Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Četiri Lagunina naslova u užem izboru za Ninovu nagradu

Na konkurs nedeljika Nin stiglo je 179 naslova a petočlani žiri odabrao je dvanaest romana koji idu u treći krug za prestižnu Ninovu nagradu.

Stručni žiri – Božo Koprivica, aktuelni predsednik žirija, Mihajlo Pantić, Zoran Paunović, Tamara Krstić i Jasmina Vrbavac – načinili su uži izbor od dvanaest naslova od kojih su četiri u izdanju Lagune.
Uži izbor uvek obeleže i imena književnika koji su već dobili Ninovu nagradu. Romani Svestilava Basare i Dragana Velikića proglašeni su najboljim romanesknim delima 2006. i 2007. godine. Ovoga puta ova dva eminentna Lagunina pisca ušla su u uži izbor sa naslovima „Islednik“ (Dragan Velikić) i „Anđeo atentata“ (Svetislav Basara).

Pored njih, u užem izboru se nalaze i romani „Osama“ Vladimira Kecmanovića i „Rajska vrata“ Ljubice Arsić.

„Anđeo atentata“, Svetislav Basara – Austrougarski nadvojvoda Franc Ferdinand, s one strane groba, diktira svom posmrtnom sekretaru Ferdinandu Berhtoldu svoje viđenje Sarajevskog atentata, njegovih uzroka i posledica. Sa nepresušnim humorom i ironijom, Basara kroz nemoguć dijalog dvojice protagonista ovog romana obesmišljava stereotipna istorijska tumačenja i nudi svoju, umetnički uverljivu istinu o presudnim događajima koji su doveli do Prvog svetskog rata. Ismevajući balkansku aljkavost i ratobornost koliko i germansku dekadenciju i oholost, on izlaže bespoštednoj poruzi podjednako velike i male narode u grotlu XX veka.

„Islednik“, Dragan Velikić – Vest o majčinoj smrti zatiče pisca u Budimpešti i postaje povod za otvaranje emotivne crne kutije, za rasplitanje višeslojnih priča i detektivsko pronicanje u svakodnevicu vremena koje više ne postoji. Ova knjiga sadrži ono po čemu je Velikić prepoznatljiv: savršen osećaj za detalj, jezičku preciznost, briljantno izbrušen stil. Roman o majci postaje autopoetička ispovest ali i povest o zemlji i ljudima kojih više nema. 
Bez imalo sumnje, do sada najbolja Velikićeva knjiga.

„Osama“, Vladimir Kecmanović – Pripovedač ove potresne priče, stari musliman iz Bosne, ispoveda svoj život nekadašnjem zemljaku s kojim se susreo u Americi, gde je dospeo posle ratova i raspada Jugoslavije. Njegova priča o moćnicima i žrtvama jednog do juče mirnog i srođenog sveta, o Muratovom sinu Baji koji se u pomračenju uma poistovećuje sa Osamom bin Ladenom, kao da priziva povest o Ćamilu i Džem-sultanu, samo na ovim prostorima i u skorašnje vreme, u ovdašnjoj „prokletoj avliji“. 

„Rajska vrata“, Ljubica Arsić – Tajne ne treba da postoje jer razdvajaju one koji se vole.

U Firenci, gradu kao stvorenom da se pretura po prošlosi, Đurđa u tratoriji Bistro ispija još jednu čašu vina, ne sluteći da će je to naizgled obično veče dovesti do priče važne za njen život. Na susednoj stolici leži nečiji tablet, zaboravljen između preklopljenih novina. Slično boci sa skrivenom porukom koja plovi morima, on je izaziva da poruku otkrije i protumači. Uverena da je prošlost slagalica kojoj nedostaju najvažniji delovi, vođena zakonima slučajnosti koji daju privid površnosti i nereda, Đurđa kreće u potragu.

Ninova nagrada podržana je od strane Ministarstva kulture i informisanja.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Vladimir Kecmanović

Vladimir Kecmanović

<p style="text-align: justify">Vladimir Kecmanović (Sarajevo, 1972) diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu, na Katedri za opštu književnost sa teorijom književnosti.<br /> <br /> Objavio je romane <em>Poslednja šansa</em> (1999), <em>Sadržaj šupljine</em> (2001), <em>Feliks</em> (2007), <em>Top je bio vreo</em> (2008), <em>Sibir </em>(2011), <em>Osama </em>(2015), <em>Kad đavoli polete</em> (2022) i zbirke pripovedaka <em>Zidovi koji se ruše</em> (2012), <em>Kao u sobi sa ogledalima</em> (2017). Sa Dejanom Stojiljkovićem objavio je roman <em>Kainov ožiljak</em> (2014) i trilogiju &bdquo;Nemanjići&ldquo;: <em>U ime oca</em> (2016), <em>Dva orla</em> (2016) i <em>U ime sina</em> (2017). Objavio je i esejističko-biografsku knjigu <em>Das ist Princip!</em> (2014), kao i istorijsko-esejističku hroniku <em>Dva krsta i jedna krv</em> (2017). Sa istoričarem Predragom Markovićem napisao je knjigu <em>Tito, pogovor</em> (2012).<br /> <br /> Dobitnik je stipendije Fondacije &bdquo;Borislav Pekić&ldquo; i nagrada &bdquo;Branko Ćopić&ldquo;, &bdquo;Meša Selimović&ldquo;, &bdquo;Hit libris&ldquo;, &bdquo;Vitez srpske književnosti&ldquo;, &bdquo;Pečat vremena&ldquo;, &bdquo;Pero despota Stefana&ldquo;, &bdquo;Teslina golubica&ldquo;, &bdquo;Krst vožda Đorđa Stratimirovića&ldquo;, &bdquo;Zlatni beočug&ldquo;, Velike nagrade &bdquo;Ivo Andrić&ldquo; Andrićevog instituta u Andrićgradu, kao i Andrićeve nagrade za priču &bdquo;Ratne igre&ldquo; iz zbirke <em>Kao u sobi sa ogledalima</em>. Roman <em>Kad đavoli polete</em> dobio je Vitalovu nagradu.<br /> <br /> Kecmanovićeva proza doživela je više filmskih, pozorišnih i dramskih adaptacija i prevedena je na engleski, francuski, nemački, ukrajinski, mađarski i rumunski jezik.<br /> <br /> Prevod romana <em>Top je bio vreo</em> (<em>The Canon Was Red Hot</em>) nominovan je za nagradu &bdquo;Dablin impac&ldquo;, koja se u Dablinu dodeljuje za najbolji roman na engleskom jeziku.<br /> <br /> Vladimir Kecmanović je stalni kolumnista lista <em>Politika</em>. Povremeno piše za više medija u zemlji i u okruženju. Vlasnik je i urednik izdavačke kuće VIA.<br /> <br /> Scenarista je serija <em>Senke nad Balkanom</em> i <em>Državni službenik</em>.<br /> <br /> Član je književne grupe P&ndash;70 (&bdquo;Proza na putu&ldquo;) i Srpskog književnog društva.<br /> <br /> Živi i radi u Beogradu.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x