Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Čak 12 Laguninih naslova u izboru Čitalića

Obrazovno-vaspitni projekat razvijanja veština čitanje i razumevanje pročitanog i pismeno izražavanje Čitalići uvrstio je čak 12 naslova u izdanju Lagune u spisak dela za obavezni zadatak 2020. godine.

Tako predškolci mogu da izaberu i knjigu Olivera Jankovića „Srećan kraj“ ili „Malo zeleno drvo“ Seline Lovren, roman Aleksandre Filipović „O krilima i čudima“ ili „Legendu o neosvojivom gradu“ Gordane Maletić, „Kuću hiljadu maski“ Igora Kolarova ili roman „Riba na drvetu“ Linde Malali Hant.

Od trinaest predloženih naslova za srednjoškolce čak šest je u izdanju Lagune: „Usnuli zmajevi“, Miloša Petkovića i Ace Seltika, „Knjiga o izmišljenim bićima“ Horhea Luisa Borhesa, serijal „Njegova mračna tkanja“ Filipa Pulmana, „Sedam mora i tri okeana“ Jelene J. Dimitrijević, „Osamdeset dana“ Metjua Gudmana i „Suze Svetog Nikole“ Branislava Jankovića.

Cilj projekta Čitalići je da učenici osnovne škole nauče kako se vodi dnevnik pročitanih knjiga, kao i da se učenicima srednjih škola ukaže na značaj vođenja čitalačkog dnevnika. Samo knjiga iz koje je nešto zapisano zaista je i pročitana knjiga. A s obzirom na razvoj savremenih tehnologija, knjiga je i elektronski zapis i blog, i sajt, i vebciklopedija.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Aca Seltik

Aca Seltik

<p style="text-align: justify">Muzičar, frontmen grupa Ortodoks Kelts i Despot. Hevimetalac, roker, panker i još štošta. Fan fud­balskog kluba &bdquo;Seltik&ldquo; iz Glazgova i reprezentacije Srbije. Razgovarao telefonom sa Ianom Andersonom, Brusom Dikinsonom, Ričijem Blekmurom i Kendis Najt i drugovao sa Džimom Kerom, Čarlijem Burčilom, Šejnom Mek Gouanom s kojima je i delio binu.<br /> <br /> Novinar, zaposlen u Radio Beogradu, u redakciji Obrazovnog programa za decu, mlade i porodicu Radio Beograda 1.<br /> <br /> Ali, pre svega, otac Stefana Vuka i Jovane, muž Jelene i potomak slavnih i poštovanih predaka ko­jima se zahvaljuje što ga načiniše ovakvim kakav jeste.</p>

    Slika Aleksandra Filipović

    Aleksandra Filipović

      Aleksandra Filipović (1983) srpski je pisac i satiričar. Piše za decu i odrasle. Autorka je romana: Serafina Krin i poslednji grifon (2023), Serafina Krin i Srce sveta (2022), O krilima i čudima (2019). Nagrađivana je u zemlji i inostranstvu. Za svoje romane, priče za decu i aforizme dobijala je značajne nagrade. Pisala je priče za decu za Radio Beograd 1. Knjige su joj uvrštene u izbornu lektiru za učenike osnovnih škola u okviru projekta Čitalići. Njeni romani o Serafini Krin prevode se na ukrajinski jezik i objavljuju u Ukrajini. Prema rečima tamošnjeg izdavača, ovo su prve srpske knjige za decu koje su objavljene u toj zemlji. Dobitnica je sledećih nagrada: Nagrada dečje kritike „Dositejevo pero“ (treće mesto) za roman „Serafina Krin i poslednji grifon“. Prva nagrada Radio Beograda za najbolju priču za decu. Prva nagrada za aforizam godine Večernjih novosti. Prva nagrada za aforizme na Festivalu humora i satire „Čivijada“. Prva nagrada za najbolji aforizam na Festivalu humora i satire SLEM. Druga nagrada za aforizme na međunarodnom takmičenju „Zlatni zmaj“ u Sloveniji. Druga nagrada za aforizme na Festivalu humora i satire „Čivijada“. Treća nagrada za satirčnu priču na Festivalu humora i satire „Čivijada“. Objavljuje u mnogim renomiranim časopisima i zbornicima. Radovi su joj prevedeni na ukrajinski, rumunski, makedonski, ruski i mađarski jezik. Članica je Udruženja književnika Srbije. Web-sajt: www.aleksandrafilipovic.com E-mail: aleksandra.filipovic@gmail.com Fejsbuk i Instagram: Aleksandra Filipović

    Slika Branislav Janković

    Branislav Janković

    <p style="text-align: justify">Objavio je romane <em>O vukovima i senkama</em> (2011), <em>Suze Svetog Nikole</em> (2013, dopunjeno ćiriično izdanje 2021), <em>Vetrovi zla</em> (2015) <em>Peta žica</em> (2015), <em>Poslednji cirkus na svetu</em> (2017), <em>Gvozdeni oblaci</em> (2019), <em>Mačka u koferu</em> (2019), <em>Zidanje ambisa</em> (2021), <em>Utvare </em>(2024); knjigu priča <em>Bezimeni</em> (2014, 2021); zbirku poezije <em>Februarski brodovi</em> (2014); radio-drame <em>Dve duše Gvozdena Milića</em> (2015), <em>Milentijeva 14/2</em>, <em>Dva neba</em> (2018), <em>Lomača za boga</em> (2021); pozorišne predstave <em>Le Saint homme</em> (2015), <em>Kafana Balkan</em> (2017), <em>Začarana šuma</em> (2017), <em>Spasavanje Deda Mraza</em> (2017), <em>Rondeau pour deux soeurs</em> (2019); scenario za film <em>Poslednji strelac</em> (2023).<br /> <br /> Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja:<br /> <br /> · Druga nagrada na godišnjem konkursu Radio Beograda za radio-dramu <em>Milentijeva 14/2</em>, 2016.<br /> · Prva nagrada na godišnjem konkursu Radio Beograda za radio-dramu <em>Dva neba</em>, 2018.<br /> · Nagrada &bdquo;Miroslav Dereta&ldquo; za rukopis romana <em>Mačka u koferu</em>, 2019.<br /> · Međunarodna nagrada &bdquo;Zlatni zmaj&ldquo; za doprinos razvoju fantastične književnosti, Bijelo Polje, Crna Gora, 2022.<br /> · Zahvalnica biblioteke &bdquo;Stevan Sremac&ldquo; u Nišu za višegodišnju saradnju i doprinos u razvoju kulture Republike Srbije i grada Niša, 2024.<br /> · Nagrada filmskih novinara i filmskih kitičara za najbolji scenario na festivalu filmskih scenarija, Vrnjačka Banja, 2024.<br /> <br /> Član je Srpskog književnog društva.<br /> <br /> Foto: Privatna arhiva</p>

    Slika Filip Pulman

    Filip Pulman

    <p style="text-align: justify">&bdquo;Priče su najvažnija stvar na svetu. Bez priča ne bi smo bili ljudska bića.<em>&ldquo; <br /> </em><br /> Filip Pulman je jedan od najpoštovanijih dečjih pisaca današnjice. Bio je kandidovan za gotovo sve nagrade za dečju književnost, a osvojio je nagradu <em>Smartis</em> (Zlatno priznanje za uzrast od 9 do 11 godina), kao i prestižnu Karnegijevu medalju za roman <em>Severna svetlost</em>. On je prvi dečji pisac koji je osvojio Vitbredovu nagradu, i to za roman <em>Ćilibarski durbin</em>.<br /> <br /> Filip Pulman rođen je 1946. u Norviču i rane godine života je proveo putujući po svetu, budući da su mu i otac i očuh bili piloti. Deo detinjstva je proveden u Australiji, gde se Filip upoznao sa svetom stripova i posebno zavoleo Supermena i Betmena. Sa 11 godina vratio se u Britaniju, gde je u školi pod uticajem profesorke engleskog toliko zavoleo da čita da joj i dan danas šalje primerke svojih knjiga. Po završenom koledžu, neko vreme je radio kao nastavnik i predavač na Vestminster koledžu, da bi se posle dvanaest godina potpuno predao pisanju. Prvi objavljen roman bio je tematski i žanrovski različit od onoga što će proslaviti Filipa Pulmana &ndash; dečje epske fantastike. <br /> <br /> Filip Pulman za sebe kaže: &bdquo;Prilično sam bezopasan i koristan. Želim da nastavim sa ovim što sad radim, i ne vidim razlog zašto ne bih. Ako pisanje postane protivzakonito, prekršiću zakon bez ikakvog dvoumljenja.&ldquo;<br /> <br /> Foto: © K. T. Bruce</p>

    Slika Gordana Maletić

    Gordana Maletić

    <p style="text-align: justify">Gordana Maletić rođena je u Beogradu 1952. godine. Diplomirala je na Filološkom fakultetu u Beogradu na grupi za jugoslovensku i opštu književnost. Piše za decu od 1982. godine. Objavila je preko trideset knjiga. Najvažniji žanrovi u kojima se ogleda su: kratka priča, pripovetka i roman.Objavljuje i poeziju, putopise i razgovore s piscima, biografije. Kritičar je dnevnog lista &bdquo;Blic&ldquo;. Bavi se prevođenjem. Priredila više antologija proze i poezije za decu. Kao urednik u izdavačkim kućama Knjigoteka i i Evro-Đunti, priredila je veliki broj knjiga za decu i odrasle. Sa dr Miodragom Matickim uređuje časopis &bdquo;Danica za mlade&ldquo; Vukove zadužbine.<br /> <br /> Priznanja: Nagrada Zmajevih dečjih igara Rade Obrenović za najbolji dečji roman u 2000. za knjigu &bdquo;Vitezovi mačjeg srca&ldquo;, nagrada Organizacije &bdquo;Prijatelji dece Beograda&ldquo; 1998. za najsmešniju priču, (&bdquo;Izbor za najbolju tetku&ldquo;) i Dositejevo pero, nagrada dečjeg žirija za romane: &bdquo;Na obali reke Brongo&ldquo;, &bdquo;Vitezovi mačjeg srca&ldquo;, &bdquo;Krađa vinčanske figurice&ldquo; i &bdquo;Tesla &ndash; srpski genije&ldquo;. Nagrada Akademije Ivo Andrić za doprinos književnosti za decu 2013. Nagrada Zmajevih dečjih igara za izuzetan doprinos savremenom izrazu u književnosti za decu 2015.<br /> <br /> Knjige &bdquo;Spasonosna odluka&ldquo; i &bdquo;Krađa vinčanske figurice&ldquo; nose oznaku White Ravens za čitanje i prevođenje Međunarodne omladinske biblioteke iz Minhena, što ih je uvrstilo u 250 najboljih knjiga za decu objavljenih u svetu u 1998. i 2004. godini. &bdquo;Antologija srpske basne&ldquo;, koju je priredila, prevedena je na italijanski jezik 2008. Izvestan broj njenih priča za decu, kao i priređenih izdanja iz narodne i svetske književnosti preveden je na više evropskih jezika.<br /> <br /> Gordana Maletić član je Udruženja književnika Srbije i Matice srpske. Živi u Beogradu.</p>

    Slika Horhe Luis Borhes

    Horhe Luis Borhes

    <p style="text-align: justify">Horhe Luis Borhes rođen je u Buenos Ajresu 24. avgusta 1899. Sa devet godina preveo je <em>Srećnog princa</em> Oskara Vajlda. Njegova porodica se seli u Pariz 1914, da bi kasnije prešla u Ženevu u kojoj je Borhes naučio francuski. Pripremajući maturu interesuje se za velike pisce XIX veka i filozofiju; otkriva jevrejski misticizam posredstvom romana <em>Golem</em> G. Mejrinka. Na putu za Argentinu (1919) njegova se porodica zaustavlja u Španiji, u kojoj će Borhes pisati i kretati se u krugovima ultraističke avangarde. Po povratku u Argentinu (1921) učestvuje u pokretanju časopisa (<em>Prizma, Proa</em>), sa nekoliko mladih pisaca koji su se okupljali oko M. Fernadesa. Putovanjem u Evropu 1923. otpočinje period bogate spisateljske aktivnosti. Godine 1927. vid počinje da mu slabi, da bi potpuno oslepeo krajem pedesetih godina. Posle očeve smrti (1938), radio je u biblioteci punih devet godina. Zbog suprotstavljanja Peronovoj diktaturi bio je neprestano pod policijskom prismotrom. Posle Peronovog pada (1955), postaje direktor Nacionalne biblioteke, a potom profesor književnosti na Univerztitetu u Buneos Ajresu. Dobio je sa Beketom nagradu Formentor (1961), što mu je otvorilo vrata zapadnog sveta. Od tada počinje svoja putovanja u Ameriku i Evropu na kojima drži predavanja. Nagradu Servantes uručuju mu u Madridu 1980. godine. Umire u Ženevi 14. juna 1986. Ostao je zapamćen po svojim zbirkama priča, kao što su: <em>Univerzalna istorija beščašća</em> (1935), <em>Maštarije</em> (1944), <em>Alef</em> (1949), <em>Brodijev izveštaj</em> (1970) i <em>Knjiga od peska</em>&nbsp;(1975).<br /> <br /> Foto: Nancy Crampton</p>

    Slika Igor Kolarov

    Igor Kolarov

    <p style="text-align: justify">Igor Kolarov (1973&ndash;2017) jedan je od najznačajnijih domaćih pisaca za decu i mlade. Objavio je knjige za decu: <em>Hionijine priče</em> (pesme i priče, 2000); <em>Agi i Ema</em> (roman, 2002, nagrada "Politikin Zabavnik"); <em>Priče o skoro svemu</em> (priče, 2005, nagrada "Neven"), <em>Kuća hiljadu maski</em> (roman, 2006; nagrada "Politikin Zabavnik", nagrada "Sima Cucić", nagrada "Mali Princ" za najbolju dečju knjigu u regionu) i druge. Pored navedenih, dobio je i nagradu Zmajevih dečjih igara (2006) za izuzetan stvaralački doprinos savremenom izrazu u književnosti za mlade, kao i Zlatnu značku Kulturno-prosvetne zajednice Srbije (2009) za stvaralački doprinos u širenju kulture.&nbsp;</p>

    Slika Igor Krstić

    Igor Krstić

    <p style="text-align: justify">Igor Krstić rođen je u Pirotu 1982. godine. Di­plomirao je 2009. godine na Fakultetu umetnosti u Nišu. Bio je student generacije na Odseku slikar­stvo, u klasi profesora Bratislava Bašića. Bavi se slikarstvom, ilustracijom, karikaturom i stripom.<br /> <br /> Osvajač je brojnih nagrada, među kojima se izdva­jaju: &bdquo;Gran pri&ldquo; na međunarodnom salonu stripa u Beogradu 2015. godine, nagrada knjižare &bdquo;Delfi&ldquo; na Međunarodnom salonu stripa u Beogradu 2015. go­dine, prvo mesto &bdquo;Kragujevački pobednik&ldquo; za kratki strip, 2015. u Kragujevcu, zatim nagrada ULUPUDS­a za najbolje ilustrovanu ediciju knjiga za decu na 60. Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu 2015. godine.<br /> <br /> Živi i radi u Nišu.</p>

      Slika Jelena J. Dimitrijević

      Jelena J. Dimitrijević

      <p style="text-align: justify">Jelena J. Dimitrijević (Kruševac 1862 &ndash; Beograd 1945) srpska književnica, dobrotvorka i svetska putnica. Prvu knjigu objavila je u Nišu, 1894. godine &ndash; bila je to zbirka pesama <em>Pesme I</em> (<em>Jelenine pesme</em>). Njena najpoznatija dela su <em>Pisma iz Niša: O haremima</em>, <em>Pisma iz Soluna</em>, roman <em>Nove</em>, putopisi <em>Novi svet ili U Americi godinu dana</em>, kao i <em>Sedam mora i tri okeana: Putem oko sveta</em>, poslednja knjiga koju je objavila za života. Jelena Dimitrijević je bila bolničarka u Balkanskim ratovima i jedna od prvih članica <em>Kola srpskih sestara</em>. Pored nekoliko evropskih jezika govorila je i turski. Proputovala je Evropu, Severnu Ameriku i Bliski i Daleki istok. Njena književna zaostavština čuva se u Narodnoj biblioteci Srbije.&nbsp;</p>

      Slika Linda Malali Hant

      Linda Malali Hant

      <p style="text-align: justify">Linda Malali Hant dobila je mnoge pohvale i nagrade za svoj prvi roman <em>One for the Murphys</em>. Radila je kao učiteljica i direktor privatne škole pisaca za decu. Živiu Konektikatu sa svojim suprugom, dvoje dece, biglom i mačkom koja nervira bigla.&nbsp;<br /> <br /> Foto: Kimberly Lynn</p>

      Metju Gudman

      <p style="text-align: justify">Metju Gudman autor je mnogih publicističkih knjiga koje su se našle na listi bestselera <em>Njujork tajmsa</em>. Njegova dela su nagrađena priznanjem <em>New York City Book Award</em>, a bila su i u finalnom izboru za <em>National Jewish Book Award</em> i <em>GoodReads Choice Award</em>. Objavljivao je tekstove, između ostalog, u sledećim publikacijama: <em>Wall Street Journal</em>, <em>USA Today</em>, <em>The American Scholar</em>, <em>Harvard Review</em>, <em>Salon</em>, <em>Tablet</em>, <em>Forward</em>,<em> Bon Appetit</em>.<br /> <br /> Metju je držao predavanja na temu pisanja publicistike na mnogim konferencijama. Živi u Bruklinu sa suprugom i dvoje dece.</p>

        Slika Miloš Petković

        Miloš Petković

        <p style="text-align: justify">Miloš Petković rođen je u Nišu 1986. godine. Od 2008. piše romane i kratke priče. Autor je tri trilogije: <em>Vukovi sudbine</em>, <em>Perunov Hroničar</em>, <em>Sedam mačeva</em>, romana <em>Veštica iz Strašilova &ndash; Memento mori</em>, koji koautorski potpisuje sa ruskim piscem Antonom Ivanovičem Leskovim, i serijala za decu <em>Patuljci i vile</em>.<br /> <br /> Najmlađi je član Udruženja književnika i književnih prevodilaca grada Niša. Dobitnik je na­ grada &bdquo;Sveta Petka&ldquo;, &bdquo;Svetosavski pečat&ldquo; i &bdquo;Zlatni trag&ldquo;.<br /> <br /> Živi u Nišu, sa suprugom Nevenom i ćerkicom Ninom.</p>

          Slika Oliver Janković

          Oliver Janković

          <p style="text-align: justify">Oliver Janković je rođen 1957. godine u Beogradu, gde je završio studije na Filološkom fakultetu &ndash; slavistiku, na grupi za poljski jezik i književnost. Piše poeziju, prozu, drame i radio drame za decu i odrasle. Takođe se bavi i književnom kritikom.&nbsp;</p>

          Slika Selina Lovren

          Selina Lovren

          <p style="text-align: justify">Selina Lovren je rođena i odrasla je u Beogradu. Tokom studija na Filološkom fakultetu počela da radi u RTS-u, gde je, prvo kao novinarka, a potom i urednica emisija iz kulture, kao što su &ldquo;Beokult&rdquo; i &ldquo;Kulturni dnevnik&rdquo;, provela bezmalo četvrt veka. Voli da putuje, pije čaj, čita i priča. Živi sa mužem, dvoje dece i psom u stanu sa malom terasom i velikim drvećem.&nbsp;</p>

            Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

            visa-logo4x
            Group-96674x
            Group4x
            Group-96724x
            layer14x
            Group-96634x
            Group-96654x
            Group-96664x
            image-4384x
            Group-96644x
            image-4394x