Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

7 životnih lekcija iz Tolstojeve „Ane Karenjine“

Dela slavnog ruskog pisca Lava Tolstoja obiluju poukama koje mogu biti od koristi i savremenom čitaocu. Podsećamo vas na neke od životnih lekcija koje se mogu pročitati na stranicama njegovog klasika „Ana Karenjina“.
Nije zlato sve što sija

Suočena sa izborom između dvojice udvarača, osamnaestogodišnja Kiti smatra da bi šansu trebalo da pruži zgodnijem i šarmantnijem Vronskom. Iako je otvoreno flertovao sa Kiti, Vronski se iznenada zaljubljuje u Anu, ali na kraju slama srca obema ženama. Sa druge strane, Ljevin ostavlja utisak ekscentrika, ali se na kraju pokazuje kao pouzdan partner.

Razvod bi morao biti društveno prihvatljiva opcija

Statistike o razvodima danas mnoge odvraćaju od stupanja u brak. Iako neprijatno iskustvo, razvod je za modernog čoveka sasvim uobičajena pojava. Verujemo da bi neki od Tolstojevih junaka bili presrećni da im je u životu bila ponuđena takva opcija. Zamislite šta bi se desilo da Ana i Karenjin nisu živeli u vreme kada je razvod predstavljao užasan društveni skandal. Jedno je ipak sigurno: u rukama bi nam bila daleko manje interesantna knjiga.

Ne bi trebalo brzati sa brakom

Odluka pripadnika oba pola da kasnije uplove u bračne vode – i to znatno kasnije nego što je to nekada bio slučaj – danas se smatra racionalnim potezom, i u emocionalnom i u finansijskom smislu. Tolstoj u svom poznatom delu ne propagira ovaj trend, ali svakako piše o problemima sa kojima se suočavaju svi koji prolaze kroz rigidni sistem upoznavanja i udvaranja. Ljevin, koji se u romanu ženi tek u 32. godini života, prolazi daleko bolje od drugih junaka.

Život (ni)je fer

Arbitrarni zakoni koji zapečaćuju Aninu tragičnu sudbinu nisu fer, ali ipak postoje. Ljudi su skloni lamentovanju nad životnim nepravdama, ali iz Tolstojeve perspektive to nije nimalo produktivno, jer jedino što možemo promeniti jeste način na koji se nosimo sa sudbinom.

Romantika i prava ljubav ipak postoje

Priča „Ane Karenjine“ je, sasvim očigledno, tragedija. Junakinja rizikuje sve što ima, pa i vlastiti život, tragajući za pravom ljubavi. Rezultat njene potrage je katastrofalan. Međutim, u moru dramatičnih zbivanja u ovom romanu isplivavaju i trenuci istinske sreće.

Ljevin je, na primer, opsednut mladom Kiti od trenutka kada je ugledao i ne odustaje od nje ni nakon što je odbijen. Iako se na početku braka suočavaju sa problemima, ovaj par uspeva da ih prevaziđe i izgradi prijatan zajednički život.

Rutina nije dosadna...

Ljevin je zbog života koji je izabrao često izložen podsmehu okoline. On je bogati zemljoposednik koji umesto odlazaka u operu i beskonačnog tračarenja radije ustaje rano ujutru i obavlja fizičke poslove na svom imanju. Svako od nas ima pravo da izabere ono što ga čini srećnim.

... kao ni jednostavan život

Ljevin često radi zajedno sa svojim kmetovima, a poznato je i da je to činio i Tolstoj. Pisac je pored toga otvarao škole za decu svojih sluga i pisao hvalospeve u čast njihovog načina života.

Izvor: huffpost.com
Prevod: Jelena Tanasković

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Lav Tolstoj

Lav Tolstoj

<p style="text-align: justify">Lav Nikolajevič Tolstoj (1828-1910), ruski grof, književnik i mislilac, jedan od najvećih svetskih romanopisaca.<br /> <br /> I po ocu i po majci poticao je iz vrlo starih i uglednih plemićkih porodica. Poput drugih isuviše umnih i darovitih ljudi, Lav Tolstoj odustaje od institucionalnog školovanja. Svoje obrazovanje će nastaviti, po metodu Rusoa, samostalno i svestrano. Njegova znanja bila su ogromna i raznovrsna: govorio je i poznavao 17 jezika, uključujući hebrejski, starogrčki, latinski i staroslovenski; uspešno se bavio muzikom, mestralno svirao klavir i komponovao; upražjnavao je mnoge sportove i bio strastan lovac; izučavao je filozofiju, istoriju i pedagogiju; osnovao nekoliko škola za kmetovsku decu gde je i predavao; samostalno se bavio proljoprivredom, i kao Ljevin, zajedno sa svojim seljacima obrađivao zemlju; jedno vreme je službovao u vojsci iz koje se demobiliše u činu poručnika. Od 1847. pa do kraja života prilježno vodi dnevnik, na čijim prvim stranicama, sledeći primer Bendžamina Franklina, propisuje sebi ciljeve i zadatke, a zatim u tananom i strogom samopresipitivanju odmerava njihove rezultate.<br /> <br /> Sve dok nije stupio u vojnu službu 1851, Tolstoj u velikim ruskim gradovima živi prilično raspusnim životom, prepušta se kocki i pijankama, posećuje bordele, ali i nastavlja sa učenjem, te započinje rad na više pripovedaka i romana. Među njima je i <em>Detinjstvo</em>, prvi deo zamišljene romansirane autobiografije (<em>Detinjstvo. Dečaštvo. Mladost</em> celovito objavljene 1859) čija će pojava 1852. izazvati nepodeljeno oduševljenje kod publike.<br /> <br /> Oficirsku službu Lav Tolstoj je obavljao nepunih pet godina, boraveći neko vreme na Kavkazu (iskustva iz tog perioda inspirisala su npr. <em>Kavkaske priče</em> i <em>Hadži Murata</em>), posle čega se priključuje ruskoj vojsci u Krimskom ratu. Pošto se po neslavnom završetku vojevanja, definitivno odrekao vojne službe, Tolstoj u više navrata, tokom 1856, 1859, 1860. i 1861. godine, putuje po zapadnoj Evropi, Francuskoj, Nemačkoj, Engleskoj, Švajcarskoj, Italiji i drugde. Put u Pariz učvršćuje njegovo prijateljstvo sa Ivanom Turgenjevom, koji ga je povezao sa Gistavom Floberom. Kasnije se, u Briselu se upoznao i sa Pjer-Žozefom Prudonom, a u Londonu sa Čarlsom Dikensom.<br /> <br /> Tolstoj je septembra 1862. stupio u brak sa Sofijom Andrejevnom Bers, gotovo upola mlađom od njega (njemu je 34, a njoj 18 godina), sa kojom je izrodio 13 dece, 9 sinova i 4 ćerke. Od tada Tolstoj sa porodicom uglavnom živi u Jasnoj Poljani, i uz mnoge domaće poslove i dobrotvornu deltnost, najveći deo svog vremena posvećuje pisanju. U narednim decenijama nastaju romani <em>Rat i mir</em> (1863-1869), <em>Ana Karenjina</em> (1873-1877), <em>Vaskrsenje </em>(1889-1899), niz antologijskih pripovedaka.<br /> <br /> Pred kraj života Tolstoj beži od svoje supruge, i na nekoj maloj ruskoj seoskoj železničkoj stanici Astopov, završava svoj veoma buran život krajem 1910. godine zbog upale pluća.<br /> <br /> Veliki deo njegovih ostvarenja dugo će ostati u rukopisu, a nešto će biti objavljeno tek posle piščeve smrti. Tolstojeva sabrana dela, čije je objavljivanje započeto još za njegovog života, obuhvatala su 90 tomova, a kritičko izdanje koje se još uvek priprema trebalo bi da sadrži 150 tomova. Njegova ostvarenja prevedena su na gotovo sve evropske jezike (do kraja XX veka biće preveden na 114 različitih jezika). Više puta biva predložen za Nobelovu nagradu i za književnost i za mir, ali se svojom odlukom posle 1905. odriče svake dalje kandidature. 1903. izabran je za inostranog člana Srpske kraljevske akademije, pored ruske jedine takve institucije u svetu koja ga je pozvala u svoje članstvo.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x