Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

6 zanimljivih činjenica o omiljenim autorima našeg detinjstva

Dečji autori uvek zauzimaju posebno mesto u našim srcima. Imamo naviku da ih idealizujemo. Pred nama se nalazi lista nekoliko najboljih o kojima otkrivamo malo poznate činjenice. Možete li da pogodite koji je to autor bio biseksualac? A ko je nestajao iz kancelarije kad god bi neko ušao? Saznaćemo i ko se mrzeo na snimanju filma „Meri Popins‟! Videćemo da li ćete ove autore više voleti ili ćete ih zbrisati sa liste nakon što je pročitate.
Bajke

Činjenica: Hans Kristijan Andersen je bio naklonjen i muškarcima i ženama.

Pun života, a opet nesrećni Andersen nije baš igrao pošteno na ovom polju. Strastveno je voleo žene, ali je na iznenađenje mnogih obožavao i muškarce. Možda je bio poznat po svojim strejt bajkama, ali u pravom životu igrao je ulogu i viteza i dame u nevolji. Smatra se da je njegova bajka „Mala sirena‟, koju je Dizni preinačio, bila zapravo priča o gej ljubavi.

Spisak žena koje je voleo bio je dugačak. Nije ništa kraći ni spisak muških imena. A, opet, ljubav mu nije bila naročito uzvraćena. Zbog svojih čudnih sklonosti nije bio omiljen među ženama. S druge strane, muškarci nisu umeli da odgovore na njegova udavaranja. Misli se da je imao intimnu vezu sa mladim, zgodnim plesačem koga je upoznao kada je imao oko 50 godina, i da ta veza nije dugo trajala. Anderson je mnoge voleo, a opet je sam bio malo voljen. Sa sobom je poneo u grob pismo devojke koju je voleo u mladosti.

Petar Pan u pravom životu

Činjenica: Pisac J. M. Bari je glumio svog umrlog brata.
Bari je imao šest godina kada je njegov brat Dejvid nastradao u nezgodi na klizanju. Njegova smrt je potpuno slomila njihovu majku. Dejvid joj je bio najdraži sin i umro je samo dva dana nakon svog 14. rođendana. Da bi pomogao svojoj majci da prebrodi sve to, mladi Bari je odlučio da imitira brata. Nosio je Dejvidovu odeću. Hodao je na isti način kao što je Dejvid to činio, čak je naučio da oponaša njegovo zviždanje.

Barijeva majka je napokon prebrodila depresiju ali ne zahvaljujući Barijevom trudu. Tešila se verovanjem da će Dejvid zauvek ostati sa njom kao dečak koji nikada neće odrasti. Da li vam zvuči poznato? Bariju se ideja veoma dopala pa je odlučio da stvori lik prema dečaku koji nikada neće odrasti: Majkla Džeksona. Pardon – Petra Pana…

Luis Kerol i mama njegovog drugara

Činjenica: Između Luisa Kerola i majke njegovog pokojnog prijatelja je bilo nečega.

Sve je počelo dogovorom koji su sklopili Luis i njegov prijatelj Padi Mur. Zakleli su se da će se brinuti o porodici onog drugog ako se nešto dogodi jednom od njih. Prvi svetski rat je bio u toku i dvojica muškaraca su bili spremni na najgore, što se i dogodilo. Padi je poginuo u borbi, a Luis je morao da ispuni obećanje.

Puno se šuškalo da je Luis učinio i više od onoga što su se dogovorili. Izgleda da je bio posebno blizak sa Padijevom majkom Džejn King Mur koja je bila 26 godina starija od Padija. Međutim to nije sprečilo Luisa da se zbliži s njom. I dok ovo dvoje nikada nisu priznali vezu, oni koji su ih poznavali su to videli sasvim drugačije…

Mržnja zbog Meri Popins

Činjenica: Pamela L. Travers i Volt Dizni nisu bili baš prijatelji.
Traversovoj se nisu dopadale mnoge stvari u Diznijevoj adaptaciji njene knjige „Meri Popins‟. Nije joj se dopadala muzika i smatrala je da je u filmskoj adaptaciji glavni lik slabo dočaran. Nije shvatala ni zašto su u film ubačene animirane scene. Bila je vrlo jasna u pogledu svojih stavova, ali je niko nije slušao. Traversova čak nije bila pozvana na premijeru filma. Morala je da moli Volta Diznija da je pusti unutra. Nakon što je videla film, nastavila je da čita bukvicu Dizniju. Ovaj se samo okrenuo i otišao od nje uz konstataciju da je sada kasno da se išta menja. Pamela L. Travers nikada više nije dozvolila Voltu Dizniju da koristi neko njeno delo.

Istina u novinarstvu

Činjenica: Nil Gejmen je napustio novinarstvo jer mu se nije dopadalo što su u novinama bile izmišljene stvari (i što to nikome nije smetalo).

Britanska štampa je poznata po tome što je – i to više puta – varala i obmanjivala javnost. Išli su toliko daleko da su izmišljali tekstove koje su objavljivali. Na početku karijere Gejmenu nije smetalo da radi za novine. Radio je intervjue i pisao prikaze i članke za razne medije. Ali kasnije mu se više nije dopadalo to što se u novinama objavljuju laži. Zato je napustio novinarstvo i odlučio da sam piše o izmišljenim stvarima, poput onih u svom stripu „Sendmen‟.

Od pilića do Oza

Činjenica: Prva knjiga koju je objavio Frenk Baum bila je o uzgoju kokoši.
„Knjiga o hamburškim kokošima: kratka rasprava o razmnožavanju, uzgajanju i brizi o raznim vrstama hamburških kokoši‟. Ovaj neverovatno dugi naslov potiče sa korica knjige posvećene ovim životinjama. Izašla je 1886. godine i napisao ju je niko drugi do Frenk Baum - autor čuvenog „Čarobnjaka iz Oza.‟ U to vreme, Baum je imao 30 godina, a uzgoj ove vrste peradi bio je široko rasprostranjen.

Hamburške kokoši, koje su zauzimale centralno mesto u Baumovoj knjizi, bile su retke i imale su veliku vrednost. Baum je bio samouki ekspert na ovu temu, i obožavao je svoje kokoši. Pre nego što je objavio ovu knjigu, vodio je i stručni časopis o svim vrstama pernatih životinja. „Čarobnjak iz Oza‟ koji će mu doneti željenu slavu i bogatstvo će biti objavljen tek 1900. godine.

I dok se u „Čarobnjaku iz Oza‟ uzdražao od pisanja o pilićima, nije uspeo da obuzda svoju strast, pa je tako iz nastavka ove knjige, „Ozma od Oza‟, izbacio psa Tota i ubacio koku Bilinu, koja završava u Smaragdnom gradu noseći bisernu ogrlicu koju joj je poklonio kralj Ev lično.

Izvor: listverse.com

Autor: Hans Kristijan Andersen

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Džejms Metju Bari

Džejms Metju Bari

<p>Ser Džejms Metju Bari (1860-1937), škotski dramaturg i romanopisac, svetsku slavu stekao je zahvaljujući knjizi <em>Petar Pan</em>. Karijeru je započeo kao novinar u Notingemu, da bi se osamdesetih godina XIX veka posvetio pisanju knjiga. Njegovi prvi romani, <em>Auld Licht Idylls</em> (1888), <em>A Window in Thrums</em> (1889) i <em>The Little Minister</em> (1891), poznatiji kao <em>Thums </em>romani, postigli su veliki uspeh. Postom su usletili <em>Tommy</em> romani &ndash; <em>Sentimental Tommy</em> (1896) i <em>Tommy and Grizel</em> (1902) &ndash; koji sadrže tematske i pripovedne elemente koji će u potpunosti biti razrađeni u knjizi o Petru Panu. Svoje najpoznatije delo o dečaku koji ne želi da odraste, prvobitno je napisao u dramskoj formi (prvo izvođenje drame <em>Petar Pan</em> bilo je 27. decembra 1904. godine), da bi ga kasnije pretočio u roman. Godine 1929. Dž. M. Bari autorska prava za <em>Petra Pana</em> prepisao je dečijoj bolnici u ulici Ormond.<br /><br />Beri je potekao iz radničke porodice. Otac Dejvid Bari je bio tkač, a majčin otac kamenorezac. Metju je odrastao u mnogočlanoj porodici kao deveto dete od desetoro mališana. Pre udaje za Dejvida Barija, njegova majka Margaret Ogilvi bila je pripadnik sekte Old Lights. Mnogi likovi u Džejmsovoj literaturi preuzeti su upravo iz priča koje mu je majka pripovedala u detinjstvu. <br /><br />Kada je imao sedam godina poginuo mu je dve godine stariji brat Dejvid. Budući da je Dejvid bio majčin miljenik Džejms se preoblačio u garderobu svog starijeg brata kako bi utešio majku koja je pala u depresiju. Izuzetna vezanost majke i sina rodila se upravo tih godina, a nakon majčine smrti (1896) Džejms je napisao prelepu Margaretinu biografiju. <br /><br />Nakon što je završio univerzitet Bari se praznih džepova preselio u London, gde je nastavio da se bavi novinarskim radom što mu je bio osnovni izvor prihoda. <br /><br />Danas se gotovo sa sigurnošću može reći da je Bari lik Petra Pana napisao na osnovu Pitera Dejvisa (1897-1960) i njegove mnogobrojne braće. Ovi dečaci bili su deca njegovih najboljih prijatelja Artura i Silvije Dejvis. Silvija je bila ćerka njegovog prijatelja romanopisca Džorda di Morijera. <br /><br />Godine 1909. Meri Bari je ostavila Džejmsa zbog pisca Gilberta Kenona i tako se njihov brak okončao. <br /><br />Kada su preminuli Artur i Silvija Dejvis, Beri je postao zakonski staratelj pet mališana, ali se nikada nije tako ponašao, već kao stariji brat. <br /><br />Džorž, jedan od dečaka je poginuo u I svetskom ratu, Majkl se za vreme pohađanja Oksforda udavio. Majklova smrt je Barija duboko pogodila. Piter je postao uspešni izdavač. 1960. je izvršio samoubistvo.<br /><br />Lik Vendi je napisao u sećanje na svoju majku. <br /><br />&nbsp;</p>

Slika Hans Kristijan Andersen

Hans Kristijan Andersen

<p style="text-align: justify">Hans Kristijan Andersen (Odense, 2. april 1805. &ndash; Kopenhagen, 4. avgust 1875) bio je danski književnik, poznati pisac bajki.<br /> <br /> Andersenove bajke prevedene su na više od 125 jezika, postale su kulturno utkane u zapadnjačku kolektivnu svest. lako namenjene deci, u njima su predstavljene moralne pouke, lekcije o vrlinama i otpornosti u suočavanju sa nesrećama, koje će dotaći i zrele čitaoce.<br /> <br /> Neke od najpoznatijih bajki su: <em>Carevo novo odelo</em>, <em>Mala sirena</em>, <em>Slavuj</em>, <em>Snežna kraljica</em>, <em>Ružno pače</em>, <em>Palčica</em> i mnoge druge. Njegove priče inspirisale su balete, pozorišne komade, animirane filmove, i doživele razne druge adaptacije. Značaj njegovih bajki ogleda se, između ostalog, u tome što je uklopio poeziju u priču, uneo nove motive, pisao bogatim, lakim i lepršavim jezikom, s puno humora ispod kojeg se često mogu naći ozbiljni, tužni i ironični motivi.<br /> <br /> U Andersenovu čast Međunarodni odbor za književnost za mlade (<em>International Board on Books for Young People &ndash; IBBY</em>) dodeljuje dve nagrade savremenim autorima i ilustratorima koje nose njegovo ime, i to za &bdquo;trajni doprinos književnosti za decu&ldquo;.</p>

Slika L. Frenk Baum

L. Frenk Baum

<p style="text-align: justify">Američki pisac Liman Frenk Baum rođen je 1856. godine u mestu Čitenango u saveznoj državi Njujork. Počeo je da piše vrlo rano, dobivši ohrabrenje od oca koji mu je poklonio malu štamparsku presu kako bi štampao svoja dela. Među prvim delima koja je objavio bio je časopis koji je pisao i uređivao sa svojim bratom, deleći besplatne primerke članovima porodice, komšijama i prijateljima. Sa dvadeset godina napisao je i prvu knjigu, u kojoj se bavio temom odgajanja pilića, jer se u to vreme, nakon što je otpušten iz vojne akademije, bavio uzgajanjem retkih vrsta živine. <br /> <br /> Pre nego što će postati pisac, L. Frenk Baum se dugo bavio pozorišnim radom, pisao je komade, režirao predstave, pa čak i glumio u njima. Nakon što se sa suprugom Mod Gejdž preselio u Aberdin u Južnoj Dakoti, počeo je da uređuje lokalni list i radi kao novinar. Svoju prvu slikovnicu pod nazivom <em>Pesme Majke Guske</em> u prozi objavio je 1897. godine. Ohrabren uspehom, nastavio je da se bavi književnošću za decu. Knjiga <em>Čarobnjak iz Oza </em>doživela je ogromnu popularnost u vreme kada je objavljena, što je inspirisalo pisca da nastavi sa serijalom o Zemlji Oz koji ukupno broji četrnaest naslova. <em>Čarobnjak iz Oza</em> doživeo je mnogobrojne adaptacije i ekranizacije, od kojih su među najznačajnijima mjuzikl nastao neposredno nakon objavljivanja knjige, za koji je sam Baum pisao tekstove, i holivudska adaptacija iz 1939. godine sa mladom Džudi Garland u glavnoj ulozi. <br /> <br /> L. Frenk Baum je preminuo 1919. godine u Kaliforniji, godinu dana pre nego što je objavljena poslednja knjiga iz njegovog serijala o čarobnoj Zemlji Oz.</p>

Slika Luis Kerol

Luis Kerol

<p style="text-align: justify">Luis Kerol (1832&ndash;1898) je bio pseudonim Čarlsa Latvidža Dodžsona, vikara i učitelja. Priču o Alisinim doživljajima prvi put je ispričao da zabavi svoju mladu prijateljicu Alisu Lidel dok su se vozili čamcem. Ona ga je zamolila da je zapiše i on ju je 1865. godine objavio pod naslovom <em>Alisine pustolovine u Zemlji čuda</em>. Nastavak <em>Alisa s one strane ogledala</em> objavljen je šest godina kasnije.</p>

Slika Nil Gejmen

Nil Gejmen

<p style="text-align: justify">Nil Gejmen je verovao da je strip autor, sve dok mu na nekoj zabavi jedan od prisutnih gostiju, inače urednik književnog dodatka lokalnih novina, nije objasnio da je to što Gejmen radi zapravo literarno stvaranje. Gejmen će kasnije u jednom prisećanju na ovaj događaj reći da se osećao kao žena koju su upravo obavestili da nije prostitutka već &bdquo;kraljica noći&ldquo; ("I suddenly felt like someone who had been informed that she wasn`t a hooker, that in fact she was a lady of the evening.", <em>Los Angeles Times</em>, 2001).<br /> <br /> Do tada, Gejmen je već stekao zavidnu reputaciju kao autor scenarija za strip serijal <em>Sendmen</em>, kao i za niz underground stripova za koje je dobio više nagrada. 1995. okončao je rad na <em>Sendmenu</em> počeo rad na<em> pravim</em> proznim delima, što je rezultiralo sa nekoliko zbirki priča i <em>Zvezdanom prašinom</em>, nekom vrstom bajke za odrasle. Sledila je saradnja sa Teri Pračetom na <em>Dobrim predskazanjima</em>, serija&nbsp;<em>Nikadođija</em> (futuristička priča o mračnom podzemnom svetu Londona, koji je BBC pretočio u TV seriju), kao i Gejmenovo viđenje dečije fantastike u <em>Koralini</em>, koju mnogi porede sa Luisovom <em>Alisom u zemlji čuda</em>. Godine 2001. objavljeni su <em>Američki bogovi</em>, roman za koji je Gejmen dobio jednu od najprestižnijih nagrada u žanru, nagradu Brem Stoker udruženja horor pisaca.<br /> <br /> Pored ovoga, Gejmen je kreator scenarija za japanski animirani film <em>Princeza Mononoke, </em>kao i scenarija za filmove koji tek treba da budu snimljeni po njegovim romanima i pričama. 1999. oživeo je serijal <em>Sendmen</em>. <br /> <br /> Niz zanimljivih detalja vezan je za ovog autora: Univerzitet Kalifornija uveo je <em>Sendmen</em> kao obaveznu lektiru na predavanjima o mitovima, pop pevačica Tori Ejmos je na čak tri svoja albuma izvodila pesme o Nilu Gejmenu, a proslavljeni pisac Norman Majler jednom prilikom je povodom fame oko <em>Sendmen</em> izjavio da je konačno dočekao jedan strip za intelektualce. Posle svega ovoga zanimljiva je i izjava Gejmenovog školskog savetnika, koju je kao petnaestogodišnjak mogao da čuje pošto mu je rekao da bi želeo da pravi stripove: &bdquo;A da li si razmišljao o poslu računovođe?&ldquo;<br /> <br /> Foto&nbsp;© Kyle Bice</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x