Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

„Biblija“ i „Ništa lakše od umiranja“ u užem izboru za Ninovu nagradu

Uskoro će biti poznat dobitnik Ninove nagrade za 2019. godinu. Žiri u sastavu Branko Kukić, Ivan Milenković, Marjan Čakarević, Marija Nenezić i Teofil Pančić (predsednik) odabrao je deset romana koji su ušli u uži izbor, a među njima su i dva romana u izdanju Lagune: „Biblija“ Nenada Rackovića i „Ništa lakše od umiranja“ Elvedina Nezirovića.
Za Rackovićevu „Bibliju“ mogli bismo reći da predstavlja jevanđelje po psihijatru Nenada Rackovića, sročeno u vidu beleški, brižljivo vođenih tokom sedamdeset devet dana lečenja. U anamnezama neuropsihijatra, koji prati slučaj pacijenta Nenada Rackovića, sve vreme je prisutna i senka pisca. Lekar i pacijent zajednički ispisuju vodič kroz dušu umetnika. I dok se kreću lavirintom ludila, kao Dante i Vergilije krugovima pakla, pred čitaocem izranja fascinantna figura glavnog junaka ‒ tvorca ove knjige. A on kaže: „Za razliku od psihotičara, kod umetnika slova jure na motociklima… Ono što je u Bibliji bilo Knjiga propovednikova, sad je Knjiga izveštaja lekara specijaliste.“
„Ništa lakše od umiranja“ Elvedina Nezirovića priča je o zločinu, krivici i praštanju. Ispisujući priču o Džoniju Akeru, švedskom plaćeniku i ratnom zločincu u vojsci HVO, autor istražuje gde su koreni, priroda i granice zla. Ova šokantna, napeta, uzbudljiva i višeslojna priča zasnovana je na istinitim događajima.

U narednom broju Nina biće objavljen spisak naslova koji su ušli u najuži krug, a ime laureata biće poznato 20. januara.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Elvedin Nezirović

Elvedin Nezirović

<p style="text-align: justify">Elvedin Nezirović (1976, Mostar) objavio je zbirke poezije <em>Bezdan </em>(2002), <em>Zvijer iz hotelske sobe</em> (2009) i <em>Propovijedanje bluesa</em> (2018), zbirku priča <em>Toliko o tome</em>, zbirku eseja, tekstova i kolumni <em>Deblokada grada</em> (2018) i romane <em>Boja zemlje</em> (2016), <em>Ništa lakše od umiranja</em> (2019, Nagrada &bdquo;Stevan Sremac&ldquo;, uži izbor za Ninovu nagradu) i <em>Ono o čemu se ne može govoriti</em> (2021. regionalna nagrada &bdquo;Predrag Matvejević&ldquo;, najuži izbor za Ninovu nagradu). Godine 2023. dodeljena mu je <em>Četrnaestofebruarska nagrada grada Mostara</em> za istrajan stvaralački rad i javni društveni angažman, koji su ga profilisali kao neumornog borca za bolji, lepši i zdraviji Mostar, pa je tako njegovo ime postalo jedan od sinonima antifašističke borbe u Mostaru danas</p>

Slika Nenad Racković

Nenad Racković

<p style="text-align: justify">Nenad Racković, multimedijalni umetnik, rođen je u Beogradu 1967. godine. Studirao je glumu na Fakultetu dramskih umetnosti.<br /> <br /> Prvu pesmu objavio je 1984. godine u <em>Književnoj reči</em>, a prvu izložbu imao je u SKC-u 1985. godine. Uređivao je i vodio kultnu emisiju Radija B92 <em>Ritam srca</em> (1990&ndash;1998), bio je stalni saradnik <em>Beorame</em> (1995&ndash;1998).<br /> <br /> Priredio je 18 samostalnih i 19 grupnih izložbi; snimio tri filma: <em>Kako je propao rokenrol</em> (1990), <em>Crni bombarder </em>(1991), <em>Marble Ass</em> (1995); televizijski film <em>Poslednja dadaistička predstava</em> (TV Novi Sad, 1992); odigrao pozorišnu predstavu <em>Sveti Nik, Nicholas Edward Cave &ndash; život i veze</em> (Bitef teatar 1992); izveo brojne performanse.<br /> <br /> Pored mnogobrojnih tekstova u književnim časopisima objavio je i tri romana: <em>Aspirin</em> (2002), <em>Knjiga recepata</em> (2002), <em>Nesavladiva priča</em> (2006).<br /> <br /> Foto: Srđan Veljović</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x