Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Četvrti dan Sajma knjiga beleži značajnu posetu mlađe publike

Sredu je na Sajmu knjiga obeležila velika poseta školaraca iako je četvrtak tradicionalno njihov dan. Interesovanje za knjigu ne jenjava, i očekujemo brojnije posete i narednih dana.

U sredu su se na štandu Lagune tražili prvenstveno naslovi domaćih autora, mnogi su se interesovali i za Andrića u ovoj jubilarnoj godini našeg nobelovca, kao i za hitove sa naše top-liste.
Mnogobrojni pisci su se četvrtog dana Sajma knjiga družili sa svojim čitaocima na štandu Lagune u Hali 1.

Gostovanja su počela u podne, kada je Gradimir Stojković potpisivao svoje knjige mladim čitaocima. Razgovarali smo i sa jednom osmogodišnjom čitateljkom koja je došla da joj autor najčuvenijeg beogradskog hajduka potpiše primerak knjige „Želim“ za koju smatra da je najbolja.
Mladi čitaoci i njihovi roditelji su zatim prisustvovali potpisivanju knjige Lele Stojanović „Vesela veštica Nika“ za koju smo od autorke saznali da je deca poklanjaju jedna drugima kao rođendanski poklon. U ovom periodu, neposredno pred Noć veštica, ovaj naslov je i te kako prikladan izbor!
Gost našeg štanda bio je i Vladeta Janković koji je najavio da će njegova čuvena knjiga „Mitovi i legende“, svojevremeno emitovana kao veoma gledana TV serija na RTS-u, biti uskoro objavljena u Laguni zbog čega je veoma srećan, jer su i knjiga i serija podjednako ostavile velikog traga u našoj kulturnoj javnosti.
Dragoslav Mihailović je potpisivao „Petrijin venac“, „Kad su cvetale tikve“ i „Zlotvore“. Rekao nam je za sebe da je književni profesionalac, i da je za njega velika čast i uspeh što su knjige po kojima je najpoznatiji doživele preko 40 izdanja na srpskom jeziku.
O tome šta je ekologija zdravlja razgovarali smo sa prof. dr Stanišom Stojiljkovićem koji nam je objasnio da je današnja nauka u mogućnosti da nam objasni biohemijske procese u organizmu, te da razumevajući te procese možemo da utičemo na poboljšanje svog zdravlja. O tome, i o testu zdravstvenog stanja koji se nalazi na kraju knjige „Moć i nemoć organizma“ možete se detaljnije informisati u videu.
Sa Vladanom Matijevićem smo razgovarali o novoj verziji njegovog romana „R. C. Neminovno“ i humoru. Pitali smo ga da li je humor danas postao luksuz u književnosti, a on nam je odgovorio da je za njega pitanje primene humora način nošenja s temom o kojoj piše.
Goran Skrobonja nam je otkrio da u njegovom poslednjem romanu „Kada kažeš da sam tvoj“ ima gotovo osamdeset odsto autobiografskog materijala. A o tome da li je to zaista istinita priča jednog urednika koji je naišao na rukopis svog prijatelja, nije hteo da nam da konkretan odgovor već je pozvao čitaoce da sami donesu zaključak.
Krsta Popovski nam je objasnio metaforu svog romana „Ina“: „U životu kakav živimo svi moramo da se odričemo nečega do čega nam je stalo. Pitanje koje preostaje na kraju jeste da li je odricanje bilo vredno, a odgovor se nalazi u knjizi.
Sa Draganom Velikićem smo razgovarali o tome šta autoru znače prevodi na strani jezik i šta to zapravo znači. Rekao nam je da za njega ne znači toliko broj jezika na koji su njegovi romani prevedeni koliko uticaj prevodioca i kritike na recepciju dela. Razgovarali smo i o nekim minulim izdavačkim vremenima, i o tome kako je nastala, a kasnije i opstala, srpska postmoderna književna scena.
Gostovanje Dušana Kovačevića je privuklo veliku pažnju posetilaca. Red čitalaca koji su došli da im potpiše primerke knjiga nije prestajao da jenjava punih sat vremena. Redakcija Lagune je imala priliku da razgovara sa Kovačevićem a intergralnu verziju tog intervjua vam prenosimo u celosti. Razgovarali smo o knjizi „Dvadeset srpskih podela“ i njegovim utiscima sa Sajma knjiga koji su za njega prvenstveno obojeni nostalgijom za prijateljima koji više nisu među nama.
Opšti utisak svih gostiju i posetilaca je veliko zadovoljstvo što ljubitelji knjige u velikom broju posećuju Sajam knjige, i da je ova manifestacija definitivno „praznik knjige“, kako su je mnogo autori opisali.

Dan je obeležilo i veliko interesovanje mladih za vlogerski priručnik s preporukama Jane Dačović „Lepota“ koji se ekskluzivno može pronaći samo na Sajmu knjiga na štandovima Lagune u Halama 1 i 4, kao i na štandu Delfi knjižara u Hali 4. Svi koji na Sajmu knjige kupe novu knjigu Jane Dačović, dobijaju za samo 1 dinar planer–kalendar sa mnoštvom fotografija poznate vlogerke!

Dobro došli!

Partner Lagune na ovogodišnjem Sajmu knjiga je Banca Intesa, a Laguni su se pridružili i brojni sponzori: Mastercard, kompanija Bambi, Grand kafa, Avon, Henkel, Coca Cola, Generali, Dexy Co, Emmezeta, Bioten, Klub kniževnika, Sport klub i MEF Fakultet.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Dragan Velikić

Dragan Velikić

<p style="text-align: justify">Dragan Velikić, rođen u Beogradu 1953. godine. Diplomirao je opštu književnost sa teorijom književnosti na beogradskom Filološkom fakultetu. Od 1994. do 1999. godine bio je urednik izdavačke delatnosti <em>Radija B 92</em>. Pisao je kolumne za <em>NIN</em>, <em>Vreme</em>, <em>Danas</em>, <em>Reporter</em> i <em>Status</em>. Od juna 2005. Do novembra 2009. godine bio je ambasador Republike Srbije u Austriji. Živi u Beogradu kao slobodni književnik.<br /> <br /> Romani: <em>Via Pula</em> (1988 &ndash; <em>Nagrada Miloš Crnjanski</em>), <em>Astragan</em> (1991), <em>Hamsin 51</em> (1993), <em>Severni zid</em> (1995 &ndash; stipendija Fonda &bdquo;Borislav Pekić&ldquo;), <em>Danteov trg</em> (1997), <em>Slučaj Bremen</em> (2001), <em>Dosije Domaševski</em> (2003), <em>Ruski prozor</em> (2007 &ndash; Ninova nagrada za najbolji roman godine, Nagrada &bdquo;Meša Selimović&ldquo; za najbolju knjigu godine, Srednjoevropska nagrada za književnost), <em>Bonavia</em> (2012), <em>Islednik</em> (2015 &ndash; Nagrada &bdquo;Kočićevo pero&ldquo;, Ninova nagrada za najbolji roman godine, VItalova nagrada)<br /> <br /> Knjige priča: <em>Pogrešan pokret </em>(1983), <em>Staklena bašta</em> (1985), <em>Beograd i druge priče</em> (2009). <br /> <br /> Knjige eseja: <em>YU-Atlantida</em> (1993), <em>Deponija</em> (1994), <em>Stanje stvari</em> (1998), <em>Pseća pošta</em> (2006) <em>O piscima i gradovima</em> (2010). <br /> <br /> Knjiga izabranih intervjua: <em>39,5</em> (2010).<br /> <br /> Monografija<em> Pula &ndash; grad interval</em> (2014) &ndash; u koautorstvu sa fotografom Igorom Zirojevićem i istoričarkom umetnosti Paolom Orlić.<br /> <br /> Knjige Dragana Velikića prevedene su na šesnaest evropskih jezika, te na arapski i farsi. Zastupljen je u domaćim i inostranim antologijama. <br /> <br /> Dobitnik je Nagrade grada Budimpešte za 2013. godinu.</p>

Slika Dragoslav Mihailović

Dragoslav Mihailović

<p style="text-align: justify">Dragoslav Mihailović rođen je 1930. godine u Ćupriji. <br /> <br /> Prvi poluknjiževni rad, humoresku pod naslovom &bdquo;Pismo&ldquo;, objavljuje krajem 1957. u <em>Ježevom kalendaru</em>. Zatim nekoliko godina sarađuje u novosadskom časopisu <em>Letopis Matice srpske</em>. Matica srpska objavljuje 1967. i prvu njegovu knjigu, zbirku šest pripovedaka pod naslovom <em>Frede, laku noć</em>, za koju dobija Oktobarsku nagradu Grada Beograda. Opet, najpre u <em>Letopisu</em>, isti izdavač 1968. objavljuje i drugu njegovu knjigu, kratki roman <em>Kad su cvetale tikve</em>. Treća knjiga, <em>Petrijin venac</em>, izdata 1975. godine, osvojila je &bdquo;Andrićevu nagradu&ldquo;. Roman <em>Čizmaši</em> objavio je 1983. i za njega dobio prestižnu Ninovu nagradu kritike, a 1985. godine i Nagradu Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu godine. <br /> <br /> Godine 1969, prema motivima svog romana, napisao je dramu <em>Kad su cvetale tikve</em>, koja je objavljena i, u oktobru te godine, pet puta igrana u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, ali posle mnogobrojnih napada na političkim skupovima i u štampi, na radiju i televiziji, lične intervencije Edvarda Kardelja i javnog govora Josipa Broza Tita, skinuta je s repertoara zbog eksplicitnog pominjanja golootočkih zatočenika. Posle toga drama četrnaest godina nije nanovo stavljena na repertoar &ndash; obnovljena je u Narodnom pozorištu u Beogradu 1984, a igrani film prema već otkupljenom scenariju nije snimljen. Roman je u zemlji bio devet godina praktično zabranjen, a isto toliko zvanični jugoslovenski diplomatski predstavnik odlagao je izlazak prevoda u jednoj socijalističkoj zemlji. <br /> <br /> Godine 1990. počeo je da objavljuje i dokumentarno-publicističku knjigu u više tomova <em>Goli otok</em> (poslednji, peti tom objavljen je 2012. godine).<br /> <br /> Objavio je još publicistička dela i naučne studije <em>Kratka istorija satiranja</em> (1999),<em> Crveno i plavo</em> (2001), <em>Vreme za povratak</em> (2006), <em>Majstorsko pismo</em> (2007), kao i drame<em> Kad su cvetale tikve</em>, <em>Protuve piju čaj</em>, <em>Skupljač</em> i <em>Uvođenje u posao</em>.&nbsp;U polemičkim tekstovima, izjavama i intervjuima osuđivao je dve državne koncepcije koju je Srbija tokom XX veka branila: Jugoslaviju i socijalizam.<br /> <br /> Izabrana dela su mu štampana dva puta, u šest knjiga 1984. i u sedam knjiga 1990. godine. &bdquo;Laguna&ldquo; je objavila njegova sabrana književna dela u 12 knjiga. Osim pomenutih, dobio je Kočićevu nagradu za životno delo, &bdquo;Račansku povelju&ldquo; za celokupno književno delo, Vitalovu nagradu za zbirku pripovedaka <em>Preživljavanje</em>, i mnoga druga književna priznanja. Za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti izabran je 1981, a za redovnog 1989. godine.<br /> <br /> Dragoslav Mihailović je preminuo 12. marta 2023. godine u Beogradu.</p>

Slika Goran Skrobonja

Goran Skrobonja

<p style="text-align: justify">Goran Skrobonja rođen je 1962. godine u Beogradu.<br /> <br /> Objavio roman <em>Nakot</em> (1993), kao i <em>Od šapata do vriska, priče strave i fantastike </em>(1996),<em> Šilom u čelo, priče fantastike i strave</em> (2000). Autor je i <em>Bleferskog vodiča za horor</em> (1995) i koautor dela <em>La Rue &ndash; grafički roman</em> (2000 &ndash; nagrada BEDECOUVERT za najbolji debitantski strip-album, 2000).<br /> <br /> Zastupljen je u <em>Antologiji nove srpske fantastike. </em>Priredio je nekoliko antologija horor, odnosno SF književnosti. Prevodio Stivena Kinga, Dena Simonsa, Ijana Mekdonalda i mnoge druge autore.<br /> <br /> Živi u Beogradu.</p>

Slika Gradimir Stojković

Gradimir Stojković

<p style="text-align: justify">Gradimir Stojković rođen je 1947. godine u banatskom selu Mramorak. Studirao je Fakultet političkih nauka (žurnalistiku) i Pedagoško-tehnički fakultet. Po zanimanju je književnik. Piše pesme, pripovetke i romane. Najpoznatiji romani: <em>Hajduk u Beogradu</em> (nagrada za najbolje književno delo za mlade Politikin zabavnik, 1985), <em>Hajduk protiv vetrenjača</em>, <em>Hajduk sa druge strane</em> (nagrada za najbolje književno delo za decu, Neven 1991), <em>Hajduk na Dunavu</em> (nagrada dečjeg žirija &bdquo;Dositejevo pero&ldquo; za 1999), <em>Prvi</em>, <em>Hajduk čuva domovinu</em> (nagrada dečjeg žirija &bdquo;Dositej&ldquo; za 2000), <em>Hajduk ostaje Hajduk</em> (nagrada dečjeg žirija &bdquo;Dositej&ldquo; za 2001), <em>Hajduk u četiri slike</em> (nagrada dečjeg žirija &bdquo;Dositejevo pero&ldquo; za 2002)&hellip; Najčitaniji je prozni pisac za decu i mlade u poslednjih dvadeset godina na prostorima negdašnje Jugoslavije, zajednice SCG i sada Srbije. Sve njegove knjige imale su nekoliko izdanja. Pesme i priče su mu prevođene na engleski, francuski, italijanski, nemački, ruski, slovački, bugarski, rumunski, mađarski, makedonski i slovenački jezik. Preminuo je 2025. godine u Beogradu.</p>

Slika Jana Dačović

Jana Dačović

<p style="text-align: justify">Jana Dačović je rođena 14. februara 1999. godine u Kraljevu. <br /> <br /> Bavi se&nbsp;<em>YouTubeom</em>: kači video snimke sa savetima i idejama za tinejdžere. Za dve i po godine sakupila je skoro 400.000 pratilaca. <br /> <br /> Prva Janina saradnja sa Lagunom jeste na njenom planer-kalendaru za 2017. godinu kojim su njeni pratioci na drustvenim mrežama bili oduševljeni.</p>

Slika Krsta Popovski

Krsta Popovski

<p>Krsta Popovski (1968) diplomirao je na Katedri za opštu književnost i teoriju književnosti Filološkog fakulteta u Beogradu. Bio je glavni i odgovorni urednik časopisa za književnost i likovnu umetnost <em>Zvono</em> i izvršni urednik <em>Književne reči</em>. Objavio je tri knjige poezije: <em>Dvoglasja</em> (Rad, 1994), <em>Paganalije</em> (Rad, 1996), <em>Iskušenja</em> (Svetovi, 2000); i spev <em>Savez</em> (Svetovi, 2002). Piše drame i prozu.</p>

Slika Lela Stojanović

Lela Stojanović

<p style="text-align: justify">Lela Stojanović je rođena i živi u Niškoj Banji. Član je Udruženja dramskih pisaca Srbije i Udruženja književnika Srbije. Objavila je knjige pesama za decu <em>Zeleni oblak</em> (1999), <em>Najlepši osmeh</em> (2008), <em>Oaza sreće</em> (pesme na temu ekologije, 2009) i <em>Konstantin Veliki</em> (slikovnica, 2013). Autorka je mnogobrojnih pozorišnih tekstova za dečju scenu, igranih u zemlji i regionu.&nbsp;</p>

Slika Radmila Lazić

Radmila Lazić

<p style="text-align: justify">Radmila Lazić rođena je u Kruševcu. Piše poeziju, eseje, publicističke i prozne tekstove.<br /> <br /> Objavila je zbirke pesama &bdquo;To je to&ldquo; (1974), &bdquo;Pravo stanje stvari&ldquo; (1978), &bdquo;Podela uloga&ldquo; (1981), &bdquo;Noćni razgovori&ldquo; (1986), &bdquo;Istorija melanholije&ldquo; (1993), &bdquo;Priče i druge pesme&ldquo; (1998), &bdquo;Iz anamneze (2000), &bdquo;Doroti Parker bluz&ldquo; (2003. i 2004), &bdquo;Zimogrozica&ldquo; (2005), &bdquo;In vivo&ldquo; (2007), &bdquo;Magnolija nam cveta itd.&ldquo; (2009) i &bdquo;Crna knjiga&ldquo; (2014). Objavila izabrane pesme &bdquo;Najlepše pesme Radmile Lazić&ldquo; (2003, izbor i predgovor Nenada Miloševića), &bdquo;Srce međ zubima&ldquo; (2003, autorski izbor), &bdquo;Poljubi il ubi&ldquo; (2004, izbor i pogovor Tihomira Brajovića) i &bdquo;Zemni prtljag&ldquo; (2015, izbor i pogovor Bojane Stojanović Pantović).<br /> <br /> Objavila knjige eseja &bdquo;Mesto žudnje (2005) i &bdquo;Misliti sebe (2012).<br /> <br /> Autorka je prve antologije ženske poezije &bdquo;Mačke ne idu u raj (2000), kao i antologije srpske urbane poezije &bdquo;Zvezde su lepe, ali nemam kad da ih gledam (2009). <br /> <br /> Objavila knjigu antiratne prepiske &bdquo;Vjetar ide na jug i obrće se na sjever&ldquo; u koautorstvu sa Biljanom Jovanović, Radom Iveković i Marušom Krese, u ediciji &bdquo;Suhrkamp&ldquo; (1993), a potom i u ediciji &bdquo;Apatridi&ldquo; (1994).<br /> <br /> Zastupljena u mnogim izborima i antologijama srpske poezije u zemlji i inostranstvu. Pesme su joj prevođene na engleski, nemački, španski, italijanski, mađarski, norveški, japanski, poljski, makedonski&hellip;<br /> <br /> Objavila knjige izabranih pesama na makedonskom, engleskom, norveškom i nemačkom jeziku: &bdquo;Метафизика на самракот&ldquo; (2001) u prevodu Branka Cvetkovskog (Makedonija), &bdquo;A Wake for the Living&ldquo; u prevodu Čarlsa Simića (Graywolf Press, USA, 2003, bilingvalno), &bdquo;A Wake for the Living&ldquo; (Bloodaxe Books, England, 2004, bilingvalno), &bdquo;Med hjartet mellom tennene&ldquo; u prevodu Nataše Ristivojević Rajković i Torsteina Stiegler Seima (Solum Forlang, Oslo, 2005), &bdquo;Das Herz zwischen den Zahnem&ldquo; u prevod Mirjane i Klausa Wittmanna (Erata, Leipzig, 2011, bilingvalno). Dobitnica nagrada za poeziju: &bdquo;Milan Rakić&ldquo;, &bdquo;Đura Jakšić&ldquo;, &bdquo;Desanka Maksimović&ldquo;, &bdquo;Vladislav Petković Dis&ldquo;, &bdquo;Vasko Popa&ldquo;, &bdquo;Jefimijin vez&ldquo;, &bdquo;Laza Kostić&ldquo;, &bdquo;Milica Stojadinović Srpkinja&ldquo;. Bila je u najužem izboru za međunarodnu nagradu &bdquo;Zbignjev Herbert&ldquo; 2016. koju dodeljuje Fondacija &bdquo;Zbignjev Herbert&ldquo; iz Varšave.<br /> <br /> Pokrenula i uređivala prvi časopis za žensku književnost &bdquo;ProFemina&ldquo;. Uređivala biblioteku &bdquo;Femina&ldquo; u Prosveti i biblioteku &bdquo;Prethodnice&ldquo; u Narodnoj knjizi. <br /> <br /> Nositeljka je posebnog priznanja Vlade Republike Srbije od 2008. godine za vrhunski doprinos nacionalnoj kulturi Republike Srbije.<br /> <br /> Članica Srpskog PEN centra.<br /> <br /> Otvorila 57. Beogradski sajam knjiga 2012.<br /> <br /> Živi u Beogradu.<br /> &nbsp;</p>

Slika Staniša Stojiljković

Staniša Stojiljković

<p style="text-align: justify">Prof.dr Staniša Stojiljković je šef katedre za ekološko inženjerstvo Tehnološkog fakulteta u Leskovcu. Član je Srpske kraljevske akademije naučnika i umetnika. Sertifikovani je predavač iz oblasti Ekologija organizma Zdravstvenog Saveta Srbije. Predavač na kursevima koje su organizovali Međunarodno udruženje za kvantnu medicinu QUANTESS, Udruženje dijetetičara &ndash; nutricionista predškolskih ustanova Beograda i Udruženje privatnih doktora medicine i stomatologije grada Čačka. Autor je knjiga <em>Moć gline</em>, <em>Mršavljenje i detoksikacija</em>, <em>Nadimanje i gasovi</em> i <em>Ono što nismo pitali profesora</em>. Autor je Intenzivnog programa detoksikacije i oporavka organizma koji je prezentovao u Školi javnog zdravlja 2006 godine. Program je do sada koristilo više od 5000 učesnika. Autor je trideset proizvoda na bazi gline i lekovitog bilja koje distribuira porodična firma SHENEMIL. Autor je brojnih tekstova iz oblasti Ekologije organizma objavljenih u najznačajnijim dnevnim listovima i časopisima. Gostujući na televizijama u regionu afirmiše naučne i efikasno primenjive principe zdravog života. Od 2010. do 2016. godine bio je predsednik Etičkog komiteta Univerziteta u Nišu.&nbsp;</p>

Slika Vladan Matijević

Vladan Matijević

<p style="text-align: justify">Vladan Matijević (1962, Čačak) objavio je knjige: <em>Ne remeteći rasulo</em> (pesme, 1991), <em>Van kontrole</em> (roman, 1995, nova verzija 2021), <em>R. C. Neminovno</em> (roman, 1997, nova verzija 2017), <em>Samosvođenje </em>(pesme, 1999), <em>Prilično mrtvi</em> (priče, 2000, Andrićeva nagrada), <em>Pisac izdaleka</em> (roman, 2003, Ninova nagrada), <em>Časovi radosti</em> (roman, 2006), <em>Vrlo malo svetlosti</em> (roman, 2010, nagrade: &bdquo;Meša Selimović&ldquo;, &bdquo;Borisav Stanković&ldquo; i &bdquo;Isidora Sekulić&ldquo;), <em>Memoari, amnezije</em> (eseji, 2012, nagrade: &bdquo;Kočićevo pero&ldquo; i &bdquo;Kočićeva knjiga&ldquo;), <em>Pristaništa </em>(priče, 2014, nagrade: &bdquo;Stevan Sremac&ldquo; i &bdquo;Danko Popović&ldquo;), <em>Susret pod neobičnim okolnostima</em> (roman, 2016),&nbsp;<em>Sloboda govora</em> (roman, 2020) i <em>Pakrac </em>(roman, 2023, nagrada &bdquo;Beogradski pobednik&ldquo;). Dobitnik je Nagrade &bdquo;Ramonda serbika&ldquo; 2019. za celokupno književno delo i značajan doprinos književnosti i kulturi. Dobitnik je i nagrade &bdquo;Zlatni krst kneza Lazara&ldquo; 2023. godine za celokupno književno delo. Gradsko pozorište u Čačku je 2023. godine premijerno izvelo predstavu &bdquo;Sloboda govora&ldquo; po njegovom istoimenom romanu. Prevođen je na engleski, francuski, nemački, španski, italijanski i makedonski jezik.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x