Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Četiri autorke koje će vas inspirisati i promeniti vaš pogled na život

Čitajući knjige, otkrivamo razna mesta i upoznajemo nove ljude, ali iza tih reči kriju se autori čiji su životi jednako fascinantni. Žene koje ćemo pomenuti u ovom tekstu napisale su sjajne knjige, a njihovi životi jednako su sjajni kao i životi likova u njihovim romanima. Uspele su da svoja iskustva i svoju maštu pretvore u nešto što svako od nas može da pročita i doživi, što je zaista impresivno.
Foto: Unsplash

Toni Morison

Njene knjige, kroz živote likova iz romana, govore o problemu rasizma u Americi. Kada je radila kao urednica, pre nego što je postala autorka, imala je veliku ulogu u promovisanju knjiga koje su napisali autori crne rase. Njen prvi roman „Najplavlje oko“ iz 1970, govori o devojci crnkinji koja živi u ekstremno rasističkoj državi, a koja veruje da može da bude lepa samo ako ima plave oči. Napisala je veliki broj romana, knjiga nefikcije, dečijih knjiga, predstava i uz sve to osvajala nagradu za nagradom. Roman „Voljena“ iz 1987, postao je posebno popularan. Za njega je, između ostalih nagrada, osvojila i Pulicerovu nagradu za fikciju 1988. godine, a 1993. i Nobelovu nagradu za književnost.
Džumpa Lahiri

Ćerka je indijskih imigranata koji su odrasli u Novoj Engleskoj, a njen život imao je veliki uticaj na njeno pisanje. Njeni prvi objavljeni radovi bile su kratke priče, a najpoznatija je bila „Tumač bolesti“, koja je osvojila nagradu O. Henri za najbolju kratku priču. Njen prvi roman, „Imenjak“, nakon objavljivanja 2003. godine, adaptiran je za film. U svetu u kojem ima sve više imigranata, neophodno je istražiti mentalne i emocionalne uslove za njihovu i inkluziju njihove dece, a to je nešto što Lahirijeva radi sa nepogrešivom preciznošću i empatijom.
Barbara Kingsolver

Kingsolverova je počela da piše u tridesetim godinama, nakon što je prethodno istražila razna druga interesovanja, uključujući sticanje diplome iz biologije. Interesovanje i znanje o nauci često se vidi u njenim knjigama, koje često sadrže prirodne teme. Kingsolverovu ne zanima slava, već se trudi da se fokusira na društveni aktivizam u svom radu. Zalaže se za feminizam i ekologiju, a čak je osnovala i nagradu Belveder, za nove pisce koji se bave književošću, kako bi pozitivno uticali na društvo i svet. Njene knjige su obično dalekosežne i ambiciozne, pokrivaju mnoge teme i čitaoce upoznaju sa svetovima koje verovatno nikada nisu posetili, kao što su Kongo u knjizi „Biblija otrovne masline“ ili Južna Apalačija u knjizi „Bujno leto“.
Elenor Katon

Elenor Katon je 2013, sa dvadeset i osam godina, osvojila Bukerovu nagradu za svoj drugi roman „Videla“ i tako postala najmlađa osoba koja je ikad osvojila ovu nagradu. Njena prva knjiga „The Rehearsal“, koju je napisala kao master rad, do tada je dobila veliki broj pozitivnih kritika. Autorka je rođena u Kanadi, ali je odrasla na Novom Zelandu, gde trenutno živi. U romanu „Videla“ saznajemo dosta toga o istoriji Novog Zelanda, sa kojom mnogi od nas nisu upoznati. Katonova je bila kritikovana i izazvala je politički skandal, nakon nekoliko primedbi u vezi sa vladama Australije, Kanade i Novog Zelanda, ali je odbila da se povuče i javno nastavlja da brani svoje stavove.

Autor: Lani Silindžer
Izvor: theculturetrip.com
Prevod: Lidija Janjić

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Barbara Kingsolver

Barbara Kingsolver

<p>Barbara Kingsolver je autorka sedam beletrističkih dela, uključujući romane <em>Biblija otrovne masline</em>, <em>Bujno leto</em>, <em>Životinjski snovi</em> i <em>Drveće graška</em>, kao i knjiga poezije, eseja i kreativne dokumentarističke književnosti. Roman <em>Biblija otrovne masline</em> zadržao se na američkoj nacionalnoj listi bestselera više od godinu dana i osvojio mnogobrojne književne nagrade u zemlji i inostranstvu. Njeni radovi takođe su objavljivani u mnogim književnim antologijama i časopisima. Njena najnovija knjiga jeste izuzetno uticajan bestseler <em>Životinja, biljka, čudo: godina života hrane</em>.<br /> <br /> Dela Kingsolverove prevedena su na više od dvadeset jezika i donela su joj književne nagrade i odanu čitalačku publiku u zemlji i inostranstvu. Godine 2000. nagrađena je Nacionalnom medaljom za humanističke nauke, najvećim priznanjem ove zemlje za služenje posredstvom umetnosti. <br /> <br /> Odrasla je u Kentakiju i diplomirala biologiju, pre nego što se u potpunosti posvetila pisanju. Živi s porodicom na seoskom imanju u južnim Apalačima.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Evan Kafka</p>

Slika Džumpa Lahiri

Džumpa Lahiri

<p style="text-align: justify">Džumpa Lahiri rođena je 1967. u Londonu kao ćerka indijskih imigranata. Porodica se vrlo brzo po njenom rođenju preselila u SAD gde je Lahiri magistrirala komparativnu književnost i doktorirala na renesansnoj umjetnosti. Svoje prve priče objavljuje još 1988. godine, s jedva navršenom 21 godinom i to u prestižnom časopisu <em>Njujorker.</em> Svojom debitantskom zbirkom priča <em>Tumač bolesti</em> (1999) udarila je i temelj onoga što je kasnije postao zaštitni znak njenog pisanja &ndash; jezik lišen viška riječi, junaci koji balansiraju između nasleđenih kulturalnih vrednosti svoje pradomovine i novog doma: minuciozna analiza strahova, sumnji i predrasuda imigranata, slika Indije lišena egzotike... Zbirka je osvojila Pulicerovu nagradu za književnost i Nagradu PEN/Hemingvej. Lahiri je uspeh ponovila i svojim prvim romanom <em>Imenjak </em>(2003), po kojem je snimljen i istoimeni film. Usledila je još jedna zbirka priča, <em>Nova zemlja</em> (2008), koja se našla na prvom mestu top-liste <em>Njujork tajmsa</em>. Roman <em>Ravnica</em> (2013) poslednja je njena knjiga na engleskom jeziku. Džumpa Lahiri danas živi u Rimu i piše na italijanskom jeziku.</p> <br /> Foto:&nbsp;Liana Miuccio

Slika Elenor Katon

Elenor Katon

<p style="text-align: justify">Elenor Katon je rođena 1985. u Kanadi, a odrasla je na Novom Zelandu. Njen književni prvenac, roman <em>The Rehearsal</em>, ušao je u uži izbor za Gardijanovu nagradu za prvu knjigu i Nagradu Dilana Tomsa, i u širi za nagradu Orindž. Knjiga je diljem sveta osvojila brojna priznanja i nagrade, uključujući i Nagradu Beti Trask 2009. Objavljena je dosad u sedamnaest zemalja, na dvanaest jezika. Godine 2013. osvojila je Bukerovu nagradu za roman <em>The Luminaries</em>&nbsp;i najmlađi je dobitnik te nagrade.<br /> <br /> Elenor Katon je stekla titulu magistra lepih umetnosti u Književne radionice Ajove, gde je takođe bila honorarni profesor, kao i titulu magistra umetnosti na Internacionalnom institutu moderne književnosti. Živi u Ouklandu na Novom Zelandu.</p>

Slika Toni Morison

Toni Morison

<p style="text-align: justify">Američka književnica Toni Morison (1931-2019) bila je jedna je od najznačajnijih savremenih američkih stvaralaca. Ona je prva crna autorka koja je ovenčana Nobelovom nagradom, koju je dobila 1993. godine. Švedska akademija je hvalila njen jezički stil i &bdquo;vizionarsku snagu&ldquo;.<br /> <br /> Čuvena po svojoj posvećenosti temi rasnih predrasuda u SAD, Toni Morison je neumorno pripovedala o njoj sa istom dozom besa i saosećanja.<br /> <br /> Među mnogim priznanjima kojima je ovenčana je i Pulicerova nagrada iz 1988. godine za roman &bdquo;Voljena&ldquo;, a 2012. dobila je Medalju za slobodu od svog prijatelja i bivšeg predsednika Baraka Obame. Pre nego što je započela spisateljsku karijeru, Morisonova je dugi niz godina radila kao urednica u čuvenoj izdavačkoj kući Rendom Haus, i zaslužna je sa promovisanje crnačke literature. Nakon karijere u izdavaštvu, predavala je na brojnim čuvenim univerzitetima kao što su Jejl i Prinston. <br /> <br /> Napisala je jedanaest romana, od kojih su najpoznatiji <em>Voljena </em>i <em>Pesma Solomonova</em>.<br /> <br /> Pohvale kritičara su uvek bile jednoglasne: &bdquo;Ona poseduje besprekoran osećaj za emocionalni detalj. Možemo je slobodno nazvati najsvesnijim lirskim piscem današnjice.&ldquo;<em> The Philadelphia Inquirer</em><br /> &nbsp;</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x