Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Četvrtak na štandu Lagune – Sajam knjiga 2017.

Druženje sa piscima Lagune nastavlja se i petog dana Sajma knjiga, u četvrtak 26. oktobra, na štandu u Hali 1:

Laguna, Hala 1, 11.00: Dušan Krtolica, „Enciklopedija praistorijskih životinja”
Laguna, Hala 1, 12.00: Ljubivoje Ršumović, „Šumkula u škripcu – Basnoslovno bajkovanje”
Laguna, Hala 1, 13.00: Jana Dačović, „Lepota – vlogerski priručnik s preporukama Jane Dačović”
Laguna, Hala 1, 14.00: Uroš Petrović i Aleksa Gajić, „Priča o Jangu”
Laguna, Hala 1, 15.00: Marko Šelić Marčelo, „Malterego – Knjiga druga: Higijena nesećanja I deo”
Laguna, Hala 1, 16.00: Folker Kučer, „Jedan nerešen slučaj”
Laguna, Hala 1, 17.00: Slavimir Stojanović, „Singi Lumba i Drvo čarobnih olovaka”
Laguna, Hala 1, 18.00: Mladen Stevanović, „Sudbine plešu tango”
Laguna, Hala 1, 19.00: Bojan Bosiljčić, „Salon mrtvih princeza”
Petnaestogodišnji osnovac Dušan Krtolica koji je napisao i maestralno ilustrovao „Enciklopediju praistorijskih životinja” družiće se sa čitaocima od 11 sati. Donoseći obilje podataka i scene bogate detaljima, ova jedinstvena knjiga zadivljuje posvećenošću, istrajnošću i ozbiljnošću sa kojom je vanserijski talentovani dečak pristupio ovom nimalo lakom zadatku.

Kultni autor za decu Ljubivoje Ršumović potpisivaće svoje knjige od 12 sati. Sa ilustratorom Dušanom Petričićem stvorio je još jednu prelepu knjigu „Šumkula u škripcu”. Ovo je nastavak Vidovih avantura u Talambasu i poslednja knjiga iz trilogiije o slobodnoj teritoriji Talambas, u kojoj živi Vid sa svojim prijateljima. Junakinje ovog bajkovanja su: Nađa, Vidova sestra, koju treba posebno upoznati, i Šumkula, pripitomljena Zver, kojoj ne treba mnogo verovati.

Knjigu „Lepota – vlogerski priručnik s preporukama Jane Dačović” možete ekskluzivno pronaći na Sajmu knjiga na štandovima Lagune u Halama 1 i 4, kao i na štandu Delfi knjižara u Hali 4 i 2b. Svi koji na Sajmu knjige kupe novu knjigu Jane Dačović, dobijaju za samo 1 dinar planer – kalendar sa mnoštvom fotografija poznate vlogerke! Ona će se sa svojom brojnom publikom družiti od 13 sati.

Uroš Petrović unosi novitete u književno stvaranje i iznenađuje nas – ovoga puta grafičkim romanom. „Priča o Jangu” je istinita priča o tome kako je francuski buldog uticao na životni put jednog pisca. Ovo je takođe knjiga za sve koji vole i razumeju životinje. Knjigu je ilustrovao čuveni Aleksa Gajić, koji je autor i prvog srpskog dugometražnog crtanog filma za odrasle „Edit i ja”. Ova dva kultna autora družiće se sa čitaocima od 14 sati.

Jedan od naših najzanimljivijih i najpopularnijih savremenih prozaista Marko Šelić Marčelo potpisivaće svoje knjige i družiti se sa čitaocima od 15 sati. U svom novom romanu „Malterego – Knjiga druga: Higijena nesećanja I deo”, Marko Šelić nastavlja tamo gde je stao s „Rubikovom stolicom”. Petoro mladih, ogorčenih ljudi suočeni su s mefistovskom ponudom zagonetnog čoveka koji nudi izlaz iz beznađa, ali po cenu odustajanja od svega u šta veruju.
Gost Sajma knjiga, pisac Folker Kučer koji živi kao slobodni umetnik u Kelnu, potpisivaće svoj kriminalistilčki roman „Jedan nerešen slučaj” na štandu Lagune u Hali 1 u četvrtak od 16 sati. U ovoj uzbudljivoj priči autor opisuje poslednje dane Vajmarske republike i Berlin u kome nacistička partija postaje sve moćnija.

Vodeći srpski dizajner, Slavimir Stojanović družiće se sa čitaocima od 17 sati. Slikovnica „Singi Lumba i Drvo čarobnih olovaka” je priča o devojčici Singi Lumba koja je jednog čudnog popodneva radila svoj domaći zadatak i nijedna olovka joj nije bila od koristi...

„Sudbine plešu tango” Mladena Stevanovića je roman o potisnutim željama i bračnim iluzijama. Paralelno prateći izazove sa kojima se suočavaju dva para u savremenom Beogradu i dramatično ukrštajući njihove puteve, „Sudbine plešu tango” realistično i sa ironijskim otklonom oslikavaju njihove egzistencijalne muke, krizu identiteta i pokušaje da odgovore na pitanja bez čijeg se razrešenja ne mogu izbaviti: da li je brak ropstvo ili utočište, da li razvod oslobađa, jesu li deca izgovor za lažne žrtve, može li se živeti s nedelima iz prošlosti? Mladen Stevanović će svoje knjige potpisivati od 18 sati.

Od 19 sati sa čitaocima će se družiti Bojan Bosiljčić. Njegov roman „Salon mrtvih princeza” je priča o tri Beograđanina rođena krajem pedesetih i početkom šezdesetih. Oni su pripadnici generacije koja je u ratovima na Balkanu 90-ih bila u prvim redovima, i u rovovima, i na komandnim mestima. Autor prati priču njihovih tragičnih života.

Dobro došli!

Partner Lagune na ovogodišnjem Sajmu knjiga je Banca Intesa, a Laguni su se pridružili i brojni sponzori: Mastercard, kompanija Bambi, Grand kafa, Avon, Henkel, Coca Cola, Generali, Dexy Co, Emmezeta, Bioten, Klub kniževnika, Sport klub i MEF Fakultet.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Bojan Bosiljčić

Bojan Bosiljčić

<p style="text-align: justify">Bojan Bosiljčić (1957, Beograd), studirao je prava u Beogradu, a zatim kao tenor, sa horom Ivo Lola Ribar, 1988. pevao Verdijevu <em>Aidu</em> u Lionu, u rimskom amfiteatru iz I veka. Objavio je romane <em>Uzaludni</em>, 1992, i <em>Đavolji kolosek</em>, 1995, priče <em>Moraš me jednom opet ovde dovesti</em>, 1993, i putopis <em>Mažoretkinje ne gaze strojevi korak</em>, 2006. Za Televiziju Beograd je radio <em>Razgolićeni grad</em> (autorska serija, 12 epizoda, scenario i režija), 1997&ndash;1998, <em>Vrelina đavola u Beogradu</em><em>: Čarls Bukovski </em>(scenario), 1994, <em>Dušan</em> (ubistvo malog Roma Dušana Jovanovića, dokumentarna emisija; scenario i režija), 1998. <em>Bukovski</em> je učestvovao u zvaničnoj konkurenciji TV-festivala <em>PRIX FUTURA</em> u Berlinu 1995, <em>PRIX EUROPA</em> u Marseju 1995, a Dušan na <em>PRIX ITALIA </em>u Bolonji 2001.</p>

Slika Dušan Krtolica

Dušan Krtolica

<p style="text-align: justify">Dušan Krtolica ima petnaest godina. Rođen je 25. juna 2002. godine u Beogradu. Od svoje četvrte godine pohađa školu slikanja i crtanja kod akademskog slikara Zorana Čalije, gde stiče svoja prva znanja. Kada na Google ukucate njegovo ime i prezime, pojaviće se desetine stranica na mnogim jezicima sa njegovim radovima. O njemu je pisao čuveni <em>Huffington Post</em>, posvetivši mu poveći članak, a mnogi svetski mediji preneli su da se pojavio novi Direr u Srbiji. U poslednjih nekoliko godina snimljeno je više TV priloga gde je on bio gost, a RTS je snimio emisiju u okviru serijala &bdquo;Mladi talenti Srbije&ldquo; posvećenu upravo njemu. Dušan Krtolica je do sada imao šest samostalnih izložbi u Srbiji i mnogo poziva za izlaganje od Amerike do Australije. Radovi su mu objavljeni u preko 250 umetničkih grupa u svetu. Na poziv iz Hong Konga, našao se među deset najperspektivnijih mladih umetnika iz celog sveta, čiji su radovi oslikani na vozilima koja kao pokretne galerije kruže ulicama ovog grada u cilju približavanja umetnosti građanima. Kao plod njegove velike ljubavi prema prirodi nastala je i ova enciklopedija, za koju je sam napisao tekst i nacrtao ilustracije sa četrnaest godina.&nbsp;</p>

Slika Dušan Petričić

Dušan Petričić

<p style="text-align: justify">Dušan Petričić je diplomirao na Grafičkom odseku beogradske Akademije za primenjene umetnosti 1969. godine u klasi profesora Bogdana Kršića.<br /> <br /> Kao koautor ili ilustrator kreirao je preko 30 knjiga za decu koje su objavljene na prostorima bivše Jugoslavije ili Severne Amerike.<br /> <br /> Za knjige i karikature dobio je nebrojeno nagrada širom sveta: Beograd, Montreal, Tokio, Budimpešta, Amsterdam, Lajpcig, Moskva, Ankara, Njujork, Toronto, Skopje&hellip;<br /> <br /> Bio je profesor opreme knjige i ilustracije na beogradskoj Akademiji primenjenih umetnosti i profesor animacije i ilustracije na Sheridan College, u Oukvilu, Kanada. <br /> <br /> Redovno sarađuje sa nekoliko vodećih severnoameričkih novina: <em>The New York Times</em>, <em>The Wall Street Journal</em>, <em>The Toronto Star</em>, <em>Scientific American</em>&hellip;</p>

Slika Folker Kučer

Folker Kučer

<p style="text-align: justify">Folker Kučer, rođen 1962, radio po završetku studija (germanistika, filozofija i istorija) kao urednik u dnevnim novinama, pre nego što je napisao svoj prvi kriminalistički roman. Danas živi kao slobodni umetnik u Kelnu. <em>Jedan nerešen slučaj</em> je njegov četvrti roman.</p>

Slika Jana Dačović

Jana Dačović

<p style="text-align: justify">Jana Dačović je rođena 14. februara 1999. godine u Kraljevu. <br /> <br /> Bavi se&nbsp;<em>YouTubeom</em>: kači video snimke sa savetima i idejama za tinejdžere. Za dve i po godine sakupila je skoro 400.000 pratilaca. <br /> <br /> Prva Janina saradnja sa Lagunom jeste na njenom planer-kalendaru za 2017. godinu kojim su njeni pratioci na drustvenim mrežama bili oduševljeni.</p>

Slika Ljubivoje Ršumović

Ljubivoje Ršumović

<p style="text-align: justify">Ljubivoje Ršumović je rođen u Ljubišu, na Zlatiboru, 3. jula 1939. godine. Školovao se u Ljubišu, Čajetini, Užicu i Beogradu, gde je završio komparativnu književnost na Filološkom fakultetu, 1965. godine.<br /> <br /> Počeo je pisati rano, još kao osnovac u Ljubišu. Prve pesme je objavio kao gimnazijalac, 1957. godine, najpre u užičkim <em>Vestima</em>, a zatim u <em>Književnim novinama</em>.<br /> <br /> Godine 1965. zaposlio se u Radio Beogradu, u redakciji programa za decu. Svoj literarni rad uspešno ugrađuje u emisije <em>Utorak uveče &ndash; ma šta mi reče</em>, <em>Subotom u dva</em>, <em>Veseli utorak</em>. U tim programima primenjuje dokumentarnu poetiku koju je usvojio od Zmaja i Duška Radovića i pedagošku doktrinu Džona Loka: &bdquo;Što pre dete smatraš čovekom &ndash; pre će čovek i postati!&ldquo; Godine 1968. prelazi na televiziju i radi poznate serije: <em>Dvogled</em>, <em>Hiljadu zašto</em> i<em> Hajde da rastemo</em>. Kao televizijski poslenik napisao je, vodio i režirao više od šeststo emisija. Jedna od najpopularnijih serija za decu <em>Fazoni i fore</em> imala je sto pedeset sedam epizoda.<br /> <br /> Pored programa za decu uradio je i nekoliko serija dokumentarnih programa. Najpoznatija je serija <em>Dijagonale &ndash; priče o ljudima i naravima</em>, u kojima Ršumović govori o pojedinim etničkim grupama, puštajući pripadnike tih grupa da sami daju karakterizaciju svojih saplemenika. To su emisije o Mijacima, Brsjacima, Malisorima, Torbešima, Bunjevcima, Erama, Lalama, Dubrovčanima, Bodulima, Šopovima, Gorancima, Piperima itd.<br /> <br /> Objavio je devedeset dve knjige, uglavnom za decu. Najpoznatiji su mu naslovi: <em>Ma šta mi reče</em>, <em>Pričanka</em>, <em>Pevanka</em>, <em>Još nam samo ale fale</em>, <em>Vesti iz nesvesti</em>, <em>Nevidljiva ptica</em>, <em>Domovina se brani lepotom</em>, <em>Sjaj na pragu</em>, <em>Rošavi anđeo</em>, <em>Zov tetreba</em>, <em>Uspon vrtovima</em>, <em>Pesme uličarke</em>, <em>Severozapadni krokodil</em>, <em>Pošto prodaš to što misliš</em>, <em>Opasan svedok</em>, <em>Ne vucite me za jezik</em>, <em>Gujina stena</em>, <em>Bukvar dečjih prava</em>, <em>Tri čvora na trepavici</em>,<em> Poverenje u sunce</em>, <em>Tajna ledene pećine</em>, <em>Beli paketi</em>, <em>Sunčanje na mesečini</em>, <em>Ujdurme i zvrčke iz antičke Grčke</em>, <em>Zauvari</em>, <em>Planiranje prošlosti</em>, <em>Zemlja hoda nebom</em>, <em>Vidovite priče</em>, <em>Vid iz Talambasa</em>...<br /> <br /> U pozorištima je izvedeno više njegovih dela: <em>Šuma koja hoda</em>, <em>Nevidljiva ptica</em>, <em>Baba Roga</em>, <em>Rokenrol za decu</em>, <em>Uspavana lepotica</em>, <em>Au, što je škola zgodna</em>,<em> U cara Trojana kozje uši</em>, <em>Snežana i sedam patuljaka</em>...<br /> <br /> Dobio je književne nagrade: &bdquo;Neven&ldquo;, &bdquo;Mlado pokolenje&ldquo;, Nagradu Zmajevih dečjih igara, Brankovu nagradu, Oktobarsku nagradu grada Beograda, Goranovu plaketu, Vukovu nagradu, Zlatni prsten Festivala pesnika za decu u Crvenki, nagradu &bdquo;Porodica bistrih potoka&ldquo; Udruženja književnika Srbije, prvu nagradu za dramski tekst U cara Trojana kozje uši na Festivalu pozorišta za decu u Kotoru, &bdquo;Zlatni beočug&ldquo;, nagradu Politikinog zabavnika za knjigu <em>Tri čvora na trepavici</em>, nagradu &bdquo;Duško Radović&ldquo;, titulu &bdquo;Saradnik Sunca&ldquo;, Instelovu nagradu za poeziju, nagradu &bdquo;Miroslav Antić&ldquo; (kao prvi dobitnik 2008), nagradu &bdquo;Princ dečjeg carstva Tamaris&ldquo; u Banjaluci i nagradu &bdquo;Branko Ćopić&ldquo; za knjigu <em>Sunčanje na mesečini</em>.<br /> <br /> Dobio je i tri zapažene međunarodne nagrade: &bdquo;Pulja&ldquo; u Bariju, za celokupno stvaralaštvo za decu, nagradu Uneska za <em>Bukvar dečjih prava</em>, na svetskom konkursu za knjigu koja propagira mir i toleranciju, i nagradu &bdquo;Tabernakul&ldquo; za poeziju u Skoplju.<br /> <br /> Dela su mu prevedena na više stranih jezika.<br /> <br /> Autor je udžbenika za osnovnu školu: <em>Deca su narod poseban</em> (drugi razred), za izborni predmet Građansko vaspitanje, i <em>Azbukovar</em> i <em>Pismenar</em> (prvi razred).<br /> <br /> Uporedo sa književnim radom bavio se i sportom. Osnivač je, takmičar i prvi predsednik Karate kluba &bdquo;Crvena zvezda&ldquo;. Bio je predsednik Karate saveza Srbije i savezni je sudija karatea.<br /> <br /> Od 1986. do 2002. bio je direktor Pozorišta &bdquo;Boško Buha&ldquo;.<br /> <br /> Predsednik je Kulturno-prosvetne zajednice Srbije i jedan od osnivača i član Upravnog odbora Zadužbine Dositeja Obradovića.<br /> <br /> Jedan je od osnivača i prvi predsednik Odbora za zaštitu prava deteta Srbije, pri organizaciji Prijatelji dece Srbije, u kojoj je aktuelni predsednik Skupštine.<br /> <br /> Više nije član Udruženja književnika Srbije.<br /> <br /> Živi i radi na Slobodnoj teritoriji, nedaleko od Beograda.</p>

Slika Marko Šelić Marčelo

Marko Šelić Marčelo

<p style="text-align: justify"><strong>Marko Šelić Marčelo</strong> (Paraćin, 22.01.1983) pisac je kojem se dogodila muzika, iako hronologija objavljenih dela sugeriše da se desilo obrnuto. Objavio je studijske albume <em>De facto</em> (2003), <em>Puzzle shock!</em> (2005), <em>Treća strana medalje</em> (2008) i <em>Deca i Sunce</em> (2010), romane <em>Zajedno sami </em>(2008), <em>Malterego, knjiga prva: Rubikova stolica</em> (2012; izmenjeno i dopunjeno izdanje 2016), <em>Malterego, knjiga druga: Higijena nesećanja</em> (2017), zbirku tekstova <em>O ljudima, psima i mišima</em> (2009), stotinak kolumni za razne redakcije i <em>Napet šou</em> (2014), konceptualno delo koje objedinjuje peti studijski album i zbirku kolumnističko-esejističkih tekstova. Pažnju javnosti najpre je stekao tekstovima svojih pesama, kojima je zavredeo priznanja poput nagrade TV Metropolis (najbolja pesma) i Davorin za 2006. i 2009. godinu (najbolji urbani/rok album), a spot za <em>Pozerište</em> prvi je srpski spot uvršten u <em>World chart express</em> evropskog MTV-a. Prvi album bio je najprodavanije izdanje godine na listi IPS-a, tada najrelevantnijoj. Nekoliko godina objavljivao je kolumne u <em>Politici</em>, ali i u <em>Huperu</em>, gde je vodio i rubriku o stripovima. Ovaj angažman ovenčan je Nagradom za najboljeg mladog strip esejistu na Desetoj smotri mladih strip autora Balkana (2010), a od 2009. i poslom jednog od urednika u redakciji <em>Veselog četvrtka</em>, najvećeg domaćeg izdavača stripova, gde se stara o svim izdanjima Dilana Doga, italijanskog junaka. Uradio je, takođe, prevod i adaptaciju svih šest knjiga serijala <em>Lokot i Ključ</em> za kuću Darkwood. Učestvovao je u akcijama REX-a, Centra za nenasilje, Centra za ratnu traumu i organizacije ASTRA; temom tolerancije među narodima ex-Yu bavi se i aktuelna televizijska emisija Perspektiva, u kojoj je jedan od naratora i moderatora. Udruženje izdavača i knjižara Vojvodine dodelilo mu je titulu ambasadora knjige i čitanja (2007), a prva dva njegova romana dobila su Popboksovu nagradu publike za najbolju knjigu 2008. i 2012. Časopis <em>The Men</em> proglašava autora &bdquo;čovekom godine&ldquo; u kategoriji <em>New Idol</em> (2010), a 2012. Šelić otvara 49. Niški sajam knjiga i grafike. Poslednjih godina angažovan je i u pozorištu: u DADOV-u se 2010. igrala dramska adaptacija romana &ldquo;Zajedno sami&rdquo; (po tekstu Branislave Ilić), a radio je i na komadima &bdquo;Klasni neprijatelj&ldquo; P. Stojmenovića (tekst završnog songa), &bdquo;Istraživač noćnih mora&ldquo; N. Zavišića (scenario) i &bdquo;Doktor Nušić&ldquo; K. Mladenovića (tekstovi svih songova). <em>Napet šou</em> osvojio je nagradu City magazina za album godine, a celokupan Šelićev javni angažman doneo mu je i nagradu <em>Pravi muškarac</em>, kojom su ovenčani i Marko Somborac, Saša Janković, Zoran Kesić i Renato Grbić. <br /> <br /> Diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu, smer srpski jezik i književnost; Fakultet pedagoških nauka Univerziteta u Kragujevcu dodelio mu je počasnu diplomu Magister Humanitas za pedagoško delovanje i poseban doprinos razvoju kulture mladih. Radi i radi u Beogradu. Živi u svom svetu.<br /> &nbsp;</p>

Slika Mladen Stevanović

Mladen Stevanović

<p style="text-align: justify">Mladen Stevanović je rođen 1979. godine u Kruševcu, gde je završio osnovnu školu i gimnaziju. Od 1998. studirao je srpski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu.<br /> <br /> Nije se odrekao nijednog grada u kojem je živeo, ili kroz koji je prošao, a danas živi u Beogradu.<br /> <br /> Od 2005. godine radi u obrazovanju.<br /> <br /> Roman <em>Ramovi za pogrešne slike</em>&nbsp;rasprodat je nekoliko meseci posle objavljivanja, 2013. godine.</p>

Slika Slavimir Stojanović Futro

Slavimir Stojanović Futro

<p style="text-align: justify">Slavimir Stojanović (1969) beogradski je grafički dizajner, kreativni direktor, ilustrator i vizuelni umetnik, dobitnik preko 300 međunarodnih priznanja i nagrada u domenu dizajna i advertajzinga, kao i nagrade UEPS-a za životno delo, ponosni otac Nađe Stojanović, glavne inspiracije za lik Singi Lumbe, čije je ime nastalo dok Nađa još nije znala dobro da priča, pa je uporno zvala tatu kada joj se helijumski balon zalepi za plafon: &bdquo;Tata, singi lumba!&ldquo; (&bdquo;Tata, skini balon!&ldquo;)&nbsp;</p>

Slika Uroš Petrović

Uroš Petrović

<p style="text-align: justify">Uroš Petrović (1967) je književnik čija dela pomeraju granice u savremenoj literaturi za decu i mlade. Počev od zbirki priča-mozgalica i romana u zagonetkama do grafičkih romana, bajki i fantastičnih pripovesti, dela ovog autora jesu originalne pustolovine koje bogato nagrađuju čitaoce. Razmrdavanje vijuga, susret sa čudesnim, neobičnim ali i zastrašujućim, raskošna mašta i osobeni humor u njegovim knjigama, odavno su postali omiljenim štivom i za odrasle.<br /> <br /> Autor je trideset knjiga (prodatih u više od pola miliona primeraka) i dobitnik većeg broja najprestižnijih nagrada za književnost za decu i mlade. Knjige su mu do sada objavljene i u Italiji, Mađarskoj, Grčkoj, Rusiji, Sloveniji, Rumuniji, Severnoj Makedoniji i Češkoj, kao i na engleskom jeziku.<br /> <br /> Svako njegovo druženje sa čitaocima, kako sa domaćim tako i sa onima van zemlje, jeste svojevrsni spoj književnog susreta, kreativne radionice i pozorišne predstave, umetničko-intelektualni performans koji uvek protiče u živoj, interaktivnoj atmosferi i potom se dugo pamti i prepričava.<br /> <br /> Po njegovom nagrađenom romanu <em>Peti leptir</em> snimljen je prvi (i još uvek jedini) dugometražni 3D film u istoriji srpske kinematografije.<br /> <br /> Autor je i više originalnih stonih društvenih igara, za koje je više puta nagrađen priznanjem <em>Dobra igračka</em> Prijatelja dece Srbije, nagradom <em>Gran Pri</em> za <em>Igračke sa svrhom</em> i nagradom <em>Najbolja stona društvena igra za decu</em>.<br /> <br /> Podsticao je naciju na razmišljanje i unutar kultnog serijala <em>Fazoni i fore</em>, kao i u kvizovima <em>Potera</em> kao sastavljač pitanja i kvizu <em>Lavirint</em> kao <em>Tvorac lavirinta</em> i najteža prepreka za takmičare, oba na Javnom servisu Radio televizije Srbije.<br /> <br /> Dobitnik je i većeg broja nagrada za fotografiju (<em>National Geographic</em>, <em>Microsoft</em>, <em>Wikipedia</em>, <em>Canon </em>itd)), koje objavljuje širom planete.<br /> <br /> Autor je koncepta <em>Zagonetna pitanja</em>, kao i programa za usavršavanje<em> Kako razmišljanjem izvan ustaljenih okvira doći do novih ideja i rešenja?</em>, <em>Zagonetne iluzije mozga, Socijalni tango, Mozgaonica za bolji svet i Misli kreaKtivno</em>, i koautor <em>NTC sistema učenja.</em><br /> <br /> Gostuje kao predavač na fakultetima, u školama i drugim obrazovnim ustanovama u zemlji i inostranstvu, kao i u kompanijama, na poslovnim forumima i kongresima.<br /> <br /> Bio je predsednik Mense Srbije i jedan od najuspešnijih rešavača IQ X testa na svetu.<br /> &nbsp;</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x