Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Britanska biblioteka vratila Oskaru Vajldu člansku kartu – 130 godina nakon što mu je oduzeta

Britanska biblioteka nedavno je objavila javno izvinjenje piscu Oskaru Vajldu, 130 godina nakon što su mu oduzeta prava na korišćenje njenih usluga i to simboličnim gestom: novom članskom kartom izdatom na njegovo ime.
OSCAR-WILDE-ecrivain1

Vajld, irski pesnik, romanopisac i dramski pisac, bio je jedno od najvažnijih imena britanske književnosti 19. veka. Međutim, 1895. godine našao se na udaru javnosti koja ga je progonila zbog homoseksualnosti, što je dovelo do njegovog hapšenja, suđenja i dvogodišnje zatvorske kazne s prinudnim radom.

Izvođenje na sud zbog „teške nepristojnosti“, obelodanilo je njegovu vezu sa lordom Alfredom Daglasom, i ujedno je od najmračnijih poglavlja u istoriji britanske književnosti. Tadašnja štampa svesno je vodila kampanju protiv Vajlda, uništivši mu ugled i karijeru. Pored gubitka časti i prihoda, pisac je izgubio i pravo na korišćenje biblioteka što je tada bila uobičajena praksa za osuđene kriminalce.

Na dan 16. oktobra 2025. godine, kada bi Vajld proslavio svoj 171. rođendan, Britanska biblioteka odlučila je da ispravi nepravdu i izda novu člansku kartu u njegovo ime.

Ideja za ovaj gest javnog izvinjenja pojavila se kada su u arhivi pronašli dokument o poništenju njegove kartice. Biblioteka je potom kontaktirala Merlina Holanda, osamdesetogodišnjeg Vajldovog unuka i producenta BBC dokumentarca o suđenju, kako bi dogovorili ceremoniju.

Iako nova kartica formalno ne može da se koristi, sama simbolika ima veliki značaj.

„Osim ako ne razdelim kosu po sredini, pustim je da poraste i ne obučem somotske pantalone do kolena, sumnjam da će me pustiti unutra“, našalio se Holand u izjavi za američki NPR.

Kako piše Literary Hub, ovim činom Britanska biblioteka priznala je istorijsku nepravdu i konačno „oslobodila“ pisca koji je u svoje vreme bio proglašen „apostolom kulture“.

Izvor: bookvar.rs / Literary Hub

Autor: Oskar Vajld

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Oskar Vajld

Oskar Vajld

<p style="text-align: justify">Oskar Fingal O&rsquo;Flaherti Vils Vajld rođen je 16. oktobra 1854. godine u Dablinu u znamenitoj porodici irskih intelektualaca. Erudicija, elokvencija i ekscentričnost po kojima je Oskar Vajld kroz život i istoriju postao prepoznatljiv umnogome su poticale iz kuće. <br /> <br /> Diplomiravši na univerzitetu Triniti u Dablinu, Oskar Vajld je nastavio studije na koledžu Modlen u Oksfordu. Redovno je pisao umetničku kritiku i 1881. godine objavio debitantsku zbirku poezije pod nenametljivim naslovom Pesme (Poems).<br /> <br /> Početkom 1882. godine Vajld se otisnuo preko Atlantika i upustio u jednogodišnju turneju po Severnoj Americi, gde je kao samoproklamovani &bdquo;apostol esteticizma&ldquo; držao nesvakidašnja predavanja o savremenoj poeziji i uređivanju enterijera. Do kraja turneje, Vajld je stasao u dendija koji pleni ličnom filozofijom i u umetnika spremnog da krene put književnog ostvarenja.<br /> <br /> Po povratku iz Sjedinjenih Država, Vajld se oženio Konstancom Lojd. Skućivši se u Čelziju, mladi bračni par je uskoro dobio dva sina. Krajem 1886. godine Vajld se prihvatio uređivanja magazina <em>Ženski svet</em> (<em>The Woman&rsquo;s World</em>), u kom je nastojao da afirmiše ženske umetničke i društveno-političke poduhvate. Sredinom 1888. godine, Vajld je objavio <em>Srećnog kraljevića i druge bajke</em>, zbirku romansiranih alegorijskih priča koje je pripovedao svojim sinovima.<br /> <br /> <em>Srećni kraljević </em>obeležio je početak najplodnijeg spisateljskog perioda u Vajldovoj karijeri. Usledile su još dve zbirke kratke proze, iz kojih su se izdvojile humorističke misterije &bdquo;Zločin lorda Artura Sevila&ldquo; i &bdquo;Kantervilski duh&ldquo;. U istom razdoblju nastala je i pripovetka &bdquo;Portret gospodina V. H.&ldquo;, koja kroz intrigu i romansu fabulira književno-istorijske polemike o identitetu mladića kom je Šekspir posvetio svoje sonete. Zbirka <em>Namere</em> iz 1891. godine objedinila je Vajldove eseje i platonističke dijaloge. Vanredan primer Vajldove esejističke proze je &bdquo;Duša čoveka u socijalizmu&ldquo;, nadahnuta društveno-politička rasprava koja priziva utopijsku viziju socijalističkog uređenja kroz individualnu ostvarenost svakog građanina ponaosob. Vajldov jedini roman <em>Slika Dorijana Greja</em> predstavljao je krunu ovog perioda. U februaru 1895. godine postavljena je farsična komedija <em>Važno je zvati se Ernest </em>(<em>The Importance of Being Earnest</em>), koja se ispostavila kao Vajldov poslednji scenski podvig i remek-delo engleske drame.<br /> <br /> Vajldova ljubavna veza sa kapricioznim lordom Alfredom Daglasom imala je za ishod tri skandalozna suđenja u proleće 1895. Doživotno osramoćen i slomljenog zdravlja, Vajld se po puštanju na slobodu sklonio u kontinentalnu Evropu, gde je pod lažnim imenom proveo ostatak života kao izgnanik. <br /> <br /> Skrhan porazima i poniženjima, umro je u Parizu 30. novembra 1900. godine, ne dočekavši novi vek u kom će njegov legat doživeti preporod.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x