U ranim godinama bio je pod uticajem Sarojana i Hemingveja, da bi kasnije razvio sopstveni stil, beležeći život američkog putnika i iskustvo bit generacije pedesetih godina. O tome svedoče brojni romani, kao što su: <em>Grad i velegrad</em> (1950), <em>Na putu</em> (1957), <em>Ljudi iz podzemlja</em> (1958), <em>Darma lutalice</em> (1958), <em>Tristesa</em> (1960), <em>Usamljeni putnik</em> (1960), <em>Big Sur</em> (1960), <em>Žerarove vizije</em> (1963), <em>Anđeli Desolejšn Pika</em> (1965), <em>Satori u Parizu</em> (1966), <em>Kodijeve vizije</em> (1972), i nekoliko knjiga poezije poput <em>Meksiko Siti bluza</em> (1959) i <em>San Francisko bluza</em> (1983).</p>

Slika Džordž R. R. Martin

Džordž R. R. Martin

<p style="text-align: justify">Džordž Martin je rođen 1948. u Nju Džerziju kao Džordž Rejmond Ričard Martin. Sklonost ka pisanju razvio je još kao dete, pišući priče o čudovištima i prodajući ih komšijskoj deci. Kasnije, u srednjoj školi, postao je ljubitelj stripa i predani kolekcionar, usmerivši svoje literarno delovanje na pisanje strip scenarija za različite opskurne fanzine. Prvi profesionalni ugovor sklopio je 1970, prodavši priču za strip <em>Heroj</em>. <br /> <br /> Godine 1971. diplomirao je žurnalistiku na univerzitetu Nortvestern. Nekoliko sledećih godina radio je u administraciji okruga Kuk, organizovao šahovske turnire i bio predavač na katedri za novinarstvo univerziteta Klark u Ajovi. Tokom sedamdesetih samo je povremeno pisao.<br /> <br /> Pošto se 1979. razveo, svu energiju usmerio je ka pisanju. Sve ostalo je legenda: za svoj literarni rad Džordž R. R. Martin dobio je sve važnije nagrade u žanru epske fantastike, nekoliko nagrada Nebula i Hugo. <br /> <br /> Godine 1986. seli se u Holivud, gde radi kao urednik serijala <em>Zona sumraka</em>, konsultant na scenariju za <em>Lepoticu i zver</em>, producent istog projekta, a na kraju i supervizor. <br /> <br /> Martin danas živi u Santa Feu u Novom Meksiku. Potpredsednik je Američkog udruženja SF pisaca.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Copyright Fevre River Packet Company</p>

Slika F. Skot Ficdžerald

F. Skot Ficdžerald

<p style="text-align: justify">Frensis Skot Ficdžerald (1896&ndash;1940) bio je američki pisac romana i kratkih priča čiji bi se književni rad mogao smatrati paradigmom <em>doba džez</em><em>a</em>, termina koji je sam stvorio. On je jedan od velikana američke književnosti dvadesetog veka, pripadnik briljantne, takozvane &bdquo;izgubljene generacije&ldquo; zajedno sa Foknerom, Hemingvejem, Dos Pasosom i Tomasom Vulfom. Dvadesetih godina devetnaestog veka živeo je u Parizu. To je bio period proveden u boemskoj i književnoj atmosferi s naglašenom kosmopolitskom vizurom. <br /> <br /> Napisao je pet romana (poslednji je objavljen posthumno) i brojne kratke priče. Po romanima <em>Veliki Getsbi</em> i <em>Blaga je noć</em> snimljeni su filmovi.<br /> <br /> Foto: <u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="Studio photographer / Public domain / Wikimedia Commons" data-value="https://commons.wikimedia.org/wiki/File:F._Scott_Fitzgerald_circa_1923.jpg"><span class="ql-link-text">Studio photographer / Public domain / Wikimedia Commons</span></span></u></p>

Slika Haled Hoseini

Haled Hoseini

<p style="text-align: justify">Haled Hoseini je rođen 1965. godine u Kabulu, u Avganistanu. Njegov otac bio je diplomata u Ministarstvu spoljnih poslova Avganistana, a njegova majka je predavala farsi i istoriju u velikoj srednjoj školi u Kabulu. Ministarstvo spoljnih poslova šalje njegovu porodicu 1970. godine u Teheran, gde je njegov otac radio u avganistanskoj ambasadi.<br /> <br /> U Teheranu su živeli do 1973, kada su se vratili u Kabul. Jula 1973, u noći kada je rođen najmlađi Hoseinijev brat, zbačen je avganistanski kralj Zahir Šah u državnom udaru, koji je bez krvi organizovao kraljev rođak Daud Kan. U to vreme, Hoseini je išao u četvrti razred, i već je bio otkrio književnost i bio očaran brojnim knjigama koje je čitao.<br /> <br /> Avganistansko Ministarstvo spoljnih poslova 1976. godine još jednom premešta Hoseinijevu porodicu, ovog puta u Pariz. Bili su spremni da se vrate u Kabul 1980, ali je do tada Avganistan već doživeo krvavi komunistički prevrat i invaziju sovjetske vojske. Hoseinijevi su tražili i dobil politički azil od Sjedinjenih Američkih Država. Hoseinijeva porodica se u septembru 1980. preselila u San Hoze u Kaliforniji. Njegov otac je radio nekoliko poslova istovremeno i uspeo je da obezbedi svojoj porodici život bez socijalne pomoći. Haled Hoseini je maturirao 1984. i upisao se na Univerzitet Santa Klara, gde je diplomirao na osnovnim studijama iz biologije 1988. godine. Sledeće godine upisao se na medicinski fakultet &bdquo;San Dijego&ldquo; Kalifornijskog univerziteta, gde je 1993. diplomirao. Završio je stažiranje u bolnici &bdquo;Sidar-Sinaj&ldquo; u Los Anđelesu i 1996. započeo bavljenje internom medicinom. Međutim, njegova prva ljubav uvek je bilo pisanje.<br /> <br /> Hoseini ima žive, nežne i lepe uspomene na mirnodopsku presovjetsku eru Avganistana, kao i na svoja lična iskustva sa avganistanskim Hazarima (plemena u Avganistanu, Pakistanu i Iranu). Jedan Hazar posebno je imao uticaja na malog Haleda &ndash; bio je to tridesetogodišnjak po imenu Husein Kan, koji je radio za Hoseinijeve dok su živeli u Iranu. Kada je Haled bio u trećem razredu, učio je Kana da čita i piše. Iako je njegov odnos sa Huseinom Kanom bio kratkotrajan i više zvaničan, Haled se uvek sećao topline i privrženosti koja se razvila među njima &ndash; to je odnos koji se odrazio u njegovom prvom romanu &bdquo;Lovac na zmajeve&ldquo; (Laguna, 2006).<br /> <br /> U maju 2007. godine objavio je drugi roman &bdquo;Hiljadu čudesnih sunaca&ldquo; (Laguna, 2008). Obe knjige prodate su u preko 10 miliona primeraka u SAD i više od 38 miliona primeraka širom sveta.<br /> <br /> Hoseini je 2006. imenovan za ambasadora dobre volje UNHCR-a, Agencije za izbeglice Ujedinjenih nacija. Nadahnut putovanjem u Avganistan u svojstvu ambasadora UNHCR-a osnovao je neprofitnu Fondaciju Haled Hoseini za humanitarnu pomoć Avganistancima. Živi u severnoj Kaliforniji.<br /> <br /> Za više informacija o Haledu Hoseiniju posetite sledeće veb-sajtove: www.khaledhosseini.com i www.khaledhosseinifoundation.org.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Elena Seibert</p>

Slika Harper Li

Harper Li

<p style="text-align: justify">Harper Li (1926&ndash;2016) rođena je u Monrovilu u Alabami. Godine 1959. završila je rukopis svog bestseler romana <em>Ubiti pticu rugalicu</em>, ovenčanog Pulicerovom nagradom 1960. godine. Ubrzo nakon toga, pomogla je svom prijatelju Trumanu Kapoteu da napiše članak za <em>Njujorker</em>, koji će kasnije prerasti u njegovo remek-delo <em>In Cold Blood</em>. Godine 2007. odlikovana je Predsedničkom medaljom slobode za svoj doprinos književnosti. <br /> <br /> Nakon velikog i neočekivanog uspeha, Harper Li je odlučila da se povuče iz javnosti.&nbsp;<br /> <br /> <em>Ubiti pticu rugalicu</em> smatra se klasikom američke književnosti, po kojem je 1962. godine snimljen istoimeni kultni film.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x