Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

7 debitantskih romana koji su osvojili svet

„U svakoj osobi čuči po jedna knjiga, koja bi u većini slučajeva tu trebalo i da ostane“, napisao je jednom pisac i esejista Kristofer Hičens.
Srećom po književnost i čitaoce, to nije omelo u stvaranju brojne autore uz čije ime danas stoji epitet čuveni ili slavni. Zamislite svet bez „Čoveka po imenu Uve“, „Lovca na zmajeve“ ili „Frankenštajna“ – definitivno ne bi bio isti. Izdvajamo najčuvenije romane prvence u izdanju Lagune.

Lovac na zmajeve“ – Haled Hoseini

Ovaj snažan debitantski roman pripoveda o žestokoj okrutnosti i iskupljujućoj ljubavi. Obe menjaju Amirov život, mladom i bogatom pripovedaču, koji sazreva u poslednjim mirnim danima svoje otadžbine, pre revolucije i upada ruske vojske.
Slika Dorijana Greja“ – Oskar Vajld

Faustovski pakt kojim Dorijan Grej prodaje dušu za mladolikost i njegova narcisoidna zagledanost u portret kao refleksiju lepote svog tela, a potom i kao hroniku propasti svoje duše, predstavljaju mitski okvir u koji Vajld smešta svoju sliku o autodestruktivnom porivu viktorijanske kulture.
Čovek po imenu Uve“ – Fredrik Bakman

Neobično smešni, dirljivi i mudri, Bakmanovi romani su odiseje običnih ljudi i zadivljujuće priče o svakodnevnoj hrabrosti. Priča o ogorčenom starom komšiji, dopadljivom džangrizalu, ujedno je i veoma promišljeno istraživanje o tome kako nečiji život može imati snažan uticaj na bezbroj drugih.
Tigrova žena“ – Tea Obreht

Ovaj kompleksni, uzvišeni i predivno oblikovani prvenac spisateljice koja je „naše gore list“ sa Njujorkerove liste dvadeset najboljih pisaca do 40 godina, najtoplija je preporuka svakome koga zanima savremena proza.
Frankenštajn ili Moderni Prometej“ – Meri Šeli

Ovaj gotski roman i klasik engleske književnosti o Viktoru Frankenštajnu, naučniku koji je želeo da otkrije tajnu života a stvorio strašno čudovište, prerastao je u književni mit koji i danas živi kroz mnogobrojne pozorišne, filmske i medijske adaptacije.
Bog malih stvari“ – Arundati Roj

Imućnu indijsku porodicu jedan sudbonosni dan 1969. godine zauvek je promenio. Ovaj moderni klasik, ovenčan Bukerovom nagradom, potresna je porodična saga, priča o zabranjenoj ljubavi i prodorna politička drama.
Flajšman je u škripcu“ – Tafi Brodeser-Akner

Tobi Flajšman je mislio da zna šta može da očekuje od života nakon što je razvodom okončao svoj gotovo petnaestogodišnji mizerni brak, ali svakako nije očekivao da će mu jednog dana, usred njegove nove seksualne emancipacije, bivša žena Rejčel banuti na prag, istresti decu i otići zauvek. Roman je proglašen knjigom godine od brojnih američkih časopisa i portala.

Autor: Iva Burazor
Izvor: časopis Bukmarker, br. 4

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Meri Šeli

Meri Šeli

<p style="text-align: justify">Meri Vulstonkraft Šeli (1797&ndash;1851) rođena je u Londonu 30. avgusta 1797. godine. Njen otac je bio radikalni filozof Vilijam Godvin, a majka Meri Vulstonkraft, spisateljica poznata po ranom feminističkom delu <em>Odbrana prava žena</em> (1792). Majka je umrla jedanaest dana posle njenog rođenja, tako da se o njenom vaspitanju brinuo otac. Obrazovanje je sticala uglavnom kod kuće, veoma rano je pokazala sklonosti prema čitanju i pisanju, a prvi tekst je napisala sa jedanaest godina. Tokom leta 1812. godine boravila je u Škotskoj, gde je upoznala draži harmoničnog života u provinciji, koje će pronaći svoj izraz i u pojedinim delovima romana <em>Frankenštajn</em>.<br /> <br /> Godine 1814. godine Meri je upoznala Persija Biša Šelija, poštovaoca i sledbenika stavova njenog oca Vilijama Godvina. Ubrzo je započela komplikovanu vezu sa njim, a venčali su se 1816. godine, posle smrti Šelijeve supruge Herijet. Iako žive u relativnoj oskudici, život provode putujući Evropom. U maju 1816. odlaze na obale Ženevskog jezera, gde već boravi njihov prijatelj Bajron. Ovde Meri dobija inspiraciju za pisanje romana <em>Frankenštajn</em>. Život Meri Šeli bio je obeležen gubicima: od četiri deteta koje je rodila preživeo je samo Persi Florens, a njen suprug Persi Šeli se udavio 1822. godine, kad se njegov brodić prevrnuo za vreme letnje oluje blizu La Specije u Tirenskom moru. Posle njegove smrti Meri se vratila u Englesku, gde je živela kao profesionalni pisac do smrti 1851. godine.<br /> <br /> Sve do sedamdesetih godina 20. stoleća Meri Šeli je bila poznata pre svega po svom radu na priređivanju i publikovanju dela Persija Biša Šelija, kao i po romanu <em>Frankenštajn</em> (1818, 1831). Mada joj je otac Persija Šelija zabranio da napiše biografiju svog supruga, Meri je pripremila i objavila celokupno izdanje njegovih pesama 1839. godine. U novije vreme u porastu je interesovanje za njen književni rad, koji uključuje i istorijski roman <em>Valperga</em> (1823), apokaliptički roman <em>Poslednji čovek</em> (1826), kao i njena dva poslednja romana <em>Lodor</em> (1835) i <em>Fokner</em> (1837). Povodom dva veka od izlaska prvog izdanja romana <em>Frankenštajn ili moderni Prometej</em> (1818) objavljeno je na engleskom jeziku mnoštvo kritičkih radova, monografija i zbornika, čime je Meri Šeli konačno i neopozivo svrstana među amblemske figure moderne evropske književnosti.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x