Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

9 „ljubavnih“ romana za po jednu deceniju života

Za svoje čitaoce spremili smo spisak knjiga koje nijedan ozbiljan romantik u duši ne sme da propusti, bez obzira na životno doba. Jer svaka decenija života nosi svoj ritam, svoje izazove i načine na koje volimo – nekad uz „leptiriće“, nekad uprkos teretu prošlosti, ali uvek s istom čežnjom za bliskošću i razumevanjem.
920ljubavnih20romana20za20po20jednu20deceniju20C5BEivota20F1
Foto: AI

Knjige koje čitamo u različitim periodima života ne odražavaju samo priče svojih junaka već često i nas same – naše izbore, čežnje, promašaje i nade. U nastavku sledi devet ljubavnih romana, svaki u skladu sa senzibilitetom jednog životnog poglavlja – da vas podsete, inspirišu, ili možda ponovo rasplamsaju onu najlepšu emociju na svetu: ljubav.

image-2025-05-21T163326
Tinejdžeri: „Zauvek“ – Džudi Blum

Ketrin i Majkl se upoznaju na žurki, zaljubljuju se i upuštaju u vezu koja im, pored leptirića, donosi i nesigurnosti, prva ozbiljna pitanja o ljubavi, sopstvenim (i tuđim) telima i poverenju. Ovaj roman bez ulepšavanja prikazuje ono što mnogi proživljavaju kada se prvi put istinski zaljube – iskrenost prvih osećanja, euforiju i strah, a sve to kroz glas koji savršeno razume neiskustvo, radoznalost i želju da sve potraje „zauvek“.
image-2025-05-21T163348
Dvadesete: „Putovanje s bivšim“ – Bet O’Liri

Kada Adi i Dilan, nekadašnji par, budu prinuđeni da zajedno putuju na venčanje zajedničke prijateljice, njihova avantura postaje više od običnog putovanja – već prilika da se prošlost preispita, kao i to šta bi budućnost mogla sa sobom da donese. Sa mnogo duha i topline, ovaj roman donosi onu vrstu priče u kojoj još uvek ima šanse da se nekadašnja ljubav razume, možda i prepozna – samo iz drugačije perspektive.
image-2025-05-21T163406
Tridesete: „Bivših sedam“ – Lusi Vajn

Ester je samouverena, duhovita i dovoljno hrabra da pred jubilarni rođendan krene na misiju. Ta misija podrazumeva da kontaktira sa svojih sedam bivših ljubavi ne bi li pronašla odgovor da li je među njima bio onaj Pravi. Umesto tipične romanse, ovo je priča o preispitivanju sopstvenih odluka i sagledavanju emotivnih tragova koje ljudi u našim životima ostavljaju. Jer nekada je potraga za ljubavlju zapravo put do samog sebe.
image-2025-05-21T163440
Četrdesete: „Poruka u boci“ – Nikolas Sparks

Jedna slučajno pronađena poruka pokreće niz događaja koji će spojiti dvoje ljudi skrhanih prošlošću. Dok pokušavaju da razumeju sopstvene gubitke i otvore se za nešto novo, njihova priča postaje podsetnik da su druge šanse možda manje vatrene, ali zato i dublje. Postoji vreme kada ljubav više nije samo početak nečeg novog, već način da se zaleči ono što boli, što ovaj roman savršeno dočarava.
image-2025-05-21T163459
Pedesete: „Nestrpljivo srce“ – Štefan Cvajg

Saosećanje često zna da se pomeša sa ljubavlju – a ipak granica između ta dva osećanja zna da bude opasno tanka. Mladi vojnik, iz najbolje namere, upliće se u život devojke kojoj ne može da pruži ono što joj zaista treba. Cvajg suptilno i maestralno otvara pitanja odgovornosti i posledica koje ostaju. Jer treba prepoznati da neki odnosi zahtevaju više hrabrosti da se od njih odustane nego u njima ostane zarobljen, ali tako da se druga strana ne povredi.
image-2025-05-21T163519
Šezdesete: „Brit-Mari je bila tu“ – Fredrik Bakman

Nakon godina života u senci očekivanja i tuđih potreba Brit-Mari odlučuje da napravi rez. Upoznajemo je u trenutku kada se odlučuje na ono što se nekima čini kao prekasno – ali za nju je to prvi put. Sa nežnim humorom i velikom toplinom, Bakman nam pokazuje da novi početak ne mora da se desi u cvetu mladosti – već da je dovoljno da se njemu pristupi iskreno i odlučno, zbog čega će uvek biti lakše da pronađemo svoje mesto.
image-2025-05-21T163535
Sedamdesete: „Sedam muževa Evelin Hjugo“ – Tejlor Dženkins Rid

Kada ostarela holivudska zvezda odluči da ispriča svoju životnu priču, dobijamo ispovest koja razotkriva ambiciju, žrtvu i istinsku ljubav skrivenu iza sjaja, glamura i skandala. U njenim rečima nema kajanja, ali ima mnogo razumevanja o tome šta znači voleti – uprkos svemu. Iako svaka stranica prenosi čitaocu dobre vibracije zlatne ere Holivuda, ovo je pre svega priča koju može ispričati samo neko ko je ljubav proživeo do kraja.
image-2025-05-21T163612
Osamdesete: „Doktor Živago“ – Boris Pasternak

Usred haosa revolucije Jurij Živago pokušava da sačuva dušu, ljubav i umetnost. Njegova priča sa Larom nije samo priča o dvoje ljudi, već o tome kako ljubav opstaje uprkos teretu istorije, tragedije i gubitka. Ovo je roman koji nosi težinu velikih emocija, koji se ne čita da bismo pronašli odgovore, već da bismo osetili sve ono što je izrečeno između redova. Nikad nije kasno da se osvrne na ovaj klasik ruske književnosti 20. veka!
image-2025-05-21T163634
Devedesete: „Pisma Mileni“ – Franc Kafka

Kafkina pisma upućena Mileni, novinarki od koje ga je mnogo toga razdvajalo, svedoče o ljubavi koja nikada nije ostvarena do kraja, ali je upravo zbog toga postala nezaboravna. U svakoj rečenici oseća se nemoć izraza pred silinom emocija, ali i duboka potreba da se bude viđen i shvaćen. Zahvaljujući izrazitoj neposrednosti i intimnom tonu ovih pisama, ova knjiga pruža uzbudljiv čitalački doživljaji i čita se kao najlepši ljubavni roman.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Bet O’Liri

Bet O’Liri

<p style="text-align: justify">Bet O&rsquo;Liri je britanska spisateljica čiji su romani dosad prevedeni na više od trideset jezika. Njen prvi roman <em>Zajedno u stanu</em> prodat je u skoro osamsto hiljada primeraka i potpuno joj je promenio život. <em>Amblin partners</em>, producentska kuća Stivena Spilberga, otkupila je prava da snimi film po njenom drugom romanu <em>Zamena</em>. Bet piše svoje knjige u Hempširu, na selu, gde joj društvo pravi jedan strašno neposlušan zlatni retriver. Kad nije za pisaćim stolom, obično ćete je negde naći sklupčanu s knjigom, šoljom čaja i nekoliko vunenih džempera (ma kakvo vreme bilo).<br /> <br /> Foto:&nbsp;Ellen O&rsquo;Leary</p>

Slika Boris Pasternak

Boris Pasternak

<p style="text-align: justify">Boris Leonidovič Pasternak rođen je 10. februara 1890. u Moskvi. Poticao je iz umetničke porodice. Otac mu je bio slikar, a majka poznata koncertna pijanistkinja. Pasternak je rano pokazao interesovanje za književnost, a poeziju je počeo da piše tokom tinejdžerskih godina. Studirao je filozofiju i filologiju na Univerzitetu u Marburgu u Nemačkoj, ali se vratio u Rusiju pre nego što je diplomirao. Nakon Oktobarske revolucije 1917. u početku je podržavao boljševičku vlast, da bi se ubrzo razočarao i potpuno okrenuo ka književnom stvaralaštvu. Zbog inovativnosti u lirskom izrazu njegove rane zbirke poezije bile su cenjene i priznate. Njegovo najpoznatije delo, ipak, ostao je roman <em>Doktor Živago</em>, napisan između 1945. i 1956. Budući da kroz priču o Juriju Živagu, lekaru i pesniku, roman govori i o pozadini Oktobarske revolucije i njenim posledicama, Pasternak je imao poteškoća da ga objavi u Sovjetskom Savezu. Zbog toga je roman prvi put objavljen u Italiji 1957. Godine 1958. Pasternak je dobio Nobelovu nagradu za književnost, koju je prvobitno prihvatio, ali ju je kasnije, pod pritiskom sovjetskih vlasti, odbio. Pored književnog rada, Pasternak je prevodio dela Šekspira, Getea i mnogih drugih autora na ruski jezik. Preminuo je 30. maja 1960, u Peredelkinu, blizu Moskve.</p>

Slika Džudi Blum

Džudi Blum

<p>Džudi Blum je provela detinjstvo u Elizabetu, u državi Nju Džerzi, smišljajući priče. To čini još uvek. Za svoje dvadeset tri knjige dobila je preko devedeset nagrada, a one najdraže dodelili su joj najmlađi čitaoci.<br /> <br /> Džudi kaže: &bdquo;Nisam nameravala da napišem još jednu knjigu o Piteru i Fadžu, ali moji čitaoci su to stalno tražili. Rekla sam im da ću, ako ikada budem imala dobru ideju, to i uraditi. Jednoga dana, dok sam se tuširala, sva mokra i nasapunjana, sinula mi je zamisao o Superfadžu. Volela bih da svaki put kad mi zatreba neka dobra ideja mogu samo da stanem pod tuš!&ldquo; <br /> <br /> Džudi Blum živi na ostrvima duž Istočne obale sa svojim mužem, Džordžom Kuperom. Imaju troje odrasle dece i jedno unuče.<br /> <br /> <strong><u>www.judyblume.com<br /> <br /> </u></strong>Foto:&nbsp;Elena Seibert</p>

Franc Kafka

<p style="text-align: justify">Franc Kafka rođen je 3. jula 1883. u Pragu a umro 3. juna 1924. u Beču. Spada u red najznačajnijih i najuticajnijih pisaca dvadesetog veka. Presudni uticaj na recepciju Kafkinih dela imao je Maks Brod, Kafkin intimni prijatelj koji se oglušio o Kafkinu testamentarnu volju i objavio njegova dela. Za života je Franc Kafka ostao poznat samo užem krugu čitalaca. Istina, krugu kome su pripadali Tomas Man, Herman Hese, Alfred Deblin, Rajner Marija Rilke, Robert Muzil, Kurt Tuholski... Odmah po završetku Drugog svetskog rata Kafkina dela su preko Amerike vraćena u Nemačku, gde su prihvaćena kao ravnopravna sa delima Tomasa Mana ili Bertolda Brehta. Kafkina poularnost u tim godinama bila je veoma velika. <br /> <br /> Kafka je imao nekoliko ljubavnih veza u životu, dva raskinute veridbe, ali se nikada nije oženio. 1920. godine upoznao je Milenu Jesensku, koja je prevela neka od njegovih dela na češki, i postao blizak sa njom. Sa Dorom Diamant se upoznao 1923. i to je bila njegova poslednaj ljubav. Dora je između 1923-1924. na Kafkin zahtev spalila jedan deo njegovih spisa.<br /> <br /> Za Kafkinog života objavljene su samo neke njegove pripovetke: &bdquo;Presuda&ldquo;, &bdquo;Preobražaj&ldquo;, &bdquo;U kažnjeničkoj koloniji&ldquo;, &bdquo;Seoski lekar&ldquo; i &bdquo;Umetnik u gladovanju&ldquo;. Tek posthumno su objavljeni romani &bdquo;Proces&ldquo;, &bdquo;Zamak&ldquo; i &bdquo;Amerika&ldquo;.</p>

Slika Fredrik Bakman

Fredrik Bakman

<p>Fredrik Bakman (rođen 1981) započeo je karijeru kao jedan od najpoznatijih švedskih blogera i kolumnista. <br /> <br /> Debitovao je u književnosti 2012. godine, kada je objavio međunarodni fenomen <em>Čovek po imenu Uve</em>. <br /> <br /> Neobično smešni, dirljivi i mudri, Bakmanovi romani su odiseje običnih ljudi i zadivljujuće priče o svakodnevnoj hrabrosti. Fredrik Bakman je dosad napisao pet romana &ndash; svi su dobili pohvale kritike i postali međunarodni bestseleri &ndash; i jedno delo iz oblasti publicistike.&nbsp;Romani su mu prodati u dvanaest miliona primeraka širom sveta. <br /> <br /> <em>Čovek po imenu Uve</em> je preveden na četrdeset četiri jezika i nalazi se na petom mestu u Velikoj Britaniji po broju prodatih primeraka u 2016. godini, a 2017. ova priča o dopadljivom džangrizalu slavi godišnjicu kako se nalazi na listi bestselera Njujork tajmsa.&nbsp;&nbsp;<br /> <br /> Švedski film koji je snimljen po ovom romanu nominovan je za Oskara 2017. za najbolji strani film. <br><br>Foto: Henric Lindsten&nbsp;</p>

Slika Lusi Vajn

Lusi Vajn

<p style="text-align: justify">Lusi Vajn je spisateljica, urednica i bestseler autorka romana <em>Srećne tridesete</em>, <em>What Fresh Hell</em>, <em>Are We Nearly There Yet? </em>i&nbsp;<em>Bad Choices</em>. Knjige su joj prevedene na šesnaest jezika širom sveta, a <em>Srećne tridesete</em> su izabrane i za TV seriju u Americi. Takođe vodi i jedan podkast i događaje uživo, Klub srećnih tridesetih, koji slave zabavne žene. Radovi su joj se pojavili u časopisima kao što su <em>Gracija</em>, <em>Stajlist</em>, <em>Hit</em>, <em>Febjulos</em>, <em>Nju</em>, <em>Nau</em>, <em>Mari Kler</em>, <em>Kosmopolitan</em>, <em>Dejli telegraf</em>, <em>San i</em> <em>Miror</em>.<br /> <br /> Foto: ©&nbsp;Sarah Kate</p>

Slika Nikolas Sparks

Nikolas Sparks

<p style="text-align: justify">Nikolas Sparks je jedan od najomiljenijih pripovedača širom sveta, pisac čije su knjige štampane u više od sto pet miliona primeraka. Njegovih jedanaest romana, kao i memoare <em>Tri nedelje s mojim bratom</em>, koje je napisao s bratom Majkom, Njujork tajms svrstava u sâm vrh svoje liste bestselera. Knjige mu se prevode na više od pedeset jezika i smatraju se svetskim hitovima. Dvanaest Sparksovih romana adaptirano je za film. Autor živi u Severnoj Karolini. Više podataka možete pronaći na veb-stranici <span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="www.nicholassparks.com" data-value="http://www.nicholassparks.com"><span class="ql-link-text">www.nicholassparks.com</span></span>.<br /> <br /> Foto:&nbsp;© Paulo Salud Photography</p>

Slika Štefan Cvajg

Štefan Cvajg

<p style="text-align: justify">Austrijski pisac Štefan Cvajg (1881&ndash;1942) rođen je u Beču u imućnoj jevrejskoj porodici. Još dok je bio školarac, počeo je da šalje pesme i članke u književne časopise i da upućuje pisma velikim književnicima svog vremena. Prvu knjigu, zbirku poezije, objavio je sa devetnaeset godina. Tokom dvadsetih i tridesetih godina 20. veka, Cvajg je bio najprevođeniji pisac u Evropi. Pisao je novele i biografije istorijskih ličnosti kojima se proslavio (među kojima su najpoznatije one o Mariji Stjuart, Mariji Antoaneti, Dostojevskom i Ničeu), ali i niz drama, pesama, putopisa i eseja, i prevodio Bodlera, Verlena i Verharena. Najveću popularnost je stekao knjigom <em>Zvezdani časovi čovečanstva</em>, zbirkom od dvanaest kratkih eseja o znamenitim ličnostima i događajima. Način na koji je predstavljao istorijske ličnosti ostao je nenadmašan &ndash; bez suvišnih i nebitnih podataka, a uz detaljno opisivanje epizoda po kojima su te ličnosti bile slavne.<br /> <br /> Cvajgove knjige su naširoko osuđivane a kasnije i zabranjene. Nacionalsocijalisti su bili u usponu i u Austriji, agitovali su za uniju sa Nemačkom. Tokom političkih nemira početkom 1934. godine, policajci su stigli u Cvajgovu kuću, zahtevajući da je pretraže u potrazi za oružjem. Čim su otišli, Cvajg je spakovao kofere za London, gde je boravio do 1940. sa saznanjem da se njegovo ime nalazi u Hitlerovoj tzv. crnoj knjizi. Zato odlazi dalje. Najpre u Njujork, a ubrzo potom u Brazil, u grad Petropolis.<br /> <br /> Idealista posvećen ideji o mogućnost sloge među ideologijama, klasama i narodima, uveren da se nesporazumi mogu otkloniti, duboko je patio što je Evropa utonula u krvavo varvarstvo. Zbog toga je zajedno sa suprugom izvršio samoubistvo u februaru 1942. u svom domu koji je danas njegova spomen-kuća <em>Casa Stefan Zweig</em>.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x