Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Bestseleri čiji se plamen ne gasi

Da li je istina da je životni vek knjige kratak? Da njena slava bledi i da već posle godinu ili dve bude zaboravljena i ćušnuta u mračni kutak police u knjižari jer je vreme za nove naslove i autore? Predstavljam vam deset naslova koji su uvršćeni među najbolje knjige objavljene u prethodnoj deceniji, koji u našim knjižarama svakog dana pronalaze put do novih čitalaca uprkos novim hitovima koji stupaju na književnu scenu.
„Podzemna železnica“ – Kolson Vajthed (2016)

Vajthed je majstorski satkao sagu o Americi od brutalnog dovođenja Afrikanaca na njeno tlo do neostvarenih obećanja današnjice, briljantno dočaravajući neizrecive strahote koje su proživljavali Afroamerikanci pre Građanskog rata. „Podzemna železnica“ je u isti mah i priča o ženi nesalomive volje rešene da pobegne od užasa ropstva i bolno, moćno razmišljanje o prošlosti zajedničkoj svim Amerikancima. Kolson Vajted je ove godine postao dvostruki dobitnik Pulicerove nagrade, čime se pridružio velikanima poput Foknera i Apdajka, i postao tek četvrti autor u istoriji ove nagrade koji je dva puta trijumfovao u kategoriji fikcije.
„Čast“ – Elif Šafak (2011)

Snažan roman čija se radnja odigrava u Turskoj i Londonu sedamdesetih godina prošlog veka prepliće teme lojalnosti, izdaje i iskušenja iseljenika, sukobljava tradiciju i modernost, ukršta ljubav i patnju koje često razdiru porodicu. U njenim prethodnim romanima bilo je svojeglavih, živopisnih ženskih likova različitih veroispovesti. Ovog puta, u centru priče je muški, i to ne naročito dopadljiv lik. Iskender nije heroj, ali nije ni antiheroj. On je nasilnik, srcolomac. Autorki je bilo važno da se stavi na njegovo mesto, da vidi svet njegovim očima, ne osuđujući ga. Ovaj roman o sudaru različitih kultura potvrđuje neizmerni talenat Elif Šafak, koja je jedna od najčitanijih turskih spisateljica u svetu.
„Soba“ – Ema Donahju (2010)

Na roman „Soba“ niko nije ostao ravnodušan. Bilo da ste ga pročitali ili možda ipak samo odgledali film, sigurno vas je potresla ova šokantna priča o nezaustavljivoj ljubavi pod strašnim okolnostima i o neraskidivoj sponi između majke i njenog deteta. Za petogodišnjeg dečaka Džeka, Soba predstavlja ceo svet. Tu je rođen, tu on i njegova majka jedu, spavaju, igraju se i uče. Soba je Džekov dom, ali je za njegovu mamu tamnica u kojoj boravi već sedam godina. Vođena silinom ljubavi prema sinu, stvorila mu je čitav život u prostoru od devet kvadratnih metara. Međutim, Džekova radoznalost narasta uporedo s njenim očajem – a ona zna da Soba neće još dugo moći da obuzda ni jedno ni drugo.
„Džentlmen u Moskvi“ – Ejmor Tauls (2016)

Ovo je knjiga koja ima prizvuke ruskog klasika i odiše starinskom evropskom otmenošću. Godine 1922. boljševički sud proglašava grofa Aleksandra Rostova za nepopravljivog aristokratu i osuđuje ga na kućni pritvor u velelepnom hotelu Metropol, tačno preko puta Kremlja. Rostov, nesalomivi i duhoviti erudita, nikada u životu nije radio, a sada mora da živi u tavanskoj sobici dok se pred vratima hotela odvijaju najburnije godine ruske istorije. Neočekivano, materijalna oskudica u kojoj se zatekao omogućiće mu da uđe u mnogo veći svet emotivnih otkrića. Ovo je roman o čoveku koji, bez obzira na nesvakidašnje okolnosti svog života, pokušava da otkrije svoju istinsku svrhu.
„Iščezla“ – Džilijen Flin (2012)

Ako se kojim slučajem još niste dokopali ovog bestselera o kojem svi pričaju – o misterioznom nestanku jedne žene i tajnama koje ona i njen muž kriju ‒ nabavite ga što pre. U jutro pete godišnjice svog braka, Ejmi iznenada nestane. Policija sumnja na njenog muža Nika. Ejmini prijatelji tvrde da ga se plašila, da je tajila nešto od njega. On se kune da to nije istina. Policija na njegovom kompjuteru otkriva da je pretraživao neobične internet stranice. On tvrdi da je neko drugi koristio njegov kompjuter. A tu su i uporni pozivi na njegov mobilni telefon... Priča koja ima sve – psihološku oštrinu, humor, tempo koji ne posustaje i neočekivane preokrete koji će vas držati u neizvesnosti do poslednje stranice.
Trilogija „50 nijansi“ – E L Džejms (2011)

Ova trilogija je definitivno zavela ceo svet. I bez obzira na to šta mislili o temi i autorkinom stilu, planetarni uspeh ovog serijala i filmovi koji su snimljeni po knjigama učinili su da se u svakom kutku planete priča o Kristijanu Greju. Prvi roman trilogije je prvobitno objavljen u formi elektronske knjige u SAD i Velikoj Britaniji jer su izdavači strahovali da bi čitaoce bilo sramota da budu viđeni kako u javnosti čitaju erotiku. Nakon nekoliko nedelja, prodaja se merila stotinama hiljada primeraka pa se ubrzo pojavilo i štampano izdanje, koje je najbrže prodavana knjiga otkada se tiraži i prodaja beleže, i to bez ijednog centa uloženog u reklamu.
Sva svetlost koju ne vidimo“ – Entoni Dor (2014)

Entoni Dor je za ovaj roman dobio Pulicerovu nagradu 2015. godine. On je stvorio čitav jedan svet, svet rata i ljubavi, časti i izdaje, i detaljno nam ga prikazao u delu koje je pisao punih deset godina. Ako se uspeh knjige može meriti njenom sposobnošću da dirne čitaoca i brojem junaka koji se ne zaboravljaju, onda je ovaj roman apsolutni pobednik. On će ubediti čitaoce da rat – uprkos beznađu, okrutnosti i razornim moralnim izborima – ne može poništiti lepotu ovog sveta.
„Deseti decembar“ – Džordž Sonders (2013)

Priče iz zbirke „Deseti decembar“ Džordža Sondersa jedinstveni su spoj fantastike, horora i humora. Beg iz „Paukove Glave“ smešten je u futuristički ambijent sličan Blejd Raneru i postavlja pitanje etike lečenja koje postaje jedno od gorućih pitanja današnjice. Bizarna i originalna „Priča o Semplika devojkama“ nastajala je čitavu deceniju. Ona je ujedno i tužno svedočanstvo o uticaju konzumerizma na naše živote. Junaci Džordža Sondersa su zakovani, upetljani u sopstvene imaginarne, apsurdne svetove. Sonders koristi razne tehnike ne bi li nam približio razbijenu svest ljudi 21. veka – doživljeni govor, unutrašnji monolog, tok svesti.
„Idi postavi stražara“ – Harper Li (2015)

Napisan sredinom prethodnog veka, ovaj roman donosi čitaocu potpunije i bogatije shvatanje dela Harper Li. Pred nama je nezaboravna priča satkana s mnogo mudrosti, čovečnosti, strasti, humora i preciznosti postignute bez imalo napora – umetničko delo koje ostavlja dubok trag dočaravajući jedno proteklo doba i istovremeno nam saopštavajući mnogo toga o našem sopstvenom vremenu. „Idi postavi stražara“ ne samo što potvrđuje neprolaznu izuzetnost prethodnog romana nego je i njegov suštinski važan pratilac koji dodaje dubinu, kontekst i novo značenje jednom klasičnom delu američke književnosti.
„Ministarstvo neizmerne sreće“ – Arundati Roj (2017)

Autorka koja je osvojila svet knjigom „Bog malih stvari“ pre nekoliko godina nas je obradovala drugim, dugo očekivanim romanom koji je odmah po objavljivanju uzdrmao javnost. Arundati ima sopstveni, muzikalan jezik, i zahteva strpljenje. Njen književni stil opravdano porede sa prozom Foknera i Dikensa. Briljantni prikazi ljudskih sudbina uklapaju se u ovaj prefinjeni kaleidoskop u kojem autorka daje glas svakome. Njeni junaci su ljudi koje je svet u kom žive slomio, a ljubav i nada opet su ih podigli na noge. Stoga su koliko krhki toliko očeličeni, i ne predaju se nikad. Arundati Roj opominje da u današnjem svetu i oni nevidljivi ljudi i njihove borbe o kojima ne znamo ništa, njihov nemir i bol imaju pravo da postoje.

Autor teksta: Dunja Lozuk

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Arundati Roj

Arundati Roj

<p>Suzana Arundati Roj je indijska književnica i borac za ljudska prava. Rođena je 1961. godine u Šilongu (indijska država Megaleja) u mešovitom braku između majke sirijske hrišćanke i oca bengalskog hinduiste. Studirala je arhitekturu u Nju Delhiju.<br /> <br /> Pisanjem se počela baviti 1992. godine. Njen prvi roman <em>Bog malih stvari</em> objavljen je četiri godine kasnije. Veoma brzo je postao svetski bestseler, a nagrađen je i Bukerovom nagradom 1997. godine. Nakon toga je napisala samo nekoliko filmskih i televizijskih scenarija jer je odlučila da se u potpunosti posveti društvenom aktivizmu. Objavila je više publicističkih dela, uključujući i <em>Algebru beskrajne pravde</em>, <em>Osluškujući skakavce</em> i <em>Slomljenu republiku.</em> Književnoj javnosti se vraća 2017. godine romanom <em>Ministarstvo neizmerne sreće</em>.<br><br>Foto: Mayank Austen Soofi</p>

Slika Džilijen Flin

Džilijen Flin

<p style="text-align: justify">Džilijen Flin je rođena u Kanzas Sitiju. Pohađala je univerzitet u Kanzasu gde je stekla diplome iz engleskog jezika i žurnalistike. U Čikagu je dobila master diplomu iz žurnalistike. Preselila se u Njujork gde je deset godina pisala za <em>Entertejnment vikli</em>. <br /> <br /> Njen prvi roman <em>Oštri predmeti </em>bio je finalista za nagradu<em> Edgar </em>2006. i dvostruki dobitnik britanske nagrade <em>Dagger</em> &ndash; prva knjiga koja je u istoj godini dobila više od jedne nagrade Dagger. <br /> <br /> Drugi roman Džilijen Flin, <em>Mračna mesta</em>, bio je bestseler <em>Njujork tajmsa</em> i našao se na nekoliko lista najboljih knjiga 2009. uključujući i <em>Njujork rivjuer</em>, <em>Pablišers vikli</em> i <em>Čikago tribjun</em>. <br /> <br /> Knjige Džilijen Flin objavljene su u četrdeset osam zemalja. Danas živi u Čikagu sa mužem Bretom Nolanom, njihovim sinom i ogromnim crnim mačkom po imenu Roj.</p>

Slika Džordž Sonders

Džordž Sonders

<p style="text-align: justify">Džordž Sonders (Amarilo, Teksas SAD, 1958), američki pisac kratkih priča, romansijer i esejista. Profesor na Univerzitetu Sirakuza u državi Njujork. Dobitnik brojnih američkih nagrada za kratku priču i Bukerove nagrade za roman <em>Linkoln u Bardu</em> 2017. godine. U pričama daje originalnu i upečatljivu sliku današnje konzumentske i otuđene Amerike. Osim zbirke <em>Deseti decembar</em> (2013), objavio je sledeće kolekcije priča:<em> CivilWarLand in Bad Decline</em> (1996), <em>Pastoralia</em> (2000) i <em>In Persuasion Nation</em> (2006). &nbsp;<br /> <br /> Foto:&nbsp;David Crosby</p>

Slika E L Džejms

E L Džejms

<p style="text-align: justify">E L Džejms je nepopravljivi romantik i samoproklamovani knjigoljubac. Nakon dvadesetpetogodišnjeg rada na televiziji odlučila je da ostvari san iz detinjstva i napiše priče koje će čitaocima ganuti srce. Rezultat truda ogleda se u kontroverznoj i senzualnoj knjizi &bdquo;Pedeset nijansi &ndash; Siva&ldquo;, i njenim nastavcima, &bdquo;Pedeset nijansi &ndash; Mračnije&ldquo; i &bdquo;Pedeset nijansi &ndash; Oslobođeni&ldquo;. Godine 2015. objavila je bestseler &bdquo;Grej&ldquo;, priču &bdquo;Pedeset nijansi &ndash; Siva&ldquo; iz ugla Kristijana Greja, koji je bio na vrhu top-lista, a 2017. godine roman koji se takođe visoko kotirao na listama najprodavanijih knjiga, &bdquo;Mračnije&ldquo;, drugi deo serijala <em>Pedeset nijansi</em> iz Kristijanovog ugla. Nakon toga, usledio je još jedan književni uspeh, roman &bdquo;Gospodin&ldquo; koji je objavljen 2019. godine i bio prvi na listi najprodavanijih romana <em>Njujork tajmsa</em>. Njene knjige prevedene su na pedeset svetskih jezika i prodate u preko 165 miliona primeraka.<br /> <br /> E L Džejms je <em>Tajm </em>magazin proglasio &bdquo;najuticajnijom osobom na svetu&ldquo;, a <em>Pablišers vikli</em> &bdquo;ličnošću godine&ldquo;. Roman &bdquo;Pedeset nijansi &ndash; Siva&ldquo; bio je 133 nedelje uzastopno na listi najprodavanijih naslova <em>Njujork tajmsa</em>. Roman &bdquo;Pedeset nijansi &ndash; Oslobođeni&ldquo; ovenčan je <em>Goodreads Choice</em> nagradom 2012. godine, a &bdquo;Pedeset nijansi &ndash; Siva&ldquo; uvršten je u najboljih 100 romana prema glasovima čitalaca <em>PBS&rsquo;s The Great American Read</em> 2018. godine. Roman &bdquo;Mračnije&ldquo; našao se 2019. godine u širem izboru za međunarodnu književnu nagradu <em>DUBLIN</em>.<br /> <br /> E L Džejms je producent sva tri filma &bdquo;Pedeset nijansi&ldquo;, koji su zaradili više od milijardu dolara na boksofisu. Treća ekranizacija, &bdquo;Pedeset nijansi &ndash; Oslobođeni&ldquo;, dobila je <em>People&rsquo;s Choice Award</em> za dramu 2018. godine. E L Džejms ima dva sina i živi sa mužem, romanopiscem i scenaristom Najlom Lenardom, i zapadnoškotskim terijerima u ušuškanom predgrađu zapadnog Londona.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Nino Muñoz</p>

Slika Ejmor Touls

Ejmor Touls

<p style="text-align: justify">Ejmor Touls je rođen u Bostonu. Diplomirao je engleski jezik na Stanfordu i bavio se više od dvadeset godina investicijama pre nego što se potpuno posvetio pisanju. <em>Džentlmen u Moskvi</em> je njegov drugi roman, bestseler je <em>Njujork tajmsa</em> i našao se na listi najboljih romana po oceni časopisa <em>Čikago tribjun</em>, <em>Majami herald</em> i <em>Filadelfija enkvajer</em>. Knjiga je prevedena na više od petnaest jezika. Ejmor Touls živi na Menhetnu sa suprugom i dvoje dece.&nbsp;<br /> <br /> Foto:&nbsp;© Dmitri Kasterine</p>

Slika Elif Šafak

Elif Šafak

<p style="text-align: justify">Elif Šafak je nagrađivana književnica britansko-turskog porekla. Objavila je 19 knjiga, od kojih 12 romana, uključujući i poslednji <em>Ostrvo nestalog drveća</em>, koji se našao u užem izboru za nagradu <em>Costa</em>, <em>British Book Awards</em>, Ondačijevu nagradu Kraljevskog književnog društva i <em>Women&rsquo;s Prize for Fiction</em>. Njena dela prevedena su na 57 jezika i nalaze se na listama bestselera širom sveta. Roman <em>10 minuta i 38 sekundi</em> <em>na ovom čudnom svetu</em> bio je u užem izboru za Bukerovu nagradu i Ondačijevu nagradu Kraljevskog književnog društva; knjiga je izabrana i za Blekvelovu knjigu godine. Roman <em>40 pravila ljubavi</em> je proglašen za jedan od 100 romana koji su oblikovali svet po izboru Bi-Bi-Sija. Šafakova je doktorirala političke nauke i predavala na univerzitetima u Turskoj, SAD i Velikoj Britaniji, uključujući Koledž Svete Ane na Oksfordu, gde je počasni profesor. Takođe ima počasni doktorat (<em>Litterarum humanarum doctor</em>) Univerziteta Bard.<br /> <br /> Šafakova je saradnica i potpredsednica Kraljevskog književnog društva, a Bi-Bi-Si ju je uvrstio među 100 najuticajnijih i najinspirativnijih žena. Članica je Saveta za kreativnu ekonomiju Svetskog ekonomskog foruma i jedan od osnivača Evropskog veća za spoljne odnose (ECFR). Kao borac za ženska prava, prava LGBTQ+ populacije i slobodu govora, Elif Šafak je inspirativan javni govornik, i dvaput je bila govornik na konferenciji TED. Elif Šafak objavljuje tekstove u mnogim velikim listovima širom sveta, a nosilac je i Ordena Viteškog reda umetnosti i književnosti. Godine 2017. medijska kuća Politiko uvrstila ju je među dvanaestoro ljudi &bdquo;koji ulivaju preko potrebni optimizam&ldquo;. Bila je u žiriju brojnih književnih nagrada i predsednik žirija književne nagrade Velkom, kao i nagrade PEN/Nabokov. Nedavno je nagrađena međunarodnom književnom nagradom Haldour Laksnes za doprinos &bdquo;obnovi umetnosti pripovedanja&ldquo;.<br><br><u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="elifshafak.com" data-value="https://www.elifsafak.com.tr/home"><span class="ql-link-text">elifshafak.com</span></span><br><br /> </u>Foto:&nbsp;© Ferhat Elik</p>

Slika Ema Donahju

Ema Donahju

<p>Rođena u Dablinu 1969, Ema Donahju je pisac savremenih i istorijskih romana, među koje spadaju bestseler <em>Slammerkin</em>, <em>The Sealed Letter</em>, <em>Landing</em>, <em>Life Mask</em>, <em>Hood</em> i <em>Stir-fry</em>. Njene zbirke pripovedaka su <em>The Woman Who Gave Birth to Rabbits</em>,<em> Kissing the Witch</em> i <em>Touchy Subjects</em>. Takođe se bavi istorijom književnosti i pozorišnim i radio- dramama. Živi u Londonu u Ontariju, sa svojom partnerkom i njihovo dvoje male dece.</p>

Slika Entoni Dor

Entoni Dor

<p style="text-align: justify">Entoni Dor je autor zbirki pripovedaka <em>Memory Wall</em> i <em>The Shell Collector</em>, romana<em> About Grace</em> i knjige memoara <em>Four Seasons in Rome</em>. Dobitnik je brojnih nagrada, među kojima su četiri O. Henrijeve, tri Puškartove, Rimska nagrada Američke akademije u Rimu, nagrada Gugenhajmovog udruženja, američka Nagrada za najbolju priču itd. Dor živi u Bojsiju u Ajdahu, sa suprugom i dva sina.&nbsp;</p>

Slika Harper Li

Harper Li

<p style="text-align: justify">Harper Li (1926&ndash;2016) rođena je u Monrovilu u Alabami. Godine 1959. završila je rukopis svog bestseler romana <em>Ubiti pticu rugalicu</em>, ovenčanog Pulicerovom nagradom 1960. godine. Ubrzo nakon toga, pomogla je svom prijatelju Trumanu Kapoteu da napiše članak za <em>Njujorker</em>, koji će kasnije prerasti u njegovo remek-delo <em>In Cold Blood</em>. Godine 2007. odlikovana je Predsedničkom medaljom slobode za svoj doprinos književnosti. <br /> <br /> Nakon velikog i neočekivanog uspeha, Harper Li je odlučila da se povuče iz javnosti.&nbsp;<br /> <br /> <em>Ubiti pticu rugalicu</em> smatra se klasikom američke književnosti, po kojem je 1962. godine snimljen istoimeni kultni film.</p>

Slika Kolson Vajthed

Kolson Vajthed

<p style="text-align: justify">Kolson Vajthed rođen je 1969. Odrastao je na Menhetnu. Po završetku studija na Harvardu počinje da radi u magazinu <em>Village Voice</em>, gde piše kritike o televizijskom programu, knjigama i muzici. Njegov prvi roman, <em>The Intuitionist</em> , odbilo je dvadeset pet izdavača pre nego što je objavljen. Bio je u najužem izboru za prestižnu PEN/Hemingvej nagradu. Usledili su romani <em>John Henry Days</em> (2001), <em>Apex Hides the Hurt</em> (2006), <em>Sag Harbor</em> (2009), <em>Zone One</em> (2011), kao i dva dela iz oblasti publicistike <em>The Colossus of New York</em> (2003) i <em>The Noble Hustle: Poker, Beef Jerky & Death</em> (2014). Roman <em>Podzemna železnica</em> objavljen je u leto 2016. Dobitnik je Pulicerove nagrade, <em>National Book Award</em> i Karnegijeve medalje za fikciju. Njegov poslednji roman <em>Momci iz Nikla</em> objavljen je 2019. Dobitnik je Kirkusove nagrade. Za ovaj roman mu je u maju 2020. godine dodeljena Pulicerova nagrada po drugi put, što ga čini tek četvrtim autorom u istoriji ove nagrade koji je dva puta trijumfovao u kategoriji fikcije. Vajthedove recenzije i eseji pojavljuju se u velikom broju publikacija. Dobitnik je Makarturove i Gugenhajmove stipendije, stipendije Kalmanovog centra, Dos Pasosove i Vajtingove nagrade. Predavao je na Prinstonu, Bruklinskom i Hanter koledžu, univerzitetima u Hjustonu i Njujorku, Kolumbiji, Veslijanu. Živi i stvara u Njujorku.<br /> <br /> Sajt: <span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="https://www.colsonwhitehead.com/" data-value="https://www.colsonwhitehead.com/"><span class="ql-link-text">https://www.colsonwhitehead.com/</span></span><br /> Twitter : <span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="https://twitter.com/colsonwhitehead" data-value="https://twitter.com/colsonwhitehead"><span class="ql-link-text">https://twitter.com/colsonwhitehead</span></span><br /> <br /> Foto:&nbsp;Michael Lionstar</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x