Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Ana Atanasković održala promociju u aleksandrovačkoj Narodnoj biblioteci

U okviru proslave dana biblioteke – Narodna biblioteka Aleksandrovac je 17. januara godine ugostila autorku Anu Atanasković. Posle proglašenja najaktivnijih čitalaca, među kojima je bilo i predškolaca, direktorka Milena Đurđević je predstavila Anin dosadašnji rad, naglasivši da će akcenat večeri biti najviše na novom romanu „Zmajeva žena“, ali i na prethodnom, „Moja ljubav Nikola Tesla“.
IMG 104b2debd65514a98b2831184b608246 V1
Da književno veče zablista posebnim sjajem, „pobrinula“ se činjenica da su Anini roditelji poreklom iz Aleksandrovačke župe, te je istakla da oseća veliko uzbuđenje jer se smatra i Aleksandrovčankom.

Sala je bila prepuna, tražilo se mesto više, a publika je sa velikim interesovanjem slušala i pitanja i izlaganja. Pitanja su bila i stručna i prijemčiva u isto vreme, a gospođa Đurđević je istakla da je roman pročitala i da su joj se mnogo svideli opisi despota Stefana Lazarevića i Jelene Gatiluzio, kao i detalji o ličnosti Konstantina Filozofa i Jelenino poreklo sa sunčanog grčkog ostrva Lezbos.

Publika se uključila raznovrsnim pitanjima. Zanimalo ih je kako je nastala ideja za roman, kao i struktura despotove ličnosti. Takođe, bilo je govora i o legendama iz župskog kraja vezanih za kneza Lazara, kneginju Milicu, zmajeve i ale, a publika se pokazala izuzetna u razlikovanju mitoloških percepcija zmajeva sa jedne, i ala i aždaja sa druge strane u srpskoj mitologiji.
IMG 477b6c939c5f21f125a1c77bcf470a09 V11
Takođe, interesovali su se i za priču o Ketrin Džonson. Postavljana su pitanja o čudnom prijateljsko-energetsko-ljubavnom trouglu između nje, njenog supruga Roberta i Nikole Tesle. 

Neke od prisutnih devojaka su izrazile zahvalnost autorki što piše o ženskim likovima i o ženskom principu. Autorka je na kraju otkrila deo planova tj. temu svog novog rukupisa, a svi su zaključili da u biblioteci nije odavno bilo više ljudi na jednom mestu i da je atmosfera bila više nego srdačna.

Foto:  Nevena Nedić

Autor: Ana Atanasković

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Ana Atanasković

Ana Atanasković

<p style="text-align: justify">Ana Atanasković (Kruševac, 1973) je književnica i novinarka. Osnovne studije: engleski jezik i književnost, master &ndash; marketing u izdavaštvu. Do sada je objavila: zbirku priča <em>Beogradske majske priče</em> (2006), roman <em>Duet duša</em> (2008), roman <em>Moja ljubav Nikola Tesla</em> (2013) i (2021), zbirku priča <em>Beograd je ljubav</em> (2017), roman <em>Kraljica jorgovana</em> (proširena verzija Jelene Anžujske, 2019), roman <em>Davorjanka Paunović</em> (2020) i roman <em>Zmajeva žena</em> (2024). Kao novinarka pisala je za ELLE, VipTripDiplomatic, Vodič za život, Sensu, Lepotu&Zdravlje, Esquire, Ilustrovanu politiku i za mnogobrojne portale. Dobitnica je prvih nagrada na konkursima za najbolju priču o lavandi (Bonux i Sofia) i najbolji prikaz knjige (Lisa i Laguna) i nagrade Podvižnik mira za celokupni doprinos književnosti. Na manifestaciji Orfej na Dunavu dobila je nagradu za lepotu lirskog ispisa ljubavi za pesmu Orfej Euridiki.<br /> <br /> Predavanje <em>Tesla i žene</em> održala je u Filadelfiji kao i više puta u Srbiji. Njenu priču o vanilicama (Vanil iz vanilice) posvećenu Marselu Prustu, objavili su časopisi Majdan i Blic žena. Pisala je eseje o književnosti i prevodilaštvu za portal Infoprevodi i Balkanski književni glasnik. Trenutno piše eseje za Kulturni dodatak Politike i književne kritike za Lagunin Bukmarker. Objavljivala je na engleskom, u Velikoj Britaniji &ndash; pesmu u časopisu The Poet i eseje na portalu Agape Review. Roman &bdquo;Moja ljubav Nikola Tesla&ldquo; je preveden na engleski (SAD) i makedonski jezik. Njen esej Kako pisati istorijski roman/scenario su preneli portali <em>Pulse</em>, <em>Sinhro </em>i <em>Art-Anima.</em> U zborniku Književnih vertikala zastupljena je pričom Miroč, o vili Ravijojli, u zbirci Nijanse časti pričom Strahinjica, o Anđeliji, ženi Banović Strahinje a u online zbirci Najkraće priče kratkom pričom Senke Istrosa, o boginji Atini. Živi i radi u Beogradu.<br /> <br /> <u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="samovoli.wordpress.com" data-value="https://samovoli.wordpress.com/"><span class="ql-link-text">samovoli.wordpress.com</span></span></u><br /> <u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="facebook.com/spisateljicasastilom" data-value="https://www.facebook.com/spisateljicasastilom"><span class="ql-link-text">facebook.com/spisateljicasastilom</span></span></u><br /> <span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="instagram.com/ana.atanaskovic" data-value="https://www.instagram.com/ana.atanaskovic/"><span class="ql-link-text">instagram.com/ana.atanaskovic</span></span><br>anaatanaskovic@gmail.com<a href="https://www.facebook.com/spisateljicasastilom" target="_blank"><u><br /> </u> <br /> </a>Foto:&nbsp;Privatna arhiva</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x