Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

8 trilera za sva vremena

Misterija. Napetost. Svi volimo glavolomke, posebno kada do samog kraja ne možemo da shvatimo ko je krivac.
Sajt „The book storm“ je na osnovu ocena Udruženja pisaca trilera Amerike, „Pablišers viklija“ i Gudridsa napravio listu najbolje ocenjenih trilera svih vremena. Tu su naravno dela čuvenih autora poput Agate Kristi, ali neki od naslova će vas možda i iznenaditi. Među 25 najbolje ocenjenih trilera našlo se čak osam onih koje je objavila izdavačka kuća Laguna.

1. „I ne osta nijedan“ Agata Kristi

Deset ljudi, potpunih stranaca, gosti su tokom jednog vikenda na privatnom ostrvu ekscentričnog milionera. Svako od njih ima problematičnu prošlost koju skrivaju, ali jedan po jedan počinju da umiru. Samo mrtvi prestaju da budu sumnjivi.

2. „Neobičan događaj sa psom u noći“ Mark Hadon

Logički um Kristofera Džona Frensisa Buna može da pronađe šablone i pravila u svemu, ali nema nimalo vremena niti volje za razumevanje ljudskih emocija. Kada neko ubije komšijskog psa Velingtona, on se upušta u potragu za ubicom, po uzoru na Šerloka Holmsa.

3. „Rebeka“ Dafne di Morije

Poletni udovac Maksim de Vinter obara s nogu glavnu junakinju romana i ubrzo se venčavaju što joj deluje kao pravo čudo: odrasla je kao siroče, radila kao služavka, a sada se nalazi na neverovatnom seoskom imanju koje pripada njenom suprugu. Međutim, nije svesna da nad njenim novim životom lebdi senka Maksimove pokojne supruge – Rebeka je zlo koje vreba, i u stanju je da im uništi brak čak i iz groba.

4. „Iščezla“ Džilijen Flin

Deluje da Nik i Ejmi Dan imaju sve u životu, ali na dan pete godišnjice njihovog braka, Ejmi nestaje. Sve ukazuje da je Nik krivac i dok policija i mediji stežu obruč oko njega, dolazi do novog razvoja situacije. Ejmi nije onakva kakvom su je ljudi doživljavali, ali nije ni Nik. Sve laži, obmane i neprijatnosti počinju da isplivavaju dok se pitate da li je Nik zaista ubica.

5. „Kum“ Mario Puzo

Epska priča o zločinu i izdaji, ovo je bestseler od pre skoro pola veka koji nam prikazuje mafijaško podzemlje iz prve ruke, kroz porodicu Korleone. Knjiga prati bogatu zaostavštinu krvi, časti i tradicije koju su zavele moć, pohlepa i, iznad svega, odanost porodici.

6. „Veliki san“ Rejmond Čendler

Ovaj roman nas upoznaje sa Filipom Marlouom, privatnim detektivom koji je obrazovan, mudar i heroj. Čendlerov prvi tvrdo kuvani detektivski roman počinje rečenicom: „Bio sam uredan, čist, obrijan i trezan i baš me je bilo briga šta će ko da pomisli. Bio sam sve što dobro odeven privatni detektiv treba da bude.“ Sve nakon toga vas navodi da se zapitate da li uopšte znate šta se dešava.

7. „Alijenista“ Kejleb Kar

Reporter Džon Mur i njegov prijatelj, dr Laslo Krajzler, alijenista (psiholog), pokušavaju da sastave psihološki profil ubice koji je užasno iskasapio jednog dečaka. Opasnost ih vreba dok se bore sa sopstvenim prošlostima i uvrnutim umom ubice koji neumorno hara.

8. „Zločin i kazna“ Fjodor Dostojevski

Siromašni i očajni student luta Sankt Petrburgom nasumično ubijajući ljude bez kajanja ili griže savesti. Misli da je veliki čovek poput Napoleona i iznad svih moralnih zakona. Neumorni istražitelj pokušava da mu uđe u trag i uskoro ga sustiže savest, a samo jedna namučena prostitutka može da ponudi iskupljenje.

Izvor: thebookstormsite.com
Prevod: Dragan Matković

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Agata Kristi

Agata Kristi

<p style="text-align: justify">Agata Kristi je najobjavljivanija autorka svih vremena. Jedino Biblija i Šekspir premašuju ukupni tiraž njenih dela &ndash; prodato ih je milijardu na engleskom jeziku i još milijardu u prevodu na stotinu drugih jezika. Napisala je osamdeset detektivskih romana i zbirki priča, devetnaest pozorišnih komada, dva memoarska dela i šest ljubavnih romana pod pseudonimom Meri Vestmakot.<br /> <br /> U pisanju detektivske proze prvi put se okušala dok je za vreme Prvog svetskog rata radila u jednom bolničkom dispanzeru. Već u svom prvencu, naslovljenom <em>Tajanstveni događaj u Stajlsu</em>, stvorila je sada legendarnog Herkula Poaroa. Potom je u romanu <em>Ubistvo u parohijskom dvoru</em>, objavljenom 1930.godine, uvela među čitalaštvom mnogo voljenu gospođicu Džejn Marpl. Od ostalih likova koji se pojavljuju u više njenih romana tu su Tomi i Mrvica Beresford, privatni detektiv Parker Pajn i detektivi Skotland jarda viši inspektor Batl i inspektor Džap.</p>

Slika Dafne di Morije

Dafne di Morije

<p style="text-align: justify">Dafne di Morije (1907&ndash;1989), engleska spisateljica, rođena je u Londonu u umetničkoj porodici (otac joj je bio glumac i upravnik pozorišta, a pradeda karikaturista). Školovala se u rodnom gradu i u Parizu. Još od najranijeg detinjstva pokazivala je ljubav prema književnosti, a prvu knjigu objavila je 1931. Napisala je brojne romane i kratke priče, biografije i drame, a proslavila se upravo ovim romanom. <br /> <br /> Remek-delo Dafne di Morije, roman koji ju je proslavio, jednostavna je priča o ljubavi i mržnji, ljubomori i prevari. Čitaoci i kritičari <em>Rebeku</em> često porede sa <em>Džejn Ejr</em> Šarlot Bronte. Pre nego što je Alfred Hičkok po ovom romanu snimio film, Orson Vels napravio je njegovu radio-dramatizaciju. <em>Rebeka</em> je i danas najčitanije delo proslavljene spisateljice.</p>

Slika Džilijen Flin

Džilijen Flin

<p style="text-align: justify">Džilijen Flin je rođena u Kanzas Sitiju. Pohađala je univerzitet u Kanzasu gde je stekla diplome iz engleskog jezika i žurnalistike. U Čikagu je dobila master diplomu iz žurnalistike. Preselila se u Njujork gde je deset godina pisala za <em>Entertejnment vikli</em>. <br /> <br /> Njen prvi roman <em>Oštri predmeti </em>bio je finalista za nagradu<em> Edgar </em>2006. i dvostruki dobitnik britanske nagrade <em>Dagger</em> &ndash; prva knjiga koja je u istoj godini dobila više od jedne nagrade Dagger. <br /> <br /> Drugi roman Džilijen Flin, <em>Mračna mesta</em>, bio je bestseler <em>Njujork tajmsa</em> i našao se na nekoliko lista najboljih knjiga 2009. uključujući i <em>Njujork rivjuer</em>, <em>Pablišers vikli</em> i <em>Čikago tribjun</em>. <br /> <br /> Knjige Džilijen Flin objavljene su u četrdeset osam zemalja. Danas živi u Čikagu sa mužem Bretom Nolanom, njihovim sinom i ogromnim crnim mačkom po imenu Roj.</p>

Slika Kejleb Kar

Kejleb Kar

<p style="text-align: justify">Rođen je u Njujorku 1955. godine. Danas živi u okrugu države Njujork u gradiću Berlin, na farmi <em>Misery Mountain</em>. Diplomirao je istoriju na njujorškom univerzitetu. Napisao je četiri romana: <em>Alijenista, Anđeo tame, The devil soldier, The lessons of Terror</em>. Osim beletristike, bavi se još i vojnim i političkim pitanjima. Urednik je časopisa <em>MQH: Kvartalni magazin za vojnu istoriju</em>. Radio je takođe i na televiziji, filmu, kao i u pozorištu. Osim što piše knjige predaje i vojnu istoriju na koledžu Bard kao gostujući profesor. <br /> <br /> Kajleb Kar je koscenarista kultnog horora <em>Isterivač đavola.</em><br /> <br /> Odrastao je u neobičnoj porodici. Njegov otac bio je neobična ličnost i pripadnik bit generacije. Iako sam nije bio pisac, on je upoznao Džeka Keruaka sa Alenom Ginsbergom i Vilijamom Berouzom, potonje vodeće ličnosti bit pokreta, i družio se sa njima sve do smrti. Godine 1944. ubio je jednog čoveka koji bio opsednut njime, ali je posle dve godine provedene u zatvoru oslobođen. Čak i je i Džek Keruak bio pritvoren kao saučesnik u ubistvu. <br /> <br /> Može se reći da je život i rad Kejleba Kara svojevrsno odbacivanje bitničkog stvaralaštva. Njegovi romani <em>Alijenista</em> i nastavak <em>Anđeo tame</em>&nbsp;po svojim osobinama sasvim su suprotni od rada Keruaka, Ginsberga i Berouza.<br /> <br /> Preminuo je 23. maja 2024. u svom domu u 68. godini života.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Patty Clayton</p>

Slika Mario Puzo

Mario Puzo

<p>Mario Puzo je rođen u Njujorku gde je, po završetku vojne službe u Drugom svetskom ratu, pohađao Njujoršku školu za socijalna istraživanja kao i Univerzitet Kolumbija. <br /> &nbsp;<br /> Njegov najprodavaniji roman <em>Kum</em> pojavio se nakon romana koje su kritičari veoma dobro ocenili: <em>Tamna Arena</em><em>Srećni hodočasnik</em> (1965). Godine 1978, izdao je roman <em>Budale umiru</em>, posle koga slede: <em>Sicilijanac</em><em>, Četvrti Kenedi</em> (1991) i <em>Poslednji Don</em> (1996), koji je postao međunarodni bestseler kao i jedna od najgledanijih televizijskih mini-serija u 1997. godini.<br /> &nbsp;<br /> Mario Puzo je takođe napisao mnoge scenarije za filmove, kao što su <em>Zemljotres,</em> <em>Supermen</em>, sva tri <em>Kuma</em>, za koje je dobio dve nagrade Oskar koje dodeljuje filmska akademija.<br /> <br /> Poslednje tri godine svog života proveo je pišući svoj poslednji roman o <em>Mafiji - Zakon ćutanja</em>. Umro je jula 1999. godine, u svojoj kući na Long Ajlendu u Njujorku, u sedamdeset osmoj godini.<br /> <br /> <p style="text-align: justify">Foto: <u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="Bernard Gotfryd / Library of Congress" data-value="https://www.loc.gov/item/2020732708/"><span class="ql-link-text">Bernard Gotfryd / Library of Congress</span></span></u><a href="https://www.loc.gov/item/2020732708/" target="_blank"></a></p></p>

Slika Mark Hadon

Mark Hadon

<p>Mark Hadon je pisac, ilustrator i scenarista, autor petnaest knjiga za decu i dobitnik mnogobrojnih nagrada, uključujući dve nagrade BAFTA. Njegov roman <em>Čudan</em> <em>događaj</em> <em>sa psom u</em> <em>neko</em> <em>doba</em> <em>noći</em>postao je bestseler širom sveta. Osvojio je preko sedamnaest književnih nagrada, uključujući nagradu Vitbred za knjigu godine, <em>Gardijanovu</em> nagradu za dečju književnost i ušao u širi izbor za Bukerovu nagradu. Njegova prva zbirka pesama <em>The Talking</em> <em>Horse</em> <em>and the Sad Girls and the Village</em> <em>Under</em><em>the</em> <em>Sea </em>objavljena je 2005. godine.&nbsp; <br /><br />&nbsp;<br /><br />&nbsp;<br /><br />&nbsp;</p>

Slika Rejmond Čendler

Rejmond Čendler

<p>Rejmond Čendler (1888&ndash;1959) je bio jedan od vodećih pisaca kriminalističkih romana koji je svojim stilom pisanja uticao na razvoj modernog romana o privatnim detektivima. Glavni junak njegovih romana Filip Marlou postao je sinonim za privatnog detektiva.<br /><br />Autor je brojnih detektivskih romana: <em>Veliki san</em>, <em>Farewell, My Lovely</em>, <em>The High Window</em>, <em>The Lady in the Lake</em>, <em>The Little Sister</em>, <em>The Long Goodbye</em>, <em>The Playback</em>, <em>Poodle Springs</em>.&nbsp;<br /><br />Osim detektivskih pisao je i kratke priče, scenarija i romane.&nbsp; <br /><br />&nbsp;</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x