Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

7 debitantskih romana koji su osvojili svet

„U svakoj osobi čuči po jedna knjiga, koja bi u većini slučajeva tu trebalo i da ostane“, napisao je jednom pisac i esejista Kristofer Hičens.
Srećom po književnost i čitaoce, to nije omelo u stvaranju brojne autore uz čije ime danas stoji epitet čuveni ili slavni. Zamislite svet bez „Čoveka po imenu Uve“, „Lovca na zmajeve“ ili „Frankenštajna“ – definitivno ne bi bio isti. Izdvajamo najčuvenije romane prvence u izdanju Lagune.

Lovac na zmajeve“ – Haled Hoseini

Ovaj snažan debitantski roman pripoveda o žestokoj okrutnosti i iskupljujućoj ljubavi. Obe menjaju Amirov život, mladom i bogatom pripovedaču, koji sazreva u poslednjim mirnim danima svoje otadžbine, pre revolucije i upada ruske vojske.
Slika Dorijana Greja“ – Oskar Vajld

Faustovski pakt kojim Dorijan Grej prodaje dušu za mladolikost i njegova narcisoidna zagledanost u portret kao refleksiju lepote svog tela, a potom i kao hroniku propasti svoje duše, predstavljaju mitski okvir u koji Vajld smešta svoju sliku o autodestruktivnom porivu viktorijanske kulture.
Čovek po imenu Uve“ – Fredrik Bakman

Neobično smešni, dirljivi i mudri, Bakmanovi romani su odiseje običnih ljudi i zadivljujuće priče o svakodnevnoj hrabrosti. Priča o ogorčenom starom komšiji, dopadljivom džangrizalu, ujedno je i veoma promišljeno istraživanje o tome kako nečiji život može imati snažan uticaj na bezbroj drugih.
Tigrova žena“ – Tea Obreht

Ovaj kompleksni, uzvišeni i predivno oblikovani prvenac spisateljice koja je „naše gore list“ sa Njujorkerove liste dvadeset najboljih pisaca do 40 godina, najtoplija je preporuka svakome koga zanima savremena proza.
Frankenštajn ili Moderni Prometej“ – Meri Šeli

Ovaj gotski roman i klasik engleske književnosti o Viktoru Frankenštajnu, naučniku koji je želeo da otkrije tajnu života a stvorio strašno čudovište, prerastao je u književni mit koji i danas živi kroz mnogobrojne pozorišne, filmske i medijske adaptacije.
Bog malih stvari“ – Arundati Roj

Imućnu indijsku porodicu jedan sudbonosni dan 1969. godine zauvek je promenio. Ovaj moderni klasik, ovenčan Bukerovom nagradom, potresna je porodična saga, priča o zabranjenoj ljubavi i prodorna politička drama.
Flajšman je u škripcu“ – Tafi Brodeser-Akner

Tobi Flajšman je mislio da zna šta može da očekuje od života nakon što je razvodom okončao svoj gotovo petnaestogodišnji mizerni brak, ali svakako nije očekivao da će mu jednog dana, usred njegove nove seksualne emancipacije, bivša žena Rejčel banuti na prag, istresti decu i otići zauvek. Roman je proglašen knjigom godine od brojnih američkih časopisa i portala.

Autor: Iva Burazor
Izvor: časopis Bukmarker, br. 4

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Arundati Roj

Arundati Roj

<p>Suzana Arundati Roj je indijska književnica i borac za ljudska prava. Rođena je 1961. godine u Šilongu (indijska država Megaleja) u mešovitom braku između majke sirijske hrišćanke i oca bengalskog hinduiste. Studirala je arhitekturu u Nju Delhiju.<br /> <br /> Pisanjem se počela baviti 1992. godine. Njen prvi roman <em>Bog malih stvari</em> objavljen je četiri godine kasnije. Veoma brzo je postao svetski bestseler, a nagrađen je i Bukerovom nagradom 1997. godine. Nakon toga je napisala samo nekoliko filmskih i televizijskih scenarija jer je odlučila da se u potpunosti posveti društvenom aktivizmu. Objavila je više publicističkih dela, uključujući i <em>Algebru beskrajne pravde</em>, <em>Osluškujući skakavce</em> i <em>Slomljenu republiku.</em> Književnoj javnosti se vraća 2017. godine romanom <em>Ministarstvo neizmerne sreće</em>.<br><br>Foto: Mayank Austen Soofi</p>

Slika Fredrik Bakman

Fredrik Bakman

<p>Fredrik Bakman (rođen 1981) započeo je karijeru kao jedan od najpoznatijih švedskih blogera i kolumnista. <br /> <br /> Debitovao je u književnosti 2012. godine, kada je objavio međunarodni fenomen <em>Čovek po imenu Uve</em>. <br /> <br /> Neobično smešni, dirljivi i mudri, Bakmanovi romani su odiseje običnih ljudi i zadivljujuće priče o svakodnevnoj hrabrosti. Fredrik Bakman je dosad napisao pet romana &ndash; svi su dobili pohvale kritike i postali međunarodni bestseleri &ndash; i jedno delo iz oblasti publicistike.&nbsp;Romani su mu prodati u dvanaest miliona primeraka širom sveta. <br /> <br /> <em>Čovek po imenu Uve</em> je preveden na četrdeset četiri jezika i nalazi se na petom mestu u Velikoj Britaniji po broju prodatih primeraka u 2016. godini, a 2017. ova priča o dopadljivom džangrizalu slavi godišnjicu kako se nalazi na listi bestselera Njujork tajmsa.&nbsp;&nbsp;<br /> <br /> Švedski film koji je snimljen po ovom romanu nominovan je za Oskara 2017. za najbolji strani film. <br><br>Foto: Henric Lindsten&nbsp;</p>

Slika Haled Hoseini

Haled Hoseini

<p style="text-align: justify">Haled Hoseini je rođen 1965. godine u Kabulu, u Avganistanu. Njegov otac bio je diplomata u Ministarstvu spoljnih poslova Avganistana, a njegova majka je predavala farsi i istoriju u velikoj srednjoj školi u Kabulu. Ministarstvo spoljnih poslova šalje njegovu porodicu 1970. godine u Teheran, gde je njegov otac radio u avganistanskoj ambasadi.<br /> <br /> U Teheranu su živeli do 1973, kada su se vratili u Kabul. Jula 1973, u noći kada je rođen najmlađi Hoseinijev brat, zbačen je avganistanski kralj Zahir Šah u državnom udaru, koji je bez krvi organizovao kraljev rođak Daud Kan. U to vreme, Hoseini je išao u četvrti razred, i već je bio otkrio književnost i bio očaran brojnim knjigama koje je čitao.<br /> <br /> Avganistansko Ministarstvo spoljnih poslova 1976. godine još jednom premešta Hoseinijevu porodicu, ovog puta u Pariz. Bili su spremni da se vrate u Kabul 1980, ali je do tada Avganistan već doživeo krvavi komunistički prevrat i invaziju sovjetske vojske. Hoseinijevi su tražili i dobil politički azil od Sjedinjenih Američkih Država. Hoseinijeva porodica se u septembru 1980. preselila u San Hoze u Kaliforniji. Njegov otac je radio nekoliko poslova istovremeno i uspeo je da obezbedi svojoj porodici život bez socijalne pomoći. Haled Hoseini je maturirao 1984. i upisao se na Univerzitet Santa Klara, gde je diplomirao na osnovnim studijama iz biologije 1988. godine. Sledeće godine upisao se na medicinski fakultet &bdquo;San Dijego&ldquo; Kalifornijskog univerziteta, gde je 1993. diplomirao. Završio je stažiranje u bolnici &bdquo;Sidar-Sinaj&ldquo; u Los Anđelesu i 1996. započeo bavljenje internom medicinom. Međutim, njegova prva ljubav uvek je bilo pisanje.<br /> <br /> Hoseini ima žive, nežne i lepe uspomene na mirnodopsku presovjetsku eru Avganistana, kao i na svoja lična iskustva sa avganistanskim Hazarima (plemena u Avganistanu, Pakistanu i Iranu). Jedan Hazar posebno je imao uticaja na malog Haleda &ndash; bio je to tridesetogodišnjak po imenu Husein Kan, koji je radio za Hoseinijeve dok su živeli u Iranu. Kada je Haled bio u trećem razredu, učio je Kana da čita i piše. Iako je njegov odnos sa Huseinom Kanom bio kratkotrajan i više zvaničan, Haled se uvek sećao topline i privrženosti koja se razvila među njima &ndash; to je odnos koji se odrazio u njegovom prvom romanu &bdquo;Lovac na zmajeve&ldquo; (Laguna, 2006).<br /> <br /> U maju 2007. godine objavio je drugi roman &bdquo;Hiljadu čudesnih sunaca&ldquo; (Laguna, 2008). Obe knjige prodate su u preko 10 miliona primeraka u SAD i više od 38 miliona primeraka širom sveta.<br /> <br /> Hoseini je 2006. imenovan za ambasadora dobre volje UNHCR-a, Agencije za izbeglice Ujedinjenih nacija. Nadahnut putovanjem u Avganistan u svojstvu ambasadora UNHCR-a osnovao je neprofitnu Fondaciju Haled Hoseini za humanitarnu pomoć Avganistancima. Živi u severnoj Kaliforniji.<br /> <br /> Za više informacija o Haledu Hoseiniju posetite sledeće veb-sajtove: www.khaledhosseini.com i www.khaledhosseinifoundation.org.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Elena Seibert</p>

Slika Meri Šeli

Meri Šeli

<p style="text-align: justify">Meri Vulstonkraft Šeli (1797&ndash;1851) rođena je u Londonu 30. avgusta 1797. godine. Njen otac je bio radikalni filozof Vilijam Godvin, a majka Meri Vulstonkraft, spisateljica poznata po ranom feminističkom delu <em>Odbrana prava žena</em> (1792). Majka je umrla jedanaest dana posle njenog rođenja, tako da se o njenom vaspitanju brinuo otac. Obrazovanje je sticala uglavnom kod kuće, veoma rano je pokazala sklonosti prema čitanju i pisanju, a prvi tekst je napisala sa jedanaest godina. Tokom leta 1812. godine boravila je u Škotskoj, gde je upoznala draži harmoničnog života u provinciji, koje će pronaći svoj izraz i u pojedinim delovima romana <em>Frankenštajn</em>.<br /> <br /> Godine 1814. godine Meri je upoznala Persija Biša Šelija, poštovaoca i sledbenika stavova njenog oca Vilijama Godvina. Ubrzo je započela komplikovanu vezu sa njim, a venčali su se 1816. godine, posle smrti Šelijeve supruge Herijet. Iako žive u relativnoj oskudici, život provode putujući Evropom. U maju 1816. odlaze na obale Ženevskog jezera, gde već boravi njihov prijatelj Bajron. Ovde Meri dobija inspiraciju za pisanje romana <em>Frankenštajn</em>. Život Meri Šeli bio je obeležen gubicima: od četiri deteta koje je rodila preživeo je samo Persi Florens, a njen suprug Persi Šeli se udavio 1822. godine, kad se njegov brodić prevrnuo za vreme letnje oluje blizu La Specije u Tirenskom moru. Posle njegove smrti Meri se vratila u Englesku, gde je živela kao profesionalni pisac do smrti 1851. godine.<br /> <br /> Sve do sedamdesetih godina 20. stoleća Meri Šeli je bila poznata pre svega po svom radu na priređivanju i publikovanju dela Persija Biša Šelija, kao i po romanu <em>Frankenštajn</em> (1818, 1831). Mada joj je otac Persija Šelija zabranio da napiše biografiju svog supruga, Meri je pripremila i objavila celokupno izdanje njegovih pesama 1839. godine. U novije vreme u porastu je interesovanje za njen književni rad, koji uključuje i istorijski roman <em>Valperga</em> (1823), apokaliptički roman <em>Poslednji čovek</em> (1826), kao i njena dva poslednja romana <em>Lodor</em> (1835) i <em>Fokner</em> (1837). Povodom dva veka od izlaska prvog izdanja romana <em>Frankenštajn ili moderni Prometej</em> (1818) objavljeno je na engleskom jeziku mnoštvo kritičkih radova, monografija i zbornika, čime je Meri Šeli konačno i neopozivo svrstana među amblemske figure moderne evropske književnosti.</p>

Slika Oskar Vajld

Oskar Vajld

<p style="text-align: justify">Oskar Fingal O&rsquo;Flaherti Vils Vajld rođen je 16. oktobra 1854. godine u Dablinu u znamenitoj porodici irskih intelektualaca. Erudicija, elokvencija i ekscentričnost po kojima je Oskar Vajld kroz život i istoriju postao prepoznatljiv umnogome su poticale iz kuće. <br /> <br /> Diplomiravši na univerzitetu Triniti u Dablinu, Oskar Vajld je nastavio studije na koledžu Modlen u Oksfordu. Redovno je pisao umetničku kritiku i 1881. godine objavio debitantsku zbirku poezije pod nenametljivim naslovom Pesme (Poems).<br /> <br /> Početkom 1882. godine Vajld se otisnuo preko Atlantika i upustio u jednogodišnju turneju po Severnoj Americi, gde je kao samoproklamovani &bdquo;apostol esteticizma&ldquo; držao nesvakidašnja predavanja o savremenoj poeziji i uređivanju enterijera. Do kraja turneje, Vajld je stasao u dendija koji pleni ličnom filozofijom i u umetnika spremnog da krene put književnog ostvarenja.<br /> <br /> Po povratku iz Sjedinjenih Država, Vajld se oženio Konstancom Lojd. Skućivši se u Čelziju, mladi bračni par je uskoro dobio dva sina. Krajem 1886. godine Vajld se prihvatio uređivanja magazina <em>Ženski svet</em> (<em>The Woman&rsquo;s World</em>), u kom je nastojao da afirmiše ženske umetničke i društveno-političke poduhvate. Sredinom 1888. godine, Vajld je objavio <em>Srećnog kraljevića i druge bajke</em>, zbirku romansiranih alegorijskih priča koje je pripovedao svojim sinovima.<br /> <br /> <em>Srećni kraljević </em>obeležio je početak najplodnijeg spisateljskog perioda u Vajldovoj karijeri. Usledile su još dve zbirke kratke proze, iz kojih su se izdvojile humorističke misterije &bdquo;Zločin lorda Artura Sevila&ldquo; i &bdquo;Kantervilski duh&ldquo;. U istom razdoblju nastala je i pripovetka &bdquo;Portret gospodina V. H.&ldquo;, koja kroz intrigu i romansu fabulira književno-istorijske polemike o identitetu mladića kom je Šekspir posvetio svoje sonete. Zbirka <em>Namere</em> iz 1891. godine objedinila je Vajldove eseje i platonističke dijaloge. Vanredan primer Vajldove esejističke proze je &bdquo;Duša čoveka u socijalizmu&ldquo;, nadahnuta društveno-politička rasprava koja priziva utopijsku viziju socijalističkog uređenja kroz individualnu ostvarenost svakog građanina ponaosob. Vajldov jedini roman <em>Slika Dorijana Greja</em> predstavljao je krunu ovog perioda. U februaru 1895. godine postavljena je farsična komedija <em>Važno je zvati se Ernest </em>(<em>The Importance of Being Earnest</em>), koja se ispostavila kao Vajldov poslednji scenski podvig i remek-delo engleske drame.<br /> <br /> Vajldova ljubavna veza sa kapricioznim lordom Alfredom Daglasom imala je za ishod tri skandalozna suđenja u proleće 1895. Doživotno osramoćen i slomljenog zdravlja, Vajld se po puštanju na slobodu sklonio u kontinentalnu Evropu, gde je pod lažnim imenom proveo ostatak života kao izgnanik. <br /> <br /> Skrhan porazima i poniženjima, umro je u Parizu 30. novembra 1900. godine, ne dočekavši novi vek u kom će njegov legat doživeti preporod.</p>

Slika Tea Obreht

Tea Obreht

<p>Tea Obreht rodila se u Beogradu 1985, a u Sjedinjenim Američkim Državama živi od svoje dvanaeste godine. Njene radove objavljivali su <em>Njujorker</em>, <em>Atlantik</em>, <em>Harpers</em> i <em>Gardijan</em>, a uključena je i u antologije <em>Najbolje američke kratke priče</em> te <em>Najboljeg američkog neobaveznog štiva</em>. <em>Njujorker</em> ju je uvrstio među dvadeset najboljih američkih pisaca mlađih od četrdeset godina, kao i u listu &bdquo;5 ispod 35&ldquo; Nacionalne fondacije za knjigu. Dobitnik je nagrade &bdquo;Orindž&ldquo; kao najbolje žensko pero 2011. Živi u Njujorku.<br /><br />www.TeaObreht.com</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x