Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Četvrti dan na Sajmu knjiga – Svi žele potpis [video]

Četvrti dan Sajma knjiga počeo je i završio se u znaku velike posete. Među najtraženijim knjigama danas su bili naslovi „Veliki pad“, „Solunska 28“ – i prvi i drugi deo, „Mačak i skakutavo jaje“ i „Pertle“.
Bilo je i mnogo mališana i školaraca – što je i očekivano, s obzirom na to da je na Laguninom štandu danas prvi potpisivao popularni glumac Andrija Milošević. Deca, ali i njihovi roditelji bili su uzbuđeni što imaju priliku da porazgovaraju sa Andrijom, da se fotografišu i dobiju potpis u njegove zbirke pesama „Kišni glistac“ i „Mačak i skakutavo jaje“. „Prvi put sam kao pisac na Sajmu knjiga i mogu da kažem da piscima uopšte nije loše. Potpisivanje je prošlo odlično, deca su fenomenalna, pa ćemo kad se završi Sajam knjiga oprganizovati i jednu spektakularnu promociju.“
Od 13 sati sa svojim mladim čitaocima družila se Aleksandra Filipović, autorka romana „O krilima i čudima“. Podelila je sa nama svoje utiske: „Bilo je fenomenalno. Ja na Sajmu knjiga uvek uživam, jer mnogo više volim papirna izdanja nego digitalna. Volim da mirišem knjige, da čujem kako šuškaju.“
Autorka Keri Čin bila je Laguninom štandu od 13 sati i 30 minuta. Među čitateljkama je bilo i onih koje su došle iz inostranstva da bi upoznale omiljenu autorku i dobile potpis u njenoj novoj knjizi „Nedostižna“. „Bilo je sjajno. Jedna žena je doišla iz Skoplja samo da bi kupila knjigu, dobila potpis i videla Keri. Pa ima li veće sreće i uspeha za nekog autora?“, rekla nam je Keri posle potpisivanja.
Biciklom na Sajam stigla je, naravno, Snežana Radojičić. Ona je od 14 sati potpisivala svoju knjigu „Zakotrljaj me oko sveta“. „Nisam bila tu sedam godina, ali nekome ko je kao ja završio književnost, ko čita otkako zna za sebe i ko je pisac ili bar to pokušava da bude, to je manifestacija koja se uvek čekala. Iako sam malo sluđena, jer sam se odvikla od gužvi, srećna sam što je Sajam preživeo. Naravno da je bitno da postoji Sajam knjiga. I treba da postoji čak i da na njemu izlažu samo tri izdavača. Sve dok imate jednog na koga možete da izvršite neki uticaj to ima smisla.“
U 15 sati Čedomir Antić je počeo sa potpisivanjem knjige „The History of Serbia“. „Sajam knjiga je velika izložba srpske kulture i srpske književnosti. On je i velika smotra svega što je prevedeno na srpski jezik. Meni se čini da je Sajam knjiga jedna od najuspešnijih kulturnih manifestacija u Srbiji. Privlači ne samo građane Srbije i ne samo Južne Slovene već je to jedan istočnoevropski događaj. I ima svoje mesto na evropskoj karti.“
Marko Vidojković je prijatno iznenađen brojem čitalaca koji su došli da se sretnu sa njim na Sajmu knjiga. „Bila je to ranije velika i luda ljubav i pravo vreme između mene i Sajma knjiga. Sada dođem jednom ili dvaput da se sretnem sa svojim čitaocima. Iako na Sajmu može da se vidi sva kompleksnost užasa u kome živimo poslednjih godina, kad se sretneš sa svojim čitaocima, sve to padne u vodu. Iz ugla pisca najbitnije je da se vidiš sa svojim čitaocima jer to je neophodan motor za dalje“.
Dr Nele Karajlić obožava da se druži sa svojim čitaocima. Na našem štandu je bio od 17 sati, a potpisivao je više od sat vremena. „Volim da se družim sa ljudima. Uvek mi nešto kažu, pa ja njima odgovorim i sve to liči na performans Marine Abramovič. Umetnik je prisutan! Jedino što sam ja pre toga morao da napišem knjigu, a ona nije. Ja sam kao klinac dolazio na Sajam knjiga u Beograd, ali sasvim je drugačiji osećaj kad dođeš kao pisac. Sajam knjiga je jedna od najvažnijih institucija srpskog naroda, nešto što je temelj našeg identiteta.“
Za Ivana Ivačkovića Sajam knjiga je svake godine praznik. Ovoga puta je potpisivao novu knjigu „Između krajnosti“. „U najvećem broju slučajeva dolazim kao posetilac, a posetiti Sajam knjiga je uvek lepo. Mnogo je teže izdavačima koji rade i moraju da se nose sa raznim poteškoćama.“
Nenad Racković je od 18 sati i 30 minuta potpisivao novi roman „Biblija“. „Sajam knjiga – jer nas suoči sa tim da kad bi ostali bez svih knjiga na ovom svetu ’Biblija’ bi nam bila dovoljna. To je osnova naše judeo-hrišćanske civilizacije. Knjiga. Zato je Sajam bio, zato je Sajam ostao i zato će Sajam biti.“
Sve posetioce štandova Lagune u halama 1 i 4, kao i štanda Delfi u hali 4 očekuju veliki popusti!

Pored uobičajenih sajamskih popusta od 15% ili članskih popusta koji idu od 10% do 20% na štandovima Lagune u halama 1 i 4, i ove godine smo spremili veće popuste za kupovinu više knjiga, pa tako za kupovinu 3–5 knjiga važi i dodatni popust od 10%, 6–8 knjiga – dodatni popust od 15%, i za kupovine preko 9 knjiga – dodatni popust je 20%, kao i popularne akcije „3 knjige za 299 dinara“, „3 knjige za 499 dinara“ i „3 knjige za 999 dinara“.

Partner Lagune na ovogodišnjem Sajmu knjiga je Banca Intesa, a Laguni su se pridružili i brojni sponzori: Radio Laguna, Bambi, Grand Motors, City Residence, Voždove kapije, Moj Aviv, Generali osiguranje, Bel Medic, Beogyn, Hemofarm, Sport klub, Tref sport, Nescafé, Henkel, Dexy Co.

Pozivamo sve posetioce da objave fotografije našeg štanda i izdanja Lagune na društvenim mrežama uz korišćenje heštegova #SajamKnjiga2019 i #lagunaknjige i tako doprinesu velikoj zajednici knjigoljubaca koja je iz dana u dan sve veća. A kad završe kupovinu, neka nam fotografišu svoj sajamski ulov uz hešteg #DodajNaSpisak.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Aleksandra Filipović

Aleksandra Filipović

  Aleksandra Filipović (1983) srpski je pisac i satiričar. Piše za decu i odrasle. Autorka je romana: Serafina Krin i poslednji grifon (2023), Serafina Krin i Srce sveta (2022), O krilima i čudima (2019). Nagrađivana je u zemlji i inostranstvu. Za svoje romane, priče za decu i aforizme dobijala je značajne nagrade. Pisala je priče za decu za Radio Beograd 1. Knjige su joj uvrštene u izbornu lektiru za učenike osnovnih škola u okviru projekta Čitalići. Njeni romani o Serafini Krin prevode se na ukrajinski jezik i objavljuju u Ukrajini. Prema rečima tamošnjeg izdavača, ovo su prve srpske knjige za decu koje su objavljene u toj zemlji. Dobitnica je sledećih nagrada: Nagrada dečje kritike „Dositejevo pero“ (treće mesto) za roman „Serafina Krin i poslednji grifon“. Prva nagrada Radio Beograda za najbolju priču za decu. Prva nagrada za aforizam godine Večernjih novosti. Prva nagrada za aforizme na Festivalu humora i satire „Čivijada“. Prva nagrada za najbolji aforizam na Festivalu humora i satire SLEM. Druga nagrada za aforizme na međunarodnom takmičenju „Zlatni zmaj“ u Sloveniji. Druga nagrada za aforizme na Festivalu humora i satire „Čivijada“. Treća nagrada za satirčnu priču na Festivalu humora i satire „Čivijada“. Objavljuje u mnogim renomiranim časopisima i zbornicima. Radovi su joj prevedeni na ukrajinski, rumunski, makedonski, ruski i mađarski jezik. Članica je Udruženja književnika Srbije. Web-sajt: www.aleksandrafilipovic.com E-mail: aleksandra.filipovic@gmail.com Fejsbuk i Instagram: Aleksandra Filipović

Slika Andrija Milošević

Andrija Milošević

<p style="text-align: justify">Andrija Milošević je veoma popularan srpski i crnogorski pozorišni, televizijski i filmski glumac. Rođen je u Podgorici, ali slučajno, jer su mu roditelji bili u prolazu. Odmah po rođenju nastavili su ka Nikšiću, gradu u kojem je dočekao pubertet. Glumu je upisao odjednom, iznebuha, iznenadivši i sebe i druge, jer nikada pre toga nije video izvođenje neke pozorišne predstave. I pored televizijske slave, tvrdi: &bdquo;Beskrajna je moja igra, nema kraja mom uživanju, mojoj zabavi, smehu, nervozi, a sve to mi daje gluma.&ldquo;&nbsp;</p>

Slika Čedomir Antić

Čedomir Antić

<p style="text-align: justify">Čedomir Antić (1974, Beograd) vanredni je profesor na Odeljenju istorije Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Objavio je dvadeset naučnih monografija i knjiga, te četrdeset pet radova u naučnim časopisima. Među njegovim knjigama su i <em>Ralph Paget: A Diplomat in Serbia</em> (2006), <em>Neutrality as Independence: Great Britain, Serbia and the Crimean War</em> (2007), <em>Neizabrana saveznica: Velika Britanija i Srbija u Prvom svetskom ratu</em> (2012), <em>Uvod u istorijske studije</em> (2017). Autor je istorijske sinteze <em>Istorija Republike Srpske</em>, objavljene u tri izdanja 2015. i 2016. godine. Njegova sinteza srpske istorije<em> Kratka istorije Srbije</em>, koja je prerasla u <em>Srpsku istoriju</em>, objavljena je u deset izdanja na srpskom, slovenačkom i engleskom jeziku (<em>The History of Serbia</em>, Laguna 2018, 2019, 2020). Autor je jednog od najtiražnijih udžbenika istorije &ndash;<em> Istorija 7</em> za osnovnu školu (koji se objavljuje od 2012. godine). Dobitnik je nagrade Severnoameričkog udruženja za srpske studije (NAASS) za 2006. godinu.</p> <hr /> <p style="text-align: justify">Čedomir Antić was born in Belgrade in 1974 and has graduated from the Department of History at the Faculty of Philosophy in Belgrade (1999). He holds an MA degree in Contemporary History from the University of Bristol (2002) as well as an MA degree in Modern History of Serbia (2003) from the University of Belgrade (2003). In 2008 he was awarded his PhD in History from the University of Belgrade after having submitted his thesis titled <em>Great Britain and Serbia during the Great War</em>. He specializes in British-Serbian relations in the 19th and 20th century.<br /> <br /> He has published 19 books, including <em>Ralph Paget: A Diplomat in Serbia </em>(2006) and <em>Neutrality as Independence: Great Britain, Serbia and the Crimean War</em> (2007), <em>The Unchosen Ally: Great Britain and Serbia in the great War</em> (in Serbian, 2012), <em>The History of the Republic of Srpska</em> (2015) and <em>An Introduction to Historical Studies</em> (in Serbian 2017). He is the 2006 laureate of the prize awarded by the North American Society for Serbian Studies (NASSS).<br /> <br /> Čedomir Antić is employed as a teacher at the History Department of the Faculty of Philosophy in Belgrade.<br /> <br /> He lives in Belgrade.</p>

Slika Dr Nele Karajlić

Dr Nele Karajlić

<p style="text-align: justify">Dr Nele Karajlić je rođen u Sarajevu 1962. godine kao Nenad Janković. Završio je Drugu sarajevsku gimnaziju, studirao orijentalistiku na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. <br /> <br /> Multimedijalni je umetnik koji se bavi muzikom, filmom, televizijom, pozorištem i književnošću. <br /> <br /> Ranih osamdesetih osniva rok grupu <em>Zabranjeno pušenje</em>, koja veoma brzo postaje svejugoslovenski fenomen. U isto vreme radi na Radio Sarajevu, kasnije i na Televiziji, satirično-humorističku emisiju <em>Top lista nadrealista</em>, koja ostavlja dubok trag na celokupnom jugoslovenskom medijskom prostoru. <br /> <br /> Početkom rata u bivšoj Jugoslaviji seli se u Beograd gde sa grupom <em>Zabranjeno pušenje</em> izdaje još jedan album, <em>Ja nisam odavle</em>, sa kojeg je pesma <em>Ženi nam se Vukota</em> u izborima brojnih TV stanica proglašena hitom 20. veka. <br /> <br /> Za Radio-televiziju Srbije 1996. snima humorističku seriju <em>Složna braća</em>. <br /> <br /> Godinu dana kasnije Dr Nele Karajlić sarađuje sa filmskim režiserom i bivšim basistom <em>Zabranjenog pušenja</em>, Emirom Kusturicom, na saundtreku za film <em>Crna mačka, beli mačor</em>, odakle nastaje ideja o osnivanju grupe <em>The No Smoking Orchestra</em>.<br /> <br /> Grupa postaje svetski priznata i nastupa u svim većim gradovima. Dr Nele Karajlić svira u grupi <em>The No Smoking Orchestra</em> sve do 2011. <br /> <br /> U prestižnoj operi <em>Bastilja</em> u Parizu piše libreto i igra u pank operi <em>Dom za vešanje</em> u režiji Emira Kusturice. <br /> <br /> U produkciji Prve televizije 2013. radi na humorističko- -satiričnoj seriji <em>Nadrealna televizija</em>, a samo godinu dana kasnije izdaje i svoj prvi roman <em>Fajront u Sarajevu</em>, koji postaje bestseler ne samo u Srbiji već i u regionu. <br /> <br /> Godine 2016. na sto šezdesetu godišnjicu rođenja Nikole Tesle u Sava centru u Beogradu i Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu postavlja multimedijalni spektakl <em>FBI: Dosije Tesla</em>.</p>

Slika Ivan Ivačković

Ivan Ivačković

<p style="text-align: justify">Ivan Ivačković piše o muzici skoro četrdeset godina. Kao novinar i kritičar, potpisao je više od dve hiljade tekstova u većini važnih listova u SFRJ, SRJ, SCG i Srbiji. Objavio je sedam publicističkih knjiga: <em>Panonski admiral</em>, <em>Kako smo propevali</em>, <em>Umetnost pobune</em>, <em>Pisma iz Tajnog grada</em>, <em>Između krajnosti</em>, <em>Obe strane jastuka</em> i <em>Priznanja pop pevačice</em>. Takođe, autor je romana <em>Bezverje</em> i pesničke zbirke <em>Crvena mapa</em>. Za knjigu <em>Kako smo propevali</em> dobio je nagradu &bdquo;Desimir Tošić&ldquo;.<br /> <br /> Foto: Predrag Mitić</p>

Slika Keri Čin

Keri Čin

<p style="text-align: justify">Autorka ljubavnih erotskih romana <em>Nedostojna</em>, <em>Nedostižna</em>, <em>Nepristojna </em>i <em>Neočekivana </em>za sebe kaže da je preko dana vesela domaćica i zaljubljenica u humor, a noću, kada zasijaju svetla velegrada, postaje nepopravljiva sanjarka i spisateljica. Inspiraciju crpi iz duha kraja iz kojeg potiče i grada u kojem živi. Voli jednostavnost i teži joj u svemu.</p>

Slika Marko Vidojković

Marko Vidojković

<p style="text-align: justify">Marko Vidojković (Beograd, 1975) po obrazovanju je pravnik. Autor je romana <em>Ples sitnih demona</em> (2001), <em>Đavo je moj drug</em> (2002), <em>Pikavci na plaži</em> (2003), <em>Kandže </em>(2004), <em>Sve crvenkape su iste</em> (2006), <em>Hoću da mi se nešto lepo desi odmah</em> (2009), <em>Kandže 2: Diler i smrt</em> (2012), <em>Urednik </em>(2014), <em>E baš vam hvala</em> (2017) i <em>Đubre </em>(2020). Takođe, objavio je zbirke priča <em>Bog ti pomogo</em> (2007), <em>Priče s dijagnozom</em> (2015) i <em>Kovid 19+</em> (2021). Za roman <em>Sve crvenkape su iste</em> osvojio je Vitalovu nagradu za najbolju knjigu 2006. godine, dok je roman <em>Kandže </em>osvojio nagrade Kočićevo pero i Zlatni bestseler. Roman <em>E baš vam hvala</em> donosi mu Nagradu Hudi Maček Grosmanovog festivala fantastike i stripa. Vidojković je prevođen na nemački, engleski, bugarski, slovenački, makedonski, poljski, mađarski i češki jezik, a njegove knjige su objavljivane i u Hrvatskoj. Godine 2010. bio je protagonista dokumentarnog filma <em>Dugo putovanje kroz istoriju, historiju i povijest</em>, zajedno s Miljenkom Jergovićem, dok je njegov roman <em>Ples sitnih demona</em> adaptiran u pozorišnu predstavu uspešno igranu u beogradskom Dadovu. Pored književnog stvaralaštva, bio je urednik magazina <em>Maxim </em>i <em>Playboy</em>, kao i u beogradskoj kancelariji zagrebačkog izdavača <em>Profil</em>. Takođe se bavio muzikom, svirao i pevao u bendovima <em>The Goblins</em>, <em>Toxic Noise Team</em>, <em>On the Run,</em> <em>Snowdrop</em>, <em>Strap On</em> i <em>Crveni vetar</em>. Kao TV voditelj, vodio je emisije <em>390 stepeni</em> na ATV Banja Luka i <em>400 stepeni</em> na TV Naša, a od 2017. godine, zajedno s Nenadom Kulačinom, vodi politički špageti-vestern <em>Dobar, loš, zao</em>, koji se od oktobra 2020. emituje na portalu nova.rs. Od decembra 2017. do oktobra 2023. bio je redovni kolumnista banjalučkog portala Buka, a od novembra 2021. piše kolumne za dnevni list <em>Danas </em>svakim radnim danom. Prema podacima <em>PEN International</em> za 2022, 2023. i 2024. godinu, Vidojković spada među sto najugroženijih pisaca na planeti i počasni je član slovenačkog PEN centra. Od februara 2023. godine prinuđen je da živi i radi van Srbije. <br /> <br /> <u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="www.facebook.com/marko.vidojkovic.writer" data-value="http://www.facebook.com/marko.vidojkovic.writer"><span class="ql-link-text">www.facebook.com/marko.vidojkovic.writer</span></span><br></u><u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="www.instagram.com/marko.vidojkovic" data-value="http://www.instagram.com/marko.vidojkovic"><span class="ql-link-text">www.instagram.com/marko.vidojkovic</span></span></u></p>

Slika Nenad Racković

Nenad Racković

<p style="text-align: justify">Nenad Racković, multimedijalni umetnik, rođen je u Beogradu 1967. godine. Studirao je glumu na Fakultetu dramskih umetnosti.<br /> <br /> Prvu pesmu objavio je 1984. godine u <em>Književnoj reči</em>, a prvu izložbu imao je u SKC-u 1985. godine. Uređivao je i vodio kultnu emisiju Radija B92 <em>Ritam srca</em> (1990&ndash;1998), bio je stalni saradnik <em>Beorame</em> (1995&ndash;1998).<br /> <br /> Priredio je 18 samostalnih i 19 grupnih izložbi; snimio tri filma: <em>Kako je propao rokenrol</em> (1990), <em>Crni bombarder </em>(1991), <em>Marble Ass</em> (1995); televizijski film <em>Poslednja dadaistička predstava</em> (TV Novi Sad, 1992); odigrao pozorišnu predstavu <em>Sveti Nik, Nicholas Edward Cave &ndash; život i veze</em> (Bitef teatar 1992); izveo brojne performanse.<br /> <br /> Pored mnogobrojnih tekstova u književnim časopisima objavio je i tri romana: <em>Aspirin</em> (2002), <em>Knjiga recepata</em> (2002), <em>Nesavladiva priča</em> (2006).<br /> <br /> Foto: Srđan Veljović</p>

Slika Snežana Radojičić

Snežana Radojičić

<p style="text-align: justify">Snežana Radojičić je rođena u Beogradu 1967. Diplomirala na Grupi za jugoslovenske književnosti sa opštom književnošću. Prvu knjigu, pripovest &bdquo;Dok su duše lutale&ldquo;, objavila kao pobednik na konkursu Matice srpske, u ediciji &bdquo;Prva knjiga&ldquo;, 1994. Druga knjiga, zbirka priča &bdquo;LP &ndash; lične priče&ldquo;, objavljena je 2005. <br /> <br /> Roman &bdquo;Zakotrljaj me oko sveta&ldquo; objavljen je najpre kao autorsko izdanje, 2014. <br /> <br /> Nema stalno mesto življenja &ndash; putuje oko sveta na biciklu, boraveći kraće ili duže u raznim zemljama. Blogovi autorke mogu se pratiti na sajtu www.snezanaradojicic.com ili na portalu B92.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x