Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

5 književnih preporuka: Šta smo čitali u septembru 2024. godine

Jesen, omiljeno godišnje doba svakog knjigoljupca, označava početak priprema za predstojeći Sajam knjiga. Dok se sa nestrpljenjem prave planovi za novu čitalačku sezonu, pravi je trenutak da se prisetimo naslova koji su obeležili protekli mesec! Uživajte u preporukama koje će vas inspirisati da se pripremite za predstojeći Sajam knjiga, gde nas očekuje mnoštvo novih, uzbudljivih izdanja!
900x600px
26430-prisutnost-jezi-kosinjski-v
Prisutnost“ – Ježi Kosinjski

Čens, mentalno ograničen čovek bez identiteta, ceo život provodi u izolaciji, baveći se vrtlarstvom i gledajući televiziju. Kada njegov staratelj umre, on napušta sigurnost doma i ulazi u svet, gde će njegove naivne opaske o vrtlarstvu biti protumačene kao duboke misli, što ga uzdiže do statusa medijske i političke zvezde. Prvi put objavljen 1971. godine, ovaj roman ostaje nesporno relevantan u savremenom društvu opsednutom slikom, gde je granica između iluzija i stvarnosti često zamagljena, a moć medija oblikuje percepciju mase. Naslov koji nikako ne smete propustiti!

Rimski car: Vladanje svetom starog Rima“ – Meri Bird
26430-rimski-car-vladanje-svetom-starog-rima-meri-bird-v
Pred vama nije uobičajeni hronološki prikaz rimskih vladara: ludaka Kaligule, čudovišta Nerona, filozofa Marka Aurelija. Autorka istražuje kako su rimski carevi zaista vladali i kakvo je bilo njihovo nasleđe, kako su uticali na političke, socijalne i kulturne aspekte starog Rima. Ona se bavi pitanjima moći, odgovornosti i svakodnevnim izazovima s kojima su se carevi suočavali, ali i uživanjima koja su sebi mogli da priušte donoseći nam celokupan pogled na ono što je savremenicima bio i šta im je značio rimski car. Ova sjajna knjiga nudi prikaz rimske istorije kakav do sada nismo videli.
26430-talasi-virdzinija-vulf-v
Talasi“ – Virdžinija Vulf

Kroz niz povezanih unutrašnjih monologa šestoro prijatelja pratimo njihovo odrastanje – od dečje igre kraj mora, preko školovanja i stasavanja, do suočavanja sa smrću voljenog prijatelja Persivala i sopstvenom zrelošću. Njihovi likovi se suptilno razotkrivaju kroz valovita razmišljanja o sebi i jednih o drugima. Ispresecane živopisnim opisima mora u različito doba dana, ove potresne lične pripovesti spajaju se u poetsku tapiseriju ljudskog iskustva. Briljantna proza Virdžinije Vulf sažima ljudski život i sagledava ga u ritmu udaranja talasa.

Ranjav i željan“ – Robert Hodel
26430-ranjav-i-zeljan-robert-hodel-v
Nakon biografije Dragoslava Mihailovića („Reči od mramora“) iz pera poznatog nemačkog slaviste Roberta Hodela stiže nova studija koja rasvetljava najteži, a pritom najmanje istražen segment života i stvaranja vranjanskog pisca Bore Stankovića, velikana srpske književnosti s početka 20. veka. Obogaćena novim saznanjima, malo poznatim fotografijama i živopisnom evokacijom srpskog i jugoslovenskog društva posle Prvog svetskog rata, ova biografija dokazuje da i danas, posle sto godina, Stanković pripada panteonu srpske književnosti i da njegova dela duboko plene čitaoce.
26430-ko-je-ona-bila-toni-parsons-v
Ko je ona bila“ – Toni Parsons

Novi Parsonsov triler donosi priču o misterioznoj strankinji koja sa strane deluje savršeno. Jer niko ne zna njenu prošlost. Napeti obrti sve vreme održavaju dinamiku radnje dok u vazduhu lebdi pitanje: hoće li ikad umaći svojoj mračnoj prošlosti? Može li iko stvarno početi iznova? Čuveni britanski pisac biće gost 67. Međunarodnog beogradskog sajma knjiga, tokom kog će svetsku premijeru doživeti i njegov najnoviji roman „Ubistvo za prezauzete“! Zato je ovaj roman prava stvar da se pripremite za susret sa našim i vašim omiljenim piscem!

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Ježi Kosinjski

Ježi Kosinjski

<p style="text-align: justify">Ježi Kosinjski rođen je 1933. u Poljskoj, a od 1957. godine, pa sve do svoje smrti 1991. godine živeo je u SAD i pisao isključivo na engleskom jeziku. Za svoj prvi roman <em>Obojena ptica</em> (1965) dobio je u Francuskoj nagradu za najbolju stranu knjigu. Slede romani: <em>Koraci </em>(1968), <em>Prisutnost </em>(1971), <em>Đavolje drvo</em> (1973), <em>Kokpit </em>(1975), <em>Sastanak naslepo</em> (1977), <em>Igra strasti</em> (1979), <em>Fliper </em>(1982) i <em>Pustinjak iz 69. ulice </em>(1988), za koje je osvojio brojne nacionalne i međunarodne nagrade i koji su prevedeni u mnogim zemljama. Bavio se i književnom kritikom, predavao književnost na univerzitetima Jejl i Prinston, a bio je i predsednik američkog PEN-a.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Rob Mieremet</p>

Slika Meri Bird

Meri Bird

<p style="text-align: justify">Engleskinja Meri Bird, rođena 1955. godine profesorka je na Kembridžu i jedan je od najvećih svetskih stručnjaka za istoriju stare rimske civilizacije. Osim uspešne akademske karijere piše je članke za literarni dodatak <em>Tajmsa</em>, a bila je i autor i voditelj nekoliko dokumentarnih serija na <em>Bi-Bi-Siju</em> vezanih za istoriju starog Rima. Poznata je i po svojim hrabrim nastupima u javnosti i prisustvu na <em>Tviteru</em> gde se bori za svoje stavove. Napisala je nekoliko knjiga, a najpoznatija je <em>SPQR: Istorija starog Rima</em>.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Caterina Turroni</p>

Slika Robert Hodel

Robert Hodel

<p style="text-align: justify">Robert Hodel (1959, Butisholc), nemački slavista, komparatista i prevodilac rodom iz Švajcarske. Studirao je slavistiku, etnologiju i filozofiju u Bernu, Sankt Peterburgu, Novom Sadu, Dubrovniku i Pragu. Magistrirao je sa tezom o skazu kod Nikolaja Ljeskova i Dragoslava Mihailovića, a habilitirao na prozi Andreja Platonova.<br /> <br /> Prevodio je dela Momčila Nastasijevića, Dragoslava Mihailovića, Borisava Stankovića i više savremenih srpskih pesnika na nemački jezik i objavio niz naučnih radova, monografija, prikaza, antologija i komparatističkih priloga o srpskim i ruskim piscima.<br /> <br /> Od 1997. profesor je na Institutu za slavistiku Univerziteta u Hamburgu.<br /> <br /> Član je naučnog društva Lajbnic iz Berlina, inostrani član Srpske akademije nauka i umetnosti i počasni član Srpskog književnog društva, kao i saradnik više međunarodnih slavističkih časopisa, među&nbsp;kojima su i časopisi <em>Letopis Matice srpske,&nbsp;Zbornik Matice srpske za književnost i jezik,&nbsp;Novi izraz</em> i <em>Russkaja literatura</em>. Dobitnik je Zlatne medalje za zasluge Republike Srbije 2021. godine.</p>

Slika Toni Parsons

Toni Parsons

<p style="text-align: justify">Toni Parsons je rođen u siromašnoj porodici u londonskom Ist Endu. Kada mu je bilo dvadeset godina zaposlio se u fabrici za proizvodnju džina. Potom je postao muzički novinar i pratio je eksploziju panka i novog talasa. Tokom sedamdesetih bio je muzički kritičar u NME, jednom od najuticajnijih muzičkih listova u Britaniji. Njegovi intervjui s grupama kao što su <em>The Clash</em>, <em>Sex Pistols</em>, <em>Blondie</em>, <em>Talking Heads</em> i <em>Ramones</em> načinili su ga kultnom figurom među mladima Engleske. Parsons je dobijao nagrade za svoj novinarski rad u listovima <em>GQ</em> i <em>Elle</em> tokom osamdesetih. Devedesetih je postao jedan od najpoznatijih televizijskih komentatora u emisiji BBC-ja <em>Late Review</em>.<br /> <br /> Nakon razvoda od prve žene dodeljeno mu je starateljstvo nad njihovim četvorogodišnjim sinom. Parsons je sin bivšeg marinca kojem je dodeljen Orden za izuzetnu službu tokom Drugog svetskog rata, što je drugo po važnosti odlikovanje u britanskoj vojsci. Ta dva odnosa &ndash; sa sinom koga je sam podizao i sa pokojnim ocem koga je obožavao &ndash; čine okosnicu i srž njegovog prvog romana <em>Čovek i dečak</em> koji je doživeo ogroman uspeh u Engleskoj i samo za prva dva meseca prodat je u tiražu od 750.000 primeraka.<br /> <br /> Parsons je jedan od najpoznatijih pisaca u Engleskoj. <em>Jedan po jedan</em> je njegov prvi triler kojim je započeo serijal romana o detektivu Maksu Vulfu.</p>

Virdžinija Vulf

<p style="text-align: justify">Rođena u privilegovanoj porodici 25. januara 1882. godine, Virdžinija Vulf (1882 &ndash; 1941) odrasla je u privilegovanoj porodici uticajnih intelektualaca. Tokom studija na Ženskom odeljenju Kraljevskog koledža u Londonu zbližila se sa članovima Blumsberi grupe intelektualaca i umetnika, i među njima je upoznala svog supruga Leonarda Vulfa. Par je osnovao 1917. godine izdavačku kuću Hogart pres u okviru koje su objavljivaloi dela Sigmunda Frojda, Ketrin Mensfild i T. S. Eliota, kao i svoja.<br /> <br /> Prvi roman Izlet na pučinu objavila je 1915. godine, potom roman <em>Noć i dan</em> (1919), i zbirku pripovedaka <em>Ponedeljak i utorak</em> (1921). Tek romanom <em>Jakobova soba</em> (1922) njen književni izraz nagoveštava udaljavanje od tradicionalne romaneskne forme. Njen četvrti roman, <em>Gospođa Dalovej</em> (1925) kritika je dočekala sa oduševljenjem; hipnotička priča u kojoj se prepliću unutrašnji monolozi otvorila je pitanja feminizma, mentalne bolesti i homoseksualnosti. Roman <em>Ka svetioniku</em> (1928) doživeo je novi uspeh kod kritike zbog tehnike toka svesti. Iste godine pojavljuje se i roman <em>Orlando</em>, koji joj je doneo novi talas popularnosti. Romanom <em>Talasi </em>(1931), koji bi se pre mogao nazvati poemom u prozi, Vulf je na izvanredan način pomerila granice narativa. Do kraja života je objavila još dva romana <em>Godine</em> (1937) i <em>Između činova</em> (1941), a zapaženi su bili i njeni eseji sabrani u zbirci <em>Obični čitalac</em>.<br /> <br /> Izrazito osetljiva, sklona depresiji i nervnom rastrojstvu, Virdžinija Vulf je celog života patila od nervnih kriza. Bila je svesna svoje bolesti, koja je kulminirala samoubistvom 1941. godine kada se utopila u reci.</p> &nbsp;

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x