Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

5 književnih preporuka: Šta smo čitali u oktobru 2024. godine

Prošao je i 67. Međunarodni sajam knjiga u Beogradu, omiljena manifestacija svih ljubitelja pisane reči. Od gostovanja Tonija Parsonsa i ekskluzivne, svetske premijere njegovog najnovijeg romana, preko druženja sa spisateljicom Vendi Mur, posthumno objavljenog romana Gorana Petrovića, novih dela književne senzacije Trejsi Ševalije i booktok hitmejkerke Kolin Huver, ali i lekcija Miroslava Miškovića o poslovanju koje nećete naći u udžbenicima, oktobar nam je pored predivnog vremena doneo i pregršt sjajnih knjiga za najrazličitije ukuse.
900x600px-f2-laguna
26665-ubistvo-za-prezauzete-toni-parsons-v
Ubistvo za prezauzete“ – Toni Parsons

Napeti triler „Ubistvo za prezauzete“ je savršena knjiga za sve one koji su u potrazi za pričom koja će vas pokrenuti i podići vam adrenalin. Ema Mun, kriminalka koja nije progovorila ni reč tokom šesnaest godina u zatvoru, izlazi na slobodu sa namerom da naplati stare dugove. Ovo nije samo priča o kriminalu i potrazi za osvetom – to je priča o unutrašnjoj snazi, disciplini stečenoj kroz godine patnje, i prošlosti koja nas nikada ne pušta. Ponovni susret sa detektivom Maksom Vulfom  podsetiće Emu da se mora izboriti sa unutrašnjim demonima i nastaviti dalje.

Palata“ – Goran Petrović
26665-palata-v


Šta je prethodilo izgradnji dvora despota Stefana Lazarevića u Beogradu, ko je bio „lutajući protomajstor“ Petar, romejski graditelj palata u Konstantinopolju, Veneciji i Sirakuzi, koji je s preporukama stigao u despotovu prestonicu, kako je putovao Mediteranom venecijanskim galijama i kako je tekla izgradnja dvora – otkriće čitalac u novom romanu Gorana Petrovića, koji hronološki prethodi romanu „Ikonostas“. Uronite u posthumno objavljeno literarno ostvarenje jednog od najznačajnijih i najčitanijih srpskih prozaista, koji je prerano otišao sa životne i književne scene.

26665-ostrvo-stakla-trejsi-sevalije-v
Ostrvo stakla“ – Trejsi Ševalije

Dok u Veneciji 1468. godine vreme protiče polako, poput topljenog stakla, pratimo priču o Orsoli i njenoj porodici kroz prizmu stvaralačkog trijumfa, ali i tragičnih događaja. Od doba kuge koja će opustošiti ovaj grad do pljački vojnika koje će ogoliti njegove velelepne palate, od vremena dominacije Murana i njegovih trgovaca do njegove metamorfoze u turističku atrakciju, žene iz porodice Roso čuvaće porodično nasleđe, umetnost i veze. Najnoviji roman autorke bestselera „Devojka sa bisernom minđušom“ nesvakidašnji je portret žene, porodice i grada koji su večni poput njihovog stakla.

Ne kajem se zbog tebe“ – Kolin Huver
26665-ne-kajem-se-zbog-tebe-kolin-huver-v


Morgan Grant i njena sedamnaestogodišnja ćerka Klara volele bi najviše na svetu da nemaju ništa zajedničko. Morgan je odlučna da spreči ćerku da počini iste greške kao i ona. Klara ne želi da ide majčinim stopama. Jedina osoba koja može da unese mir u njhov dom je Klarin otac Kris. Ali taj mir će se raspasti u paramparčad kada Kris doživi tragičnu saobraćajnu nesreću pod sumnjivim okolnostima. Posledice će biti bolne i dugotrajne. Nakon što je naša srca osvojila romanima „Sa nama se završava“ i „Surova ljubav“, Kolin Huver donosi novu priču pripovedajući o porodičnim tajnama i snazi ljubavi.

26665-tajne-zanata-miroslav-miskovic-v
Tajne zanata“ – Miroslav Mišković

Pred vama je druga knjiga osnivača i vlasnika Delta Holdinga, zbirka kratkih priča iz karijere autora koja traje skoro pola veka. U novom rukopisu Mišković pred publiku iznosi svojevrsni vodič za sve faze biznisa: od pokretanja i investiranja, preko razvoja kompanija i ljudi, do izlaska iz biznisa, odnosno prodaje. Želja autora je da zainteresovani čitalac najlakšim putem nauči sve ono što je on naučio na teži način – na sopstvenim iskustvima i greškama. Naučite sve o poslovnim praksama od čoveka koji je svojim radom obeležio ekonomski život Srbije i regiona u poslednjim decenijama.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Goran Petrović

Goran Petrović

<p style="text-align: justify">Goran Petrović (Kraljevo 1961 &ndash; Beograd 2024) objavio je knjigu kratke proze <em>Saveti za lakši život</em> (1989), romane <em>Atlas opisan nebom</em> (1993), <em>Opsada crkve Svetog Spasa</em> (1997), <em>Sitničarnica &bdquo;Kod srećne ruke&ldquo;</em> (2000), <em>Papir </em>(2022) i <em>Ikonostas </em>(2022), novelu <em>Ispod tavanice koja se ljuspa </em>(2010), zbirke pripovedaka <em>Ostrvo i okolne priče</em> (1996), <em>Bližnji </em>(2002), <em>Razlike </em>(2006), knjigu izabrane kratke proze <em>Sve što znam o vremenu</em> (2003), dramske tekstove <em>Skela </em>(2004) i <em>Matica </em>(2011), knjigu zapisa <em>Pretraživač </em>(2007) i knjige izabranih priča <em>Porodične storije </em>(2011) i <em>Unutrašnje dvorište</em> (2018).<br /> <br /> Petrovićevi romani i zbirke priča objavljeni su u preko sto trideset izdanja, od čega šezdeset izdanja u prevodu na francuski, ruski, španski, nemački, italijanski, bugarski, slovenački, poljski, ukrajinski, makedonski, engleski, holandski, arapski i persijski jezik. Dvadesetak njegovih priča je zastupljeno u antologijama srpske priče u zemlji i inostranstvu.<br /> <br /> Neka od Petrovićevih dela su adaptirana za pozorište, televiziju i radio: <em>Opsada crkve Svetog Spasa</em> (dramatizacija i režija Kokan Mladenović), Narodno pozorište Sombor, 2002; Skela (po sopstvenom tekstu), produkcija Narodno pozorište u Beogradu (režija Kokan Mladenović), Orašac, 2004; radiodrama <em>Bogorodica i druga viđenja</em> (dramatizacija Sanja Milić, režija Nađa Janjetović), Dramski program Radio Beograda, 2007; televizijski film <em>Bližnji </em>(po sopstvenom scenariju, režija Miško Milojević), Dramski program RTSa, 2008; radiodrama <em>Iznad pet trošnih saksija</em> (dramatizacija i režija Strahinja Mlađenović), Dramski program Radija Novi Sad, 2011; <em>Matica </em>(po sopstvenom dramskom tekstu, režija Rahim Burhan), Atelje 212, 2011.<br /> <br /> Goran Petrović je dobitnik više književnih priznanja. Pored književne stipendije Fonda Borislava Pekića, važnije nagrade su: &bdquo;Prosvetina&ldquo;, &bdquo;Meša Selimović&ldquo;, Ninova nagrada za roman godine, nagrade za roman godine &bdquo;Beogradski pobednik&ldquo; i &bdquo;Vladan Desnica&ldquo;, &bdquo;Vitalova&ldquo;, &bdquo;Račanska povelja&ldquo;, nagrada Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu godine, &bdquo;Borisav Stanković&ldquo;, &bdquo;Svetozar Ćorović&ldquo;, nagrada &bdquo;Ivo Andrić&ldquo; za pripovetku, &bdquo;Laza Kostić&ldquo;, nagrada za dramski tekst &bdquo;Kočićeva knjiga&ldquo;, &bdquo;Zlatni krst Kneza Lazara&ldquo;, &bdquo;Veljkova golubica&ldquo; za celokupno pripovedačko delo, Velika nagrada &bdquo;Ivo Andrić&ldquo; za celokupno književno stvaralaštvo, &bdquo;Stanislav Lem&ldquo;, &bdquo;Grigorije Božović&ldquo;, &bdquo;Zlatna knjiga Matice srpske&ldquo;...<br /> <br /> Bio je član Srpskog književnog društva i Srpskog PEN centra, a za redovnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti izabran je 8. novembra 2018. godine.</p> <p style="text-align: justify">&nbsp;<br /> Foto: Nebojša Babić</p> <h3 style="color: red;">Priče o Merama</h3> <div data-type="image-block" imageid="da735197-55e1-410e-8fc3-0c3aaaf1041a" pathprefix="images/da735197-55e1-410e-8fc3-0c3aaaf1041a" title="018-broj-prijatelja-E" aspectratio="3.5" caption='{}' inlineimage="true" inlineimageposition="1" inlineimagewidth="350" linktype="internal" linkproduct='' linkinternal='{"sr":"/bukmarker/price-o-merama-broj-prijatelja"}' linkexternal=''></div><div data-type="image-block" imageid="31aebc1f-cd69-4758-8ce3-75b6162a967f" pathprefix="images/31aebc1f-cd69-4758-8ce3-75b6162a967f" title="023-price-o-merama-2-prof-2" aspectratio="3.5" caption='{}' inlineimage="true" inlineimageposition="1" inlineimagewidth="350" linktype="internal" linkproduct='' linkinternal='{"sr":"/bukmarker/price-o-merama-koliko-pesama-staje-na-longplej-plocu-a-ko"}' linkexternal=''></div><div data-type="image-block" imageid="93db6822-445b-40db-af94-e0cdd5f77366" pathprefix="images/93db6822-445b-40db-af94-e0cdd5f77366" title="propusna-moc-profil-1" aspectratio="3.5" caption='{}' inlineimage="true" inlineimageposition="1" inlineimagewidth="350" linktype="internal" linkproduct='' linkinternal='{"sr":"/bukmarker/price-o-merama-propusna-moc-bulevara"}' linkexternal=''></div><div data-type="image-block" imageid="8fa02c24-44c2-4120-bec9-328ffc1ed2a6" pathprefix="images/8fa02c24-44c2-4120-bec9-328ffc1ed2a6" title="Foto-Laguna-profil-1" aspectratio="3.5" caption='{}' inlineimage="true" inlineimageposition="1" inlineimagewidth="350" linktype="internal" linkproduct='' linkinternal='{"sr":"/bukmarker/price-o-merama-baletanke-ni-male-ni-velike"}' linkexternal=''></div><div data-type="image-block" imageid="86a09bc7-6eba-48f1-afd7-cf22f1155546" pathprefix="images/86a09bc7-6eba-48f1-afd7-cf22f1155546" title="sve-goran-petrovic-04-profil-2" aspectratio="3.5" caption='{}' inlineimage="true" inlineimageposition="1" inlineimagewidth="350" linktype="internal" linkproduct='' linkinternal='{"sr":"/bukmarker/price-o-merama-sve"}' linkexternal=''></div><div data-type="image-block" imageid="c626ba0b-2628-4f10-83bc-65e1cf94e3f1" pathprefix="images/c626ba0b-2628-4f10-83bc-65e1cf94e3f1" title="Prstohvat-thumb" aspectratio="3.5" caption='{}' inlineimage="true" inlineimageposition="1" inlineimagewidth="350" linktype="internal" linkproduct='' linkinternal='{"sr":"/bukmarker/price-o-merama-prstohvat"}' linkexternal=''></div><div data-type="image-block" imageid="1e1844c1-b387-4706-991d-d2cc41cbda36" pathprefix="images/1e1844c1-b387-4706-991d-d2cc41cbda36" title="03-profil" aspectratio="3.5" caption='{}' inlineimage="true" inlineimageposition="1" inlineimagewidth="350" linktype="internal" linkproduct='' linkinternal='{"sr":"/bukmarker/price-o-merama-dobro-ulozen-novac"}' linkexternal=''></div>

Slika Miroslav Mišković

Miroslav Mišković

<p style="text-align: justify">Miroslav Mišković je rođen 5. jula 1945. godine u selu Bošnjane kod Varvarina. Posle prekida atletičarske karijere diplomirao je na kragujevačkom odeljenju Ekonomskog fakulteta u Beogradu. Specijalizaciju iz devizno-bankarskog poslovanja stiče u Dubrovniku. Poslovnu karijeru otpočinje u kruševačkoj filijali <em>Jugobanke</em>, u kojoj postaje najmlađi direktor deviznog sektora. Godine 1977. postaje finansijski direktor Hemijske industrije <em>Župa</em>, a zatim staje na njeno čelo kao jedan od najmlađih generalnih direktora u istoriji jugoslovenske privrede. U vladu Republike Srbije ulazi na kraju 1989. godine kao potpredsednik zadužen za privredne reforme. Budući da korenite promene nisu moguće bez tržišne privrede i privatizacije društvene svojine, napušta to mesto posle svega šest meseci. Osnivač je i predsednik <em>Delta holdinga</em>, kompanije koja je od 1991. godine prešla put od firme sa četiri zaposlena pripravnika do vodeće korporacije na prostoru bivše Jugoslavije. U svojoj zemlji doživeo je otmicu, hapšenje, zatvaranje, suđenje i višegodišnju medijsku harangu. Oženjen je, ima dvoje dece i četvoro unučadi.&nbsp;</p>

Slika Toni Parsons

Toni Parsons

<p style="text-align: justify">Toni Parsons je rođen u siromašnoj porodici u londonskom Ist Endu. Kada mu je bilo dvadeset godina zaposlio se u fabrici za proizvodnju džina. Potom je postao muzički novinar i pratio je eksploziju panka i novog talasa. Tokom sedamdesetih bio je muzički kritičar u NME, jednom od najuticajnijih muzičkih listova u Britaniji. Njegovi intervjui s grupama kao što su <em>The Clash</em>, <em>Sex Pistols</em>, <em>Blondie</em>, <em>Talking Heads</em> i <em>Ramones</em> načinili su ga kultnom figurom među mladima Engleske. Parsons je dobijao nagrade za svoj novinarski rad u listovima <em>GQ</em> i <em>Elle</em> tokom osamdesetih. Devedesetih je postao jedan od najpoznatijih televizijskih komentatora u emisiji BBC-ja <em>Late Review</em>.<br /> <br /> Nakon razvoda od prve žene dodeljeno mu je starateljstvo nad njihovim četvorogodišnjim sinom. Parsons je sin bivšeg marinca kojem je dodeljen Orden za izuzetnu službu tokom Drugog svetskog rata, što je drugo po važnosti odlikovanje u britanskoj vojsci. Ta dva odnosa &ndash; sa sinom koga je sam podizao i sa pokojnim ocem koga je obožavao &ndash; čine okosnicu i srž njegovog prvog romana <em>Čovek i dečak</em> koji je doživeo ogroman uspeh u Engleskoj i samo za prva dva meseca prodat je u tiražu od 750.000 primeraka.<br /> <br /> Parsons je jedan od najpoznatijih pisaca u Engleskoj. <em>Jedan po jedan</em> je njegov prvi triler kojim je započeo serijal romana o detektivu Maksu Vulfu.</p>

Slika Trejsi Ševalije

Trejsi Ševalije

<p style="text-align: justify">Trejsi Ševalije je rođena 19. oktobra 1962. u Vašingtonu gde je provela detinjstvo. Studirala je na koledžu Oberlin u Ohaju. Godine 1984. preselila se u Englesku gde je radila nekoliko godina kao urednik leksikografskih izdanja. Godine 1993. godine napušta taj posao i započinje dvogodišnji kurs kreativnog pisanja na univerzitetu Ist Anglia. <br /> <br /> Karijeru je počela knjigom <em>Devičanski plavo</em>, ali se proslavila romanom <em>Devojka sa bisernom minđušom</em> zasnovanom na priči o nastanku čuvene Vermerove slike. Film koji je režirao Piter Verber inspirisan ovom knjigom dobio je tri Oskara u različitim kategorijama 2004, i ovenčan je brojnim drugim nagradama za filmska ostvarenja. <br /> <br /> Posle uspeha romana <em>Devojka sa bisernom minđušom</em> nastavila je da objavljuje bestselere: <em>Pali anđeli</em>, <em>Dama i jednorog</em>, <em>Plameni sjaj</em>, <em>Izuzetna stvorenja</em>, <em>Poslednji begunac</em>, <em>Plodovi na vetru</em> i <em>Jedna nit</em>.<br /> <br /> Trejsi Ševalije živi u Londonu sa suprugom.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x