Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

5 najgorih majki u književnosti: Likovi koje ne pamtimo po nežnosti

Savršene mame iz reklama – nasmejane, negovane, okružene zahvalnom i urednom decom – mogu lako stvoriti osećaj pritiska i nerealnih očekivanja. Ali stvarnost je često drugačija: možda si majka na ivici snage, s kosom ulepljenom od jogurta, pokušavaš da dođeš do popodnevne dremke bez još jedne u nizu epizode histeričnog plakanja, bilo tvog ili detetovog. Sa druge strane, možda je odnos sa tvojom majkom napet i komplikovan, i sve to dodatno otežava svakodnevicu. Ipak, moglo bi biti i mnogo gore. Kako bismo ti pružili makar malo utehe i (crnog) humora, evo 5 najgorih majki u književnosti.
mama-4-2
Foto: AI

Majka koja blamira:
Gospođa Benet iz romana „Gordost i predrasudaDžejn Ostin (1813)

Površna, opsednuta statusom i sklona da na zabavama razveže jezik, gospođa Benet je stalni izvor neprijatnosti za svoje ćerke. Oni koji staju u odbranu gospođe Benet reći će da je opsednutost pronalaženjem muževa za svojih pet ćerki sasvim praktična, s obzirom na to da im tadašnji patrijarhalni zakoni nisu dozvoljavali da naslede imanje svog oca. Ali ipak, u njenom pristupu ima nečeg prilično neukusnog – poput spletkarenja da Džejn ostane preko noći u Nederfildu, ili njenog krajnje materijalističkog ushićenja kada sazna za Elizabetinu veridbu sa gospodinom Darsijem: „Kako ćeš bogata i važna biti! Kakav džeparac, kakav nakit, kakva kola ćeš imati! Džejn se ne može porediti s tobom – ni izdaleka.“ Podržavamo stav „zavadi pa vladaj“, ali ne i kada to radite svojim ćerkama, gospođo B!

Ocena „molim te, nemoj da mi budeš majka“: 3/10
Majka koja manipuliše:
Gospođa Havišam iz romana „Velika očekivanjaČarlsa Dikensa (1861)

Šta da radite kada vas bitanga od verenika ostavi pred oltarom? Usvojite ćerku i vaspitate je da osvaja, a zatim lomi muška srca – sve zarad vašeg ličnog, osvetoljubivog zadovoljstva, razume se! „Kad je prvi put došla kod mene, mislila sam da je spasem nesreće kao što je moja“, priseća se gospođa Havišam dok govori Pipu. „Ali kako je rasla i obećavala da postane vrlo lepa, postepeno sam činila gore, i što mojim hvalama, što mojim nakitom, što mojim savetima, sa ovom mojom spodobom uvek pred njom kao opomenom koja je podupirala i isticala moje pouke, ukrala sam joj srce i stavila sam led na njegovo mesto.“ Ponavljajte za nama, gospođo Havišam: „Moje dete nije sredstvo za ostvarivanje mojih propuštenih prilika, moje dete nije sredstvo za ostvarivanje mojih propuštenih prilika…“

Ocena „molim te, nemoj da mi budeš majka“: 6/10
Majka koja je odsutna:
Gospođa Vormvud iz romana „Matilda“ Roalda Dala (1988)

Gospođa Vormvud je oličenje majke koja zapostavlja decu (gospodin Vormvud je isto tako loš – ali mu nije mesto na ovoj listi), koja bezbrižno ostavlja svoju četvorogodišnju ćerku svakog popodneva na više sati da igra bingo, potpuno nesvesna da devojčica hoda sama do biblioteke prometnim ulicama. Da nije bilo ljubazne bibliotekarke, gospođe Felps, Matilda bi mogla biti u ozbiljnoj opasnosti. Svakako gospođa Vormvud ne odobrava naviku svoje ćerke da čita, što postaje jasno kada kaže Matildinoj učiteljici, gospođici Hani, da nije ljubitelj devojaka koje glume pametnice. Prema njenom mišljenju, devojka treba da razmišlja o tome kako da izgleda lepo, da bi kasnije mogla da nađe dobrog muža, jer joj je izgled važniji od knjiga. Jadna Matilda, svaki knjigoljubac saoseća sa tobom!

Ocena „molim te, nemoj da mi budeš majka“: 6/10
Majka koja ponižava:
Mamica iz romana „Sada sam sasvim OK“ Gejl Haniman (2017)

Upozorenje o sadržaju: Elenor Olifant nije sasvim OK, a glavni uzrok njenog bola svakako je njena zlostavljajuća, agresivna, gotovo iskarikirano zla majka, koja je svake srede zove iz neke misteriozne ustanove samo da bi je zasula obeshrabrujućim i podrugljivim komentarima. Mamica joj je oduvek govorila da je ružna, nakazna, odvratna, objašnjava Elenor. Kako je na ovaj način psihološki zlostavljana još od detinjstva, nije ni čudo što osvetoljubivi glas njene majke potpuno prodire u podsvest dvadesetdevetogodišnje Elenor. Srećom, ispostavlja se da je Elenor jača nego što deluje.

Ocena „molim te, nemoj da mi budeš majka“: 8/10
Majka koja zlostavlja:
Margaret Vajt iz romana „Keri“ Stivena Kinga (1974)

Verski fanatik, opsednuta idejom da je seksualnost greh, Kerina majka Margaret delimično je odgovorna za smrtonosne užase koje njena ćerka na kraju počini. Jer, na kraju krajeva, njeno manipulisanje i zlostavljanje samo dodatno učvršćuju sliku Keri kao autsajderke. Margaret nad ćerkom sprovodi fizičko, mentalno i emocionalno nasilje – bije je, vređa i zaključava u ormar da se moli: „Zavrtela ju je ka ormaru glavom napred, udarila je u suprotni zid, i Keri je pala na pod napola ošamućena. Vrata su se zalupila i čulo se okretanje ključa u bravi.“ Na kraju romana Margaret čak priznaje da je skoro ubila Keri dok je bila beba: „Kad su počeli bolovi, uzela sam nož, ovaj nož – podigla ga je – i čekala da izađeš iz mene kako bih mogla da prinesem žrtvu. Ali bila sam slaba i pokolebala sam se. Uzela sam taj nož ponovo kad si imala tri godine, i opet sam poklekla. I sada je đavo došao po svoje.“ Kada god pomisliš da je tvoja majka nepodnošljiva jer te tera da središ sobu – seti se ove!

Ocena „PREKLINJEM TE, NEMOJ DA MI BUDEŠ MAJKA“: 10/10

Autor: Fej Kigan
Izvor: mentalfloss.com
Prevod: Bojana Maksimović

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Čarls Dikens

Čarls Dikens

<p style="text-align: justify">Čarls Džon Hafam Dikens (7. februar 1812 &ndash; 9. jun 1870) bio je engleski književnik i kritičar društva. Stvorio je neke najpoznatije svetske književne likove i mnogi ga smatraju najvećim romanopiscem viktorijanskog doba. Njegova dela uživala su nezapamćenu popularnost još za njegovog života, a do dvadesetog veka kritičari i stručnjaci priznali su ga za književnog genija.<br /> <br /> Rođen u Portsmutu, Dikens je napustio školu i zaposlio se u fabrici kad mu je otac dospeo u dužnički zatvor. Iako nije imao zvaničnog obrazovanja, uređivao je jedan nedeljni časopis punih dvadeset godina, napisao je petnaest romana, pet novela, stotine pripovedaka i publicističkih članaka, često je držao predavanja i javna čitanja svojih dela, neumorno je pisao pisma i živahno je vodio kampanje za prava dece, obrazovanje i druge društvene reforme.<br /> <br /> Prvi književni uspeh Dikens je doživeo 1836. godine, kada je u nastavcima objavljen <em>Pikvikov klub</em>, književni fenomen svog vremena &ndash; uglavnom zahvaljujući uvođenju lika Sema Velera u četvrtom nastavku &ndash; što je podstaklo proizvodnju predmeta nadahnutih knjigom i nastanak drugih dela sa sličnom temom. Za nekoliko godina Dikens je stekao književnu slavu i u drugim zemljama i postao poznat po duhovitosti, satiričnosti i pažljivom posmatranju ličnosti i društva. Njegovi romani, koji su uglavnom&nbsp;izlazili u nedeljnim ili mesečnim nastavcima, prvi su objavljivani na ovaj način koji će postati preovlađujući u viktorijansko vreme. Napeti završeci nastavaka držali su čitaoce u neizvesnosti. Ovaj format omogućavao je Dikensu da procenjuje reakciju publike i često prilagođava zaplete i razvoj likova prema tim informacijama. Svoje zaplete gradio je vrlo brižljivo i često je u priče uplitao elemente savremenih događaja. Mnogobrojni nepismeni siromasi plaćali su po pola penija da im se pročita nova mesečna epizoda, što je stvaralo i nadahnjivalo novi stalež čitalaca.<br /> <br /> Dikensova novela <em>Božićna priča</em> iz 1843. godine i dalje je izuzetno popularna i neprestano nadahnjuje adaptacije u svim umetničkim žanrovima. <em>Oliver Tvist</em> i <em>Velika očekivanja</em> takođe su često adaptirani i, kao i mnogi njegovi romani, prizivaju slike ranoviktorijanskog Londona. Dikensov najpoznatiji istorijski roman je <em>Priča o dva grada</em> (odvija se u Londonu i Parizu) iz 1859. Kao najslavnija ličnost svog vremena, Dikens će u kasnijem razdoblju karijere, na zahtev javnosti, poći na turneje na kojima je čitao svoja dela.<br /> <br /> Osmog juna 1870. Dikens je pretrpeo moždani udar posle čitavog dana rada na romanu <em>Edvin Drud</em>. Sutradan je, ne došavši svesti, preminuo u svom seoskom domu Gadshil plejsu.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x