Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

9 saveta kako da napravite savršen kutak za čitanje + preporuke

Da li ste oduvek maštali o ušuškanom kutku u kom možete da nestanete među omiljenim stranicama knjiga, bilo da se radi o živopisnim porodičnim dramama, srceparajućim ljubićima ili uzbudljivoj epskoj fantastici? Mi verujemo da kutak za čitanje po meri čitalaca pridodaje posebnu čaroliju iskustvu čitanja. Ukoliko transformišete običan prostor svog doma u utočište koje vam pruža udobnost i pospešuje maštu – to je prava stvar! Bilo da ste iskusni knjiški moljac ili vam je potrebno posebno mesto za specijalne čitalačke trenutke u vidu predaha, ovi saveti će vam pomoći da stvorite savršen kutak za čitanje koji odiše toplinom, šarmom i vašim pečatom. Zato zgrabite šolju (ili na ovim vrućinama čašu punu leda) svog omiljenog napitka, udobno se smestite, pa da uronimo u problematiku dekorisanja vašeg čitalačkog utočišta.
2147872197-2
Foto: Freepik

Savršen kutak za čitanje

Dekorisanje kutka za čitanje je više od pukog ukrašavanja prostora – ono podrazumeva stvaranje iskustva tokom kojeg ćete se osećati udobno i inspirisano. Evo nekoliko saveta kako da svoj čitalački kutak učinite udobnijim i „knjiškijim“.

1. Ambijentalna rasveta

Osvetljenje u prostoru može da utiče na raspoloženje, pa ni vaš čitalački kutak ne bi trebalo da bude izuzetak. Opredelite se za toplo, blago svetlo kako bi atmosfera bila opuštajuća. Sitne lampe ili stona lampa sa sijalicama koje emituju blagu, žutu svetlost mogu učiniti čuda u vašem izabranom prostoru. Za posebnu draž u vašem prostoru pobrinuće se vatra iz kamina, ukoliko ga imate (srećnici jedni!).
26028-tajni-zivot-glavnih-junakinja-kler-vigarelo-v
26028-jutra-sa-leutara-jovan-ducic-v
26028-pod-suncem-toskane-frensis-mejz-v
2. Udoban nameštaj

Vaš kutak mora biti mesto gde možete provesti sate i sate koncentrisani na stranice štiva. Izaberite udobnu fotelju ili lazy bag. Uz dodatke u vidu jastuka i mekane ćebadi, prostor će dodatno dobiti na mekoći i ušuškanosti. (Napomena: možda ipak da ih ostavite u ormaru dok ne dođe jesen ili zima?)
26028-sagorela-v
26028-oblomov-ivan-aleksandrovic-goncarov-v
50-ideja-koje-bi-stvarno-trebalo-da-znate-psihologija-adrijan-fernam-v
3. Knjiške dekoracije

Upotpunite svoj prostor predmetima koji oslikavaju vašu ljubav prema knjigama. Izložite svoje književno blago na policama ili naslažite omiljene predmete po stočićima ili podu. Svoj kutak dodatno ukrasite umetničkim radovima koji prikazuju scene iz vaših omiljenih knjiga ili od njih vuku inspiraciju. Dodajte poneku sveću, vazicu sa svežim ili suvim cvećem ili možda čak i neku Funko Pop! figuricu! Odštampajte svoj omiljeni citat iz neke knjige, uramite ga i izložite u svom novom omiljenom prostoru!
26028-kirka-madlin-miler-v
26028-poslednji-san-pedro-almodovar-v
26028-altajski-ratnik-robert-dzordan-v
4. Mirisi kao bonus

Mirisi igraju važnu ulogu u stvaranju posebne atomsfere unutar prostora. Zapalite svoju omiljenu mirišljavu sveću ili štapiće, dodajte vazu sa sezonskim divljim cvećem ili korpu sa omiljenim voćem, ili samo prosto ostavite da se prostor ispuni mirisom knjiga iz vaše biblioteke.
26028-sljivin-cvet-u-vazi-od-zlata-nepoznati-pisac-v
26028-zene-koje-kupuju-cvece-vanesa-monfort-v
26028-zgazene-bulke-afiniti-konar-v
5. Savršen napitak

Šoljica čaja ili kafe nezaobilazni je saputnik skoro svakog čitalačkog iskustva. Stoga se postarajte da vaš novi kutak dobije i stočić na koji ćete moći da odložite svoj omiljeni napitak. Miris, ukus i aroma kafe ili čaja (ali i bilo kog god drugog napitka u kom najviše uživate) dodatno opuštaju i daju posebnu notu onome što čitate.
26028-sreca-je-piti-caj-s-tobom-mamen-sancez-v
26028-srecni-ljudi-citaju-i-piju-kafu-anjes-marten-ligan-v
26028-kao-voda-za-cokoladu-laura-eskivel-v
6. Lični pečat

Kutak dodatno ukrasite predmetima koji odražavaju vašu ličnost. Mekano ćebence, omiljeni bukmarker ili saksija sa cvećem ostaviće poseban pečat u vašem novom prostoru. Mogu to biti i stari držač za knjige koji ste pronašli na buvljaku, neobična šolja koju ste dobili na poklon od voljenih ili suvenir sa nezaboravnog putovanja – sve to će oplemeniti kutak za čitanje i doprineti ambijentu.
26028-stilske-vezbe-rejmon-keno-v
26028-dzin-terpentin-barska-nana-rutvica-v
26028-p-s-volim-te-sesilija-ahern-v
7. Police i još polica

Svoj kutak ulepšajte tako da vas istovremeno ispunjava i zadovoljava, ali i da ispunjava praktične potrebe. Sa jednostavnim policama od poda do plafona nikad nema greške, bilo da ćete ih sami sastaviti ili nabaviti gotove. Izbor polica za odlaganje knjiga nikada nije bio veći, zato pustite mašti na volju i dopustite da vaš stil dođe do izražaja. Kada police budu gotove, vreme je da se pozabavite izlaganjem svojih knjiga na njima, što će imati najveći uticaj na estetiku vašeg kutka: možete ih organizovati po boji, žanru, izdavaču, azbučnom redu, ili biti kreativniji (otkrijte ovde šta vaše police za knjige govore o vama).
26028-mala-knjizara-srecnih-krajeva-dzeni-kolgan-v
26028-pariska-biblioteka-dzenet-skeslin-carls-v
26028-macak-koji-je-spasao-knjige-sosuke-nacukava-v
8. Kontrola buke

Ukoliko živite u epicentru dešavanja svog mesta, pa vam povremeno smeta spoljna buka – postoji rešenje i za to! Deblje zavese, tepisi i jastuci će u vašem prostoru prigušiti buku, tako da će vaš kutak biti spokojnije mesto na kom ćete lakše moći da se opustite uz knjigu. Ako svoj prostor dodatno oplemenite i nekim uređajem za puštanje muzike (na primer, blutut zvučnikom ili slušalicama za one modernije, gramofonom za nostalgičare), omiljeni zvuci će dodatno zakamuflirati one spoljne.
26028-osetljivi-titan-kristina-ajhel-v
26028-tiha-zena-ketrin-kukson-v
26028-gospodjica-mocart-i-zvuk-ljubavi-beate-mali-v
9. Pinkle i džidžabidže

Porazmislite šta bi dodatno ulepašlo vaše iskustvo tokom čitanja. Da li je to stočić gde ćete moći da odložite svoju knjigu ili spustite šolju toplog čaja, tabure da ispružite noge i za dodatnu udobnost, a možda i lep notes u kom ćete beležiti svoje čitalačko iskustvo – samo pustite mašti na volju!
26028-sve-ili-nista-simona-arnstet-v
26028-krhotine-v
26028-zamka-perfekcionizma-tomas-karan-v
I za kraj

Nema ničeg lepšeg nego ugađati sebi i svojim potrebama, tako da kreiranje svog kutka u kom ćete se opusititi i prepustiti omiljenom štivu prosto je imperativ za svakog knjigoljupca. Upalite sveće, zgotovite omiljeni napitak, uzmite knjigu koju jedva čekate da pročitate i prepustite se uživanciji.
26028-nada-novog-jutra-ketrin-hajni-v
26028-zasto-mi-to-niko-ranije-nije-rekao-v
26028-kraj-price-luiz-svonson-v

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Adrijan Fernam

<p style="text-align: justify">Adrijan Fernam je profesor psihologije, pisac i akademik. Objavio je veliki broj publikacija, što podrazumeva preko 1300 naučnih radova i 95 knjiga, uključujući i članke koje je pisao za <em>Financial Times</em>, <em>Sunday Times</em> i <em>Daily Telegraph</em>.</p>

    Slika Afiniti Konar

    Afiniti Konar

    <p style="text-align: justify">Afiniti Konar je autorka <em>Ilustrovane verzije stvarnosti</em>. Dobitnica je stipendije za razvoj kulture Univerziteta Kolumbija, živi u Los Anđelesu.&nbsp;<br /> <br /> Foto:&nbsp;Gabriela Michanie</p>

    Beate Mali

    <p style="text-align: justify">Beate Mali piše već dvadesetak godina: priče za decu, edukativne knjige, istorijske romane i trilere. Pored pisanja, posvećena je i radu s autističnom decom. Mnoge njene knjige inspirisane su Bečom, gde je rođena i gde i dan-danas živi.</p>

    Slika Bret Iston Elis

    Bret Iston Elis

    <p>Bret Iston Elis je rođen 1964. u mestu Šerman Ouks u San Fernando dolini, gde je i odrastao. Otac Robert Martin Elis je bio preduzimač, a majka Dejl Elis, domaćica. Bret je odrastao u stabilnoj i imućnoj porodici. Roditelji su mu se razveli 1982. godine.&nbsp; Elis ima još dve sestre. <br /> <br /> Ranih osamdesetih glavni predmet njegovih interesovanja bila je muzika. Kao student koledža Benington svirao je klavijature u nekoliko lokalnih new wave bendova, da bi kasnije pod uticajem Hemingvejeve proze počeo da se razvija kao pisac. Prema sopstvenom priznanju, muzika (i popularna kultura uopšte) će i dalje ostati važan faktor u njegovom stvaranju: na pitanje o bitnim uticajima, Iston Elis u jednom intervjuu odgovara &bdquo;Books, movies, TV and, of course, rock and roll."<br /> <br /> Prvi roman, <em>Manje od nule</em>, Iston Elis objavljuje sa 23 godine. Za roman <em>Američki psiho</em>, izdavačka kuća Simon and Schuster unapred daje Elisu 300.000 dolara, ali biva prinuđena da odustane od izdavanja posle pritisaka više ženskih organizacija i žena zaposlenih u samoj izdavačkoj kući. Roman kasnije objavljuje izdavač Vintage. Pored ova dva, Elis je autor i romana <em>Pravila privlačnosti </em>(1987),&nbsp;<em>Glamurama </em>(1998)<em>, Lunar park (</em>2004), <em>Kraljevski apartmani</em> (2010)<em>&nbsp;</em>i zbirke priča<em> Doušnici</em> (1994).<br /> <br /> Ovaj pisac nikada nije krio svoju seksualnu orijentaciju živeći kao biseksualac veći deo svog života. Godine 2004. neočekivano i iznenada je preminuo njegov najbolji prijatelj i životni partner Majkl Vejd Keplan. Bret Iston Elis danas živi u Njujorku i Ričmondu, u američkoj saveznoj državi Virdžinija.<br /> <br /> Foto: Casey Nelson</p>

    Dženet Skeslin Čarls

    <p>Dženet Skeslin Čarls je nagrađivana autorka romana <em>Moja lepa Odesa</em> i <em>Pariska biblioteka</em>. Njene priče su izlazile u časopisima <em>Slajs</em> i <em>Montana noar</em>. O istoriji Američke biblioteke u Parizu saznala je dok je radila tamo kao program menadžer. Živi u Montani i Parizu.</p>

      Slika Frensis Mejz

      Frensis Mejz

      <p style="text-align: justify">Američka autorka Frensis Mejz, univerzitetski profesor, poetesa, memoarista, esejista i romanopisac, rođena je i odrasla u Ficdžeraldu, u Džordžiji. Diplomirala je na Univerzitetu Florida. Godine 1975. magistrirala je na Državnom univerzitetu u San Francisku, gde je na kraju postala profesor kreativnog pisanja. Mejzova je objavila nekoliko zbirki poezije, a 1996. objavila je knjigu <em>Pod suncem Toskane</em>, koja je više od dve godine bila na prvom mestu na listi bestselera <em>Njujork tajmsa</em>. Pošto se sada bavi samo pisanjem, ona i njen suprug, i sam pesnik, jedan deo godine provode u Hilsborou, u Severnoj Karolini, a drugi u Kortoni, u Italiji, gde Mejzova radi kao umetnički direktor Toskanskog festivala sunca, koji se održava svake godine.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Edward Mayes</p>

      Slika Ivan Aleksandrovič Gončarov

      Ivan Aleksandrovič Gončarov

      <p style="text-align: justify">Ivan Aleksandrovič Gončarov, autor tri poznata ruska romana <em>Obična priča</em>, <em>Oblomov </em>i <em>Ponor</em>, rođen je 18. juna 1812. godine, u gradu Simbirsku na reci Volgi (današnjem Uljanovsku), u bogatoj trgovačkoj porodici. Pošto je završio nižu školu u privatnom pansionu, majka ga upisuje u trgovačku školu u Moskvi. Gončarov piše kako je osam najboljih godina proveo čameći u školi, u kojoj su ga četiri godine držali u mlađim razredima samo zato što je bio mlađi od drugih, iako je bio najbolji učenik i znao više od svih. Gončarov je naučio grčki jezik da bi se upisao na Moskovski univerzitet. Zajedno sa njim studirali su Mihail Ljermontov, Aleksandar Hercen i Visarion Bjelinski. Nakon studija radio je oko godinu dana kao sekretar gubernatora u Simbirsku. Monoton život malog grada i peripetije činovničkog života biće kasnije prikazani na stranicama njegovih romana. U Peterburg se preselio 1835. i zaposlio kao prevodilac inostrane korespondencije u Ministarstvu finansija. Pisac je zarađivao i tako što je davao privatne časove latinskog i ruskog jezika. Apolon i Valerijan Majkov bili su njegovi učenici i zahvaljujući porodici Majkovih upoznao je Fjodora Dostojevskog, Ivana Turgenjeva i Nikolaja Njekrasova.<br /> <br /> Godine 1847. u časopisu <em>Savremenik </em>objavljen je njegov prvi roman <em>Obična priča</em>, u kojem se sukobljavaju romantizam i realizam, dva pogleda na svet tipična za rusko društvo tog vremena. <em>Savremenik </em>je sledeće godine objavio poglavlje iz novog dela na kome je pisac radio pod naslovom &bdquo;San Oblomova&ldquo;. Gončarov je 1852. godine prekinuo rad na <em>Oblomovu </em>zbog dvogodišnjeg putovanja oko sveta na fregati <em>Palada</em>. Članovi ekspedicije trebalo je da zaključe trgovinski sporazum sa Japanom, koji je tada bio zatvoren za strance, i da posete i Aljasku i ostrva Ruske imperije u Tihom okeanu. Zadatak Gončarova bio je da vodi brodski dnevnik, prevodi dokumenta sa stranih jezika i da sastavi hroniku pohoda. Pisma koje je slao Majkovima i drugim prijateljima i rođacima postaće osnova za putopis koji će objaviti 1858. godine pod nazivom <em>Fregata Palada</em>.<br /> <br /> Posle deset godina rada na tekstu, Gončarov je 1859. godine objavio roman <em>Oblomov</em>. Prvi recenzent ovog dela bio je Lav Tolstoj. Kritika je pohvalama dočekala i roman kao vernu sliku savremene Rusije, ali i glavnog junaka, dobrodušnog spahiju i lenjog sanjara Ilju Oblomova. Oblomovština je proglašena za tipično ruski fenomen, a Oblomov za oličenje ruskog nacionalnog karaktera.<br /> <br /> Šezdesetih godina Gončarov je radio kao urednik vladinog časopisa<em> Severna pošta</em> i kao cenzor. Pisac je u državnoj službi stekao visoki čin aktivnog državnog savetnika, što bi u vojsci i mornarici odgovaralo činovima general-majora i kontraadmirala, ali je tokom najvećeg dela svoje karijere radio samo kao prevodilac.<br /> <br /> Posao mu nije donosio mnogo novca, ali mu je ostavljao dovoljno slobodnog vremena za književno stvaralaštvo. Penzionisao se 1867. godine, a dve godine kasnije objavio je svoj poslednji roman <em>Provalija</em>. Sumnjajući da je Ivan Turgenjev, njegov bliski prijatelj, plagirao pojedine delove ovog romana, izazvao ga je na dvoboj. Sukob je mirno završen pošto su nezavisne sudije potvrdile da nije bilo povrede autorskih prava.<br /> <br /> Ivan Gončarov je umro septembra 1891. godine od upale pluća, pošto je prethodno spalio većinu svojih rukopisa i pisama.<br /> <br /> Foto: <u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="Wikimedia Commons" data-value="https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Goncharov_Ivan_Aleksandrovich-5.jpg"><span class="ql-link-text">Wikimedia Commons</span></span></u></p>

      Slika Jovan Dučić

      Jovan Dučić

      <p style="text-align: justify">Jovan Dučić rođen je u Trebinju, ali godina i tačan datum nisu ni danas sa sigurnošću utvrđeni. Prema rečima samog književnika, koje možemo smatrati najverodostojnijim, datum je 5. februar 1874. Potiče iz trgovačke porodice, od oca Andrije, koji je već 1875. poginuo u hercegovačkom ustanku, i majke Jovanke, Joke (rođ. Vladislavić).<br /> <br /> Školuje se u Trebinju, Mostaru i Sarajevu, a u Somboru završava tada čuvenu učiteljsku školu. U somborskom listu Golub objavljena mu je prva pesma, &bdquo;Samohrana majka&ldquo;, ispevana pod uticajem Vojislava Ilića. Pesme nastavlja da objavljuje u novosadskom Nevenu, sarajevskoj Bosanskoj vili i cetinjskoj Novoj Zeti. Od 1893. radi kao učitelj u Bjeljini ali zbog patriotske pesme &bdquo;Otadžbina&ldquo; dobija otkaz po odluci Zemaljske vlade u Sarajevu. Ponovo je u Mostaru gde druguje sa pesnikom Aleksom Šantićem i pripovedačem Svetozarom Ćorovićem. Nacionalno i kulturno angažovani u srpskom društvu &bdquo;Gusle&ldquo;, oni 1896. pokreću Zoru, list za zabavu, pouku i književnost. Ambiciozan i željan da upozna svet, Dučić 1899. odlazi u Ženevu na studije književnosti i filozofije.<br /> <br /> Poslednjeg dana devetnaestog veka, 31. decembra 1899, stiže u Pariz. Oduševljen je modernom francuskom poezijom parnasovaca i simbolista koji postaju njegovi pesnički uzori. U izdanju Mostarske Zore izlazi mu prva zbirka pesama Pjesme 1901, a u beogradskom Delu naredne godine objavljuje esej &bdquo;Spomenik Vojislavu&ldquo;, povodom podizanja spomenika pesniku Vojislavu Iliću na Kalemegdanu. Taj tekst u kome obrazlaže svoju pesničku poetiku zasnovanu na idealima parnasovske skladne forme i simbolističke lirske slutnje, postaće program čitave jedne generacije mladih autora, u kojoj, uz Dučića, najvažnije mesto pripada Milanu Rakiću.<br /> <br /> Nakon što je diplomirao u Ženevi, 1907. dolazi u Beograd i postaje pisar u Ministarstvu inostranih dela. Godinu dana potom pojavljuje se njegova druga zbirka, Pesme, u izdanju Srpske književne zadruge. Ispevana u simetričnim dvanestercima, ova knjiga spada među najznačajnija ostvarenja srpskog pesništva a Dučiću donosi veliki ugled i slavu, što je potvrđeno i u znamenitoj Antologiji novije srpske lirike (1911) Bogdana Popovića u kojoj je Dučić ubedljivo vodeći autor, zastupljen sa čak tridet i tri pesme.<br /> <br /> Paralelno se odvija i Dučićeva uspešna diplomatska karijera. Najpre je 1910. postavljen je za atašea srpskog poslanstva u Carigradu da bi iste godine bio premešten u Sofiju. Od 1912. bio je sekretar poslanstva u Rimu, zatim 1914. u Atini pa od 1918. do 1922. savetnik poslanstva u Madridu. Kao delegat pri Ligi naroda u Ženevi boravi 1924, a od 1926. do privremnog penzionisanja naredne godine radi kao otpravnik poslova u Kairu. U to vreme počinje da priprema i svoja sabrana dela čiji se prvi tomovi (Pesme sunca i Pesme ljubavi i smrti) pojavljuju 1929. godine da bi naredne godine izašli i Carski soneti, Plave legende i Gradovi i himere.<br /> <br /> Redovni član Srpske kraljevske akademije postaje 1931. kada se vraća u aktivnu diplomatsku službu, najpre kao otpravnika poslova u Kairu, a potom od 1932. kao poslanik u Budimpešti i Rimu. Od 1937. postavljen je za prvog jugoslovenskog diplomatu u rangu ambasadora i odlazi na dužnost u Bukurešt. U Madrid stiže 1940. godine a po izbijanju Drugog svetskog rata, preko Lisabona, odlazi u Sjedinjene Države, u grad Gera u Indijani gde će do smrti živeti kod svog rođaka industrijalca Mihaila Dučića.<br /> <br /> Nastavlja književni rad, u Pitsburgu objavljuje monografiju o grofu Savi Vladislaviću (1942) i niz publicističkih rasprava, mahom o političkim i nacionalnim pitanjima. Umire 7. aprila 1943. godine od španske groznice. Na dan sahrane, 9. aprila, u iz štampe izlazi zbirka Lirika u kojoj pesnik vodi veliki lirsko-metafizički dijalog sa Bogom. Dučićevi posmrtni ostaci preneti su kasnije ove godine iz Gere u portu srpskog manastira Sv. Save u Libertvilu, da bi konačno, prema njegovoj testamentarnoj želji, bili preneseni u Trebinje 22. oktobra 2000. godine i uz najviše počasti položeni u kriptu crkve hercegovačke Gračanice na Crkvinama iznad Trebinja.<br /> <br /> Reči istoričara umetnosti Milana Kašanina najbolje sažimaju Dučićev život: &bdquo;Jovan Dučić je, kao čovek, pocrpao iz života sve, kao što je, kao pisac, pocrpao sve iz reči. Nije se mogao pametnije utrošiti jedan život, ni bolje iskoristiti jedan talenat. Ništa nije propustio, niti upropastio. Sa onim što je nosio u sebi, više se nije moglo dati nego što je on dao.&ldquo;<br /> <br /> BIBLIOGRAFIJA PRVIH IZDANjA DUČIĆEVIH KNjIGA<br /> <br /> Pjesme, Izdanje uredništva Zore, Mostar, 1901.<br /> Pesme, Srpska književna zadruga, kolo XVII, knjiga 113, Beograd, 1908.<br /> Plave legende, pesme u prozi, Beograd, 1908.<br /> Pesme, izdanje Svetislava B. Cvijanovića, Beograd, 1911.<br /> Sabrana dela, Biblioteka savremnih jugoslovesnkih pisaca, Narodna prosveta, Beograd, 1929&ndash;1932.<br /> Knj. I Pesme sunca, 1929.<br /> Knj. II Pesme ljubavi i smrti, 1929.<br /> Knj. III Carski soneti, 1930.<br /> Knj. IV Plave legende, 1930.<br /> Knj. V Gradovi i himere, 1930.<br /> Knj. VI Blago cara Radovana, 1932.<br /> Jedan Srbin diplomat na dvoru Petra Velikog i Katarine I: Grof Sava Vladislavić Raguzinski, Amerikanski Srbobran, Pitsburg, 1942.<br /> Lirika, izdanje piščevo, Pitsburg, 1943.<br /> Staza pored puta. Moji saputnici, Srpska narodna odbrana u Americi, Čikago, 1951.<br /> &nbsp;</p>

      Slika Ketrin Kukson

      Ketrin Kukson

      <p style="text-align: justify">Njene knjige prodate su širom sveta u preko 130 miliona primeraka na 26 jezika i taj broj se stalno povećava&hellip; <br /> <br /> Ketrin Kukson je rođena kao Ketrin En Mekalen, dvadeset sedmog juna 1906. godine u sumornom industrijskom centru Tajn Doka, Saut Šilds (tada delu Okruga Duram), a kasnije se preselila u Istočni Džarov, koji je sada u Tajn i Viru. Bila je nezakonita ćerka Kejt Foset, alkoholičarke za koju je mislila da joj je sestra. Odgajali su je baba i deda, Rouz i Džon Mekalen. <br /> <br /> Pisanje je za Ketrin u početku bilo vid terapije i na taj način se borila protiv depresije. Njen prvi roman, <em>Kejt Henigen</em>, objavljen je 1950. godine, a napisala je ukupno 104 knjige. Postala je jedna od najuspešnijih spisateljica svih vremena i bila je jedan od prvih autora koji su istovremeno imali tri ili četiri naslova na listama najprodavanijih knjiga.<br /> <br /> Milionima svojih čitalaca pomogla je da razumeju sebe ili možda svoje najdraže. Njene priče se ne svode na realizam u kome se ono najgore uzima zdravo za gotovo, već realizam u kome postoje ljubav, briga, saosećanje i, naravno, nada. Nema ničeg sentimentalnog u vezi sa njenim pisanjem. Ona je nemilosrdna kad je reč o snažnim prizorima koje budi u čitaocu i likovima koje prikazuje. Mnogi njeni romani prerađeni su za pozorište, film ili radio, a televizijske adaptacije njenih knjiga na kanalu ITV traju više od jedne decenije i dostižu gledanost od deset miliona gledalaca.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Catherine Cookson Charitable Trust</p>

      Slika Kler Vigarelo

      Kler Vigarelo

      <div>Kler Vigarelo je rođena 1975. godine u Parizu. Završila je studije biznisa i ekonomije, ali je vrlo brzo shvatila da je ne privlači svet brojki i preduzetništva, pa je počela da piše dramske tekstove, pesme, priče, eseje. Kada je otkrila posao filmskog montažera, strasno ga je zavolela, ali nije odustala od pisanja. Tako je i nastao ovaj roman, u pauzama između posla i majčinstva, kao beg od svakodnevnih obaveza, o čemu je i reč u knjizi.<br /> <br /> Foto:&nbsp;© Pascal Ito</div>

      Slika Kristina Ajhel

      Kristina Ajhel

      <p style="text-align: justify">Kristina Ajhel je studirala filozofiju, književnost i muzikologiju u Hamburgu i doktorirala na delima Teodora Adorna. Disertaciju je 1983. godine objavilo izdavaštvo <em>Suhrkamp Verlag</em>. Radila je kao autor, reditelj i voditelj na televizijskim stanicama kao što su <em>NDR</em>, <em>VDR </em>i <em>ZDF</em>.<br /> <br /> Kristina Ajhel je objavila brojne romane i publicističke knjige. Od 2001. do 2004. godine bila je gostujući profesor na Berlinskom univerzitetu umetnosti na Institutu za teoriju i praksu komunikacija. Od 2004. bila je šef odeljenja &bdquo;Salon&ldquo; u političkom mesečnom časopisu <em>Cicero</em>. Od maja 2010. godine vodila je odeljenje za kulturu časopisa <em>Focus </em>u Minhenu, koji je napustila u septembru 2011. godine.<br /> <br /> Foto:&nbsp;<u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="literaturport.de" data-value="https://www.literaturport.de/autorendetails/christine-eichel/"><span class="ql-link-text">literaturport.de</span></span></u></p>

      Slika Kristina Higdon

      Kristina Higdon

      <p style="text-align: justify">Kristina Higdon je višestruko talentovana kanadska autorka, grafički dizajner i feministkinja. Njen prvi roman <em>The Very Marrow of Our Bones</em> osvojio je 2018. nagrade Forvord Indiz (<em>Foreword INDIES</em>) i nagradu Nacionalnog magazina (<em>National Magazine Award</em>), zbog čega je privukao pažnju književne kritike. Kada se ne bavi pisanjem, dizajniranjem ili svojim prvim hobijem &ndash; tapsierijom, autorka posvećuje vreme pčelarstvu.&nbsp;<br /> <br /> Foto: Peter Higdon</p>

      Slika Laura Eskivel

      Laura Eskivel

      <p style="text-align: justify">Laura Eskivel, scenarista i romanopisac, rođena je 30. septembra 1950. u Meksiko Sitiju.<br /> <br /> U svet kinematografije ušla je 1985. godine scenarijem za film <em>Gido Guan</em>, a potom za <em>Zlatne potpetice</em>, koji je nominovan za nagradu meksičke Akademije za film.<br /> <br /> Njen prvi roman <em>Kao voda za čokoladu</em> godinama je jedna od najčitanijih knjiga u Južnoj Americi, preveden je na dvadeset jezika, a na bestseler listama bio je ispred novih romana Markesa, Ljose, Izabele Aljende&hellip; Po ovom romanu, a po scenariju Laure Ekivel, snimljen je i film, koji je režirao njen bivši muž, a koji je 1993. proglašen najgledanijim stranim autorskim filmom u SAD. Posle velikog uspeha filma roman se vratio na bestseler liste i sad je među najčitanijim knjigama u Evropi.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Gerardo Beretta Buckley</p>

      Slika Madlin Miler

      Madlin Miler

      <p style="text-align: justify">Madlin Miler je rođena u Bostonu i odrasla je u Njujorku i Filadelfiji. Pohađala je univerzitet Braun, gde je diplomirala i magistrirala klasične jezike. Poslednjih petnaest godina predaje i podučava latinski, grčki i Šekspira. Njen prvi roman <em>Ahilova pesma</em>&nbsp;2012. godine je dobio nagradu <em>Orindž</em> za književnost i bio je bestseler <em>Njujork tajmsa</em>. Prevođen je na dvadeset i pet jezika. Eseji Milerove objavljivani su u različitim novinama i časopisima, uključujući i <em>Gardijan</em>, <em>Vol Strit džernal</em> i <em>Lafams kvorterli</em>, kao i NPR.org. Trenutno živi u Filadelfiji, u državi Pensilvaniji.<br /> <br /> Foto:&nbsp;© Biswarup Ganguly / CC BY 3.0 / Wikimedia Commons</p>

      Slika Mamen Sančes

      Mamen Sančes

      <p style="text-align: justify">Puno ime autorke Mamen Sančes je Marija del Karmen Sančes Perez (1971). Ona je španska autorka, novinar i zamenik direktora španskog izdanja magazina <em>Hello</em>, koji je u vlasništvu njene porodice već tri generacije.<br /> <br /> Studirala je informatiku u Madridu, a doktorirala na istoriji i književnosti. Kasnije je studirala francusku književnost na Sorboni, i englesku na Oksfordu.<br /> <br /> Objavljivala je naporedo knjige za decu i romane za odrasle. Do sada je objavila jedanaest knjiga, a roman <em>Sreća je piti čaj s tobom</em> premašio je tiraž od 150.000 u Španiji.</p>

      Slika Pedro Almodovar

      Pedro Almodovar

      <p style="text-align: justify">Pedro Almodovar španski je filmski reditelj, scenarista i producent. Njegove filmove karakterišu izuzetno složene priče, elementi pop kulture, popularna muzika, satirični humor, a najviše se bavi temama kao što su želja, strast, porodica i lični identitet. Almodovar je svetsku slavu stekao filmovima <em>Visoke potpetice</em>, <em>Loše vaspitanje</em>, <em>Sve o mojoj majci</em>, <em>Vrati se</em>. Ova ostvarenja su ga učinila najslavnijim španskim rediteljem svoje generacije i jednim od najistaknutijih figura evropskog filma.<br><br>Foto: Nico Bustos</p>

      Slika Rejmon Keno

      Rejmon Keno

      <p style="text-align: justify">Francuski književnik, pesnik i dramaturg, Rejmon Keno (1903&ndash;1976) bio je član Bretonove grupe nadrealista od 1924. do 1929, a pisanju se posvećuje tokom tridesetih godina. U početku je radio je kao bankarski činovniik, profesor francuskog i novinar da bi proveo veći deo svog života radeći za izdavačku kuću Galimar, gde je počeo kao čitalac 1938. a kasnije postao i direktor Enciklopedije Plejade 1956.<br /> <br /> Svoj prvi roman objavljuje 1933. godine, koji je odmah dobio nagradu De-Mago zbog jezičke inovativnosti. &bdquo;Stilske vežbe&ldquo;, objavljene 1947. godine donele su mu veliku slavu, a slavni roman &bdquo;Caca u metrou&ldquo; (koji je na srpski preveo Danilo Kiš), pojavio se 1959. da bi već sledeće godine doživeo filmsku adaptaciju u režiji Luja Mala.<br /> <br /> Čuvena pariska figura pedesetih godina, iz literarnog kružoka sa Sen Žermena, Keno je bio član Kolež patafizik, Udruženja matamatičara Francuske i akademije Gonkur.<br /> <br /> Erudita enciklopedijskog duha, suosnivač je i književne grupe Ulipo.<br /> <br /> Izvor: Goodreads</p>

        Slika Robert Džordan

        Robert Džordan

        <p style="text-align: justify">Robert Džordan (1948&ndash;2007) ili Džejms Oliver Rigni, kako mu je pravo ime, rođen je u Čarlstonu u Južnoj Karolini. Naklonost prema književnosti razvio je već u četvrtoj godini života, kada je pored svog dvanaestogodišnjeg brata naučio da čita. Sa pet godina već se nosio sa Markom Tvenom i Žilom Vernom. Diplomirao je na Vojnom koledžu u Južnoj Karolini, na odseku za fiziku. Po završetku studija radio je kao nuklearni inženjer za vojsku SAD. Dva puta je služio vojsku u Vijetnamu 1968. i 1970. godine i odlikovan je sa tri ordena. Počeo je da piše 1977. godine i tokom dugogodišnje karijere koristio je više pseudonima. Najpoznatiji alijasi su mu Džekson O&rsquo;Rajli i Rejgan O&rsquo;Nil. Uživao je u lovu, pecanju, pokeru, šahu, jedrenju i sakupljanju lula. Sa suprugom Harijet Mekdugal živeo je u kući koja je sagrađena 1797. godine. Pored serijala <em>Točak vremena</em>, napisao je i niz romana posvećenih kultnom junaku Konanu. Svetsku slavu stekao je zahvaljujući serijalu <em>Točak vremena</em> koji je u svetu prodat u više od 70 miliona primeraka.</p>

        Slika Sesilija Ahern

        Sesilija Ahern

        <p style="text-align: justify">Pre nego što se u potpunosti posvetila pisanju, Sesilija Ahern (1981) završila je studije žurnalistike u Dablinu. <br /> <br /> Svoj prvi roman, <em>P.S. Volim te</em>, napisala je u dvadeset i prvoj godini, postigavši neverovatan uspeh &ndash; u rodnoj Irskoj roman je 2004. godine proglašen najprodavanijim debitantskim romanom, dok se u zemljama širom Evrope više nedelja zadržavao na listama najprodavanijih knjiga. Iste godine pojavio se roman <em>Na kraju duge</em>, objavljen u izdanju Lagune, koji je takođe postao međunarodni bestseler. Njen treći roman, <em>Da samo možeš da me vidiš</em>, objavljen je 2005. godine, a 2007. godine i njen četvrti roman <em>A Place Called Here</em>. Ovi romani doneli su joj nekoliko nominacija za prestižne književne nagrade (<em>British Book Awards</em>, <em>IMPAC</em>), kao i nagrade <em>Irish Post Award for Literature</em> i <em>Corine Award</em> (2005. godine za roman <em>Na kraju duge</em>). <br /> <br /> Pored romana, Sesilija Ahern piše i kratke priče koje je objavila u brojnim antologijama savremene proze.<br /> <br /> <u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="cecelia-ahern.com" data-value="https://www.cecelia-ahern.com/"><span class="ql-link-text">cecelia-ahern.com</span></span></u></p>

        Slika Simona Arnstet

        Simona Arnstet

        <p style="text-align: justify">Simona Arnstet je spisateljica i psihološkinja. Predvodnica je švedskog romantičnog talasa, koji u svetu stiče sve veću popularnost. Napisala je sedam romana, prodatih u više od dvadeset zemalja, između ostalog u SAD, gde je dobila fantastične recenzije.<br /> <br /> Simona je uverena feministkinja, strastvena ljubiteljka sira i živi u okolini Stokholma sa svoja dva tinejdžera.<br /> <br /> Foto: Kate Gabor</p>

        Slika Sofi Kinsela

        Sofi Kinsela

        <p style="text-align: justify">Medlin Vikam, koja se potpisuje pseudonimom Sofi Kinsela, rođena je 12. decembra 1969. Sofi je njeno srednje ime, a Kinsela majčino prezime. Prijatelji i porodica je zovu Medi.<br /> <br /> Ova autorka je, pre nego što će se posvetiti književnosti, radila kao novinar prateći sektor tržišta i finansija. Na prvi pogled, tu se nazire veza sa tematikom i, prevashodno, naslovima romana koji će joj doneti punu afirmaciju: <em>Tajni svet snova jedne kupoholičarke</em>, <em>Kupoholičarka u inostranstvu</em>, <em>Kupoholičarka staje na ludi kamen</em>, <em>Kupoholičarka i sestra</em>, <em>Kupoholičarka i beba</em>, <em>Mini kupoholičarka</em>, <em>Kupoholičarka u Holivodu</em>, <em>Kupoholičarka spasava stvar</em> i <em>Božić kod kupoholičarke</em>. Romani <em>Umeš li da čuvaš tajnu?</em>, <em>Bogomdana domaćica, Sećaš me se?</em>, <em>Devojka iz dvadesetih</em>, <em>Imam tvoj broj</em>, <em>Prva bračna noć</em>, <em>Iznenadi me! </em>i <em>Dugujem ti</em> predstavljaju tematski iskorak iz ljupkog Kinselinog kupoholičarskog ambijenta, iskorak koji nipošto neće razočarati one koji su njeno pisanje zavoleli čitajući pomenute knjige. <em>Potraga za Odri</em> je njen prvi roman za tinejdžere, a <em>Mama Vila i ja </em>serijal knjiga za decu. Prodato je više od 50 miliona primeraka njenih knjiga u svetu. <br /> <br /> Sofi Kinsela ima tri sina: Fredija, Huga i Oskara. Suprug joj je nastavnik i predaje latinski jezik u osnovnoj školi.<br /> <br /> Preminula je 10. decembra 2025. godine u 55. godini života.<br /> <br /> Za više informacija o autorki posetite njen veb-sajt: <span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="www.sophiekinsella.co.uk." data-value="http://www.sophiekinsella.co.uk."><span class="ql-link-text">www.sophiekinsella.co.uk.</span></span></p>

        Slika Sosuke Nacukava

        Sosuke Nacukava

        <p style="text-align: justify">Sosuke Nacukava je rođen 1978. u Japanu, gde radi kao doktor. Njegova prva knjiga <em>Kamisama No Karute</em> (&bdquo;Božji medicinski zapisi&ldquo;) dobitnica je <em>Šogakukanove</em> nagrade za najbolji roman i osvojila je drugu nagradu Knjižarskog izbora najbolje knjige, a prodata je u više od milion i po primeraka i po njoj je snimljen film. <em>Mačak koji je spasao knjige</em> njegov je drugi roman i već postaje bestseler širom sveta.</p>

        Slika Tomas Karan

        Tomas Karan

        <p style="text-align: justify">Tomas Karan je britanski psiholog rođen 1990. godine. Trenutno je profesor psihologije na Sveučilištu u Batu, gde se bavi istraživanjem i poučavanjem na području psihologije uspeha, motivacije i perfekcionizma.Diplomirao je na Univezitetu u Batu, a njegova doktorska disertacija bavila se uticajem društvenih faktora na perfekcionizam i psihološko blagostanje. Njegove istraživačke studije fokusiraju se na faktore koji doprinose razvoju perfekcionizma i uticaju perfekcionizma na životne ishode. <br /> <br /> Takođe je poznat po svom radu na istraživanju sporta i mentalnog zdravlja sportista. Objavljivao je radove u uglednim naučnim časopisima poput <em>Journal of Personality</em> and <em>Social Psychology</em> i <em>Psychological Bulletin</em>. Poznat po TED govoru o perfekcionizmu koji je pregledan više od tri miliona puta. Postao prepoznatljivo ime u području psihologije uspeha i motivacije, a njegov rad i istraživanja imaju snažan uticaj na razumevanje perfekcionizma i mentalnog blagostanja.&nbsp;<br /> <br /> Foto: Leigh Dedhar</p>

        Slika Vanesa Monfort

        Vanesa Monfort

        <p style="text-align: justify">Vanesa Monfort (1975) je španska spisateljica i dramaturškinja. Rođena je u Barseloni, a detinjstvo je provela u Madridu. Književnu karijeru započela je tokom studija. Nagrađena je nagradom <em>Ateneo Joven de Sevilla de Novela</em> za prvenac (<em>El ingrediente secreto</em>, 2006), kao i za svoj drugi roman <em>Mitología de Nueva York</em> (2010). <em>Žene koje kupuju cveće</em> (<em>Mujeres que compran flores</em>, 2016) njen je četvrti roman.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Danielle Campbell</p>

        Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

        visa-logo4x
        Group-96674x
        Group4x
        Group-96724x
        layer14x
        Group-96634x
        Group-96654x
        Group-96664x
        image-4384x
        Group-96644x
        image-4394x