Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

5 književnih preporuka: Šta smo čitali u julu 2024. godine

Svi dobro znamo da su i knjige idealan način da se rashladite tokom leta, jer knjige su lek za sve! Osvežite se od ovih vrućina uz pet naslova koji su obeležili prethodni mesec, a za novu dozu preporuka nas posetite ponovo za mesec dana – čekaće vas naredna lista letnjih hitova!
900x600 sta smo citali u julu1
ona koja je postala sunce seli parker can v
„Ona koja je postala Sunce“ – Šeli Parker-Čan

Godina je 1345. i Kina je pod gvozdenom šapom mongolske vlasti. U jednom selu je izrečeno sledeće proročanstvo: jednog dečaka očekuje znamenitost, a njegovu sestru – smrt… Iskoristivši povoljan sudbinski trenutak i podstaknuta gorućom željom da preživi, devojčica menja svoj identitet za bratovljev i počinje da vodi život u borbi za sve one atribute koji su njemu prorečeni na rođenju. Pred vama je saga o ženi sposobnoj da uradi sve što je potrebno kako bi umakla prstu sudbine.
„Krhotine“ – Bret Iston Elis

Nakon trinaest godina Bret Iston Elis se vraća na književnu scenu uz veliki prasak. Hermetične, paranoične, uglađene, mračne – s kratkim eksplozijama seksa i nasilja koje su karakteristične za Elisov opus – „Krhotine“ su surov podsetnik da je autor „Američkog psiha“ zaista žanr za sebe. Elisovo dugoočekivano delo metafikcije koje govori o traumatičnom gubitku nevinosti i složenom prelasku u odraslo doba, uz živopisan portret Amerike u doba novog talasa, zaista je bilo vredno čekanja.
„Filozofija, mačkice i pornići“ – Džesika Stojadinović Stoyahttp://www.laguna.rs/n6388_knjiga_filozofija_mackice_i_pornici_laguna.html

Proslavljena američka porno-glumica srpskog porekla godinama piše o seksualnosti za renomirane svetske medije poput Njujork tajmsa, Gardijana i Plejboja. Upravo ovi tekstovi sakupljeni su u zbirci pred vama. Stoya je profilisala svoj imidž nekonvencionalne radnice porno-industrije koja promišlja pre svega sadržaje u kojima učestvuje, kao i zakonitosti sveta pornografije, dok ovom knjigom prvenstveno podseća da su izvođači za odrasle više od onoga što rade pred kamerom.
„Don Kihote“ – Migel de Servantes Saavedra
don kihote i mastoglavi idalgo don kihote od mance migel de servantes saavedra v
Pred vama je čuvena priča o španskom plemiću iz 17. veka, strastvenom čitaocu viteških priča koji, u potrazi za sopstvenim viteškim avanturama, i sam postaje vitez lutalica i oponaša književne junake. Tako pronalazi novi smisao života: pomaže damama u nevolji, bori se s divovima i ispravlja greške... uglavnom u svojoj glavi. U izuzetnom prevodu Aleksandre Mančić, koja je i autorka dragocenih tekstova o samom izvorniku, u ovom izdanju saznajte više i o transkripciji imena don Kihote kao i samom autoru.
„Lak način da prestanete da pušite“ – Alen Kar
lak nacin da prestanete da pusite alen kar v


Najpoznatiji priručnik za odvikavanje od pušenja objašnjava kako da bez snage volje trajno prestanete sa ovom aktivnošću. Ovaj dokazano uspešni metod pomogao je desetinama miliona pušača širom sveta. I ne brinite – štivo je prilagođeno svim vrstama pušača, za sve vrste nikotinskih zavisnosti, uključujući i vejp. Ukoliko već dugo maštate da jednog lepog dana batalite cigarete – znajte da je taj dan došao jer ova knjiga pruža potpuno drugačiji pristup rušeći sve poznate mitove o pušačima!

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Alen Kar

Alen Kar

<p style="text-align: justify">Alen Kar je britanski autor, koji se proslavio svojom prvom knjigom Lak način da prestanete da pušite, u kojoj je predstavio <em>EASYWAY </em>metod. Posle uspeha knjige otvorio je i prvu kliniku za odvikavanje od pušenja, koja je zahvaljujući reklami od usta do usta imala fantastičan uspeh. Trenutno ima više od 100 klinika širom sveta i gotovo dvadeset naslova o odvikavanju od zavisnosti. Kar je umro 2006. godine, a njegovi naslednici su nastavili rad.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Allen Carr and John Dicey (co-author and CEO of Easyway International Ltd)</p>

Slika Bret Iston Elis

Bret Iston Elis

<p>Bret Iston Elis je rođen 1964. u mestu Šerman Ouks u San Fernando dolini, gde je i odrastao. Otac Robert Martin Elis je bio preduzimač, a majka Dejl Elis, domaćica. Bret je odrastao u stabilnoj i imućnoj porodici. Roditelji su mu se razveli 1982. godine.&nbsp; Elis ima još dve sestre. <br /> <br /> Ranih osamdesetih glavni predmet njegovih interesovanja bila je muzika. Kao student koledža Benington svirao je klavijature u nekoliko lokalnih new wave bendova, da bi kasnije pod uticajem Hemingvejeve proze počeo da se razvija kao pisac. Prema sopstvenom priznanju, muzika (i popularna kultura uopšte) će i dalje ostati važan faktor u njegovom stvaranju: na pitanje o bitnim uticajima, Iston Elis u jednom intervjuu odgovara &bdquo;Books, movies, TV and, of course, rock and roll."<br /> <br /> Prvi roman, <em>Manje od nule</em>, Iston Elis objavljuje sa 23 godine. Za roman <em>Američki psiho</em>, izdavačka kuća Simon and Schuster unapred daje Elisu 300.000 dolara, ali biva prinuđena da odustane od izdavanja posle pritisaka više ženskih organizacija i žena zaposlenih u samoj izdavačkoj kući. Roman kasnije objavljuje izdavač Vintage. Pored ova dva, Elis je autor i romana <em>Pravila privlačnosti </em>(1987),&nbsp;<em>Glamurama </em>(1998)<em>, Lunar park (</em>2004), <em>Kraljevski apartmani</em> (2010)<em>&nbsp;</em>i zbirke priča<em> Doušnici</em> (1994).<br /> <br /> Ovaj pisac nikada nije krio svoju seksualnu orijentaciju živeći kao biseksualac veći deo svog života. Godine 2004. neočekivano i iznenada je preminuo njegov najbolji prijatelj i životni partner Majkl Vejd Keplan. Bret Iston Elis danas živi u Njujorku i Ričmondu, u američkoj saveznoj državi Virdžinija.<br /> <br /> Foto: Casey Nelson</p>

Slika Džesika Stojadinović Stoya

Džesika Stojadinović Stoya

<p style="text-align: justify">Džesika Stojadinović Stoya se bavi pornografijom od 2006, a pisanjem od 2012. Pisala je za <em>Njujork tajms</em>, <em>Gardijan</em>, <em>Plejboj</em> itd. Glumila je u srpskom naučnofantastičnom filmu <em>Uspon Ederlezija</em> i u dva komada <em>Dina Haspila</em>, u Bruklinu i na Menhetnu. Živi sa dve mačke u Beogradu.<br /> <br /> Foto: Shane Reynolds, 2023</p>

Slika Migel de Servantes Saavedra

Migel de Servantes Saavedra

<p style="text-align: justify">Nad Servantesovom biografijom stalno lebdi izvesna sumnja, osnovanija ili manje osnovana. Možda je, od 1566. do 1569, Migel učio kod poznatog humaniste i gramatičara Huana Lopesa de Ojosa, Erazmovog sledbenika. Godine 1569, posle ulične čarke, koja se završila ranjavanjem jednog od učesnika, Servantes je pobegao u Italiju, gde je u Rimu služio kod kardinala Akvavive, a zatim se kao vojnik pridružio bratu Rodrigu. Dana 7. oktobra 1571. učestvovao je u pomorskoj bici kod Lepanta, današnjeg Naupakta, u Korintskom zalivu. Bio je ranjen, i ostao sa doveka osakaćenom levom rukom. Učestvovao je u nizu pomorskih ekspedicija, između ostalog i u Tunis. Godine 1575, sa preporukom Huana Austrijskog, glavnokomandujućeg španske armije u Italiji, isplovio je iz Italije za Španiju. Galiju <em>Sol</em>, na kojoj je bio sa bratom, napali su alžirski gusari. Servantes je u alžirskom zarobljeništvu proveo pet godina. Tek u oktobru 1580. godine, kada su ga otkupili monasi trinitarci, vratio se u Španiju.<br /> <br /> Od kraja 1580. do 1587. Servantes je živeo u Madridu, u Toledu, i u selu Eskivijas, blizu Toleda, rodnom mestu svoje žene Kataline de Palasios: Servantes se njome oženio u decembru 1584. godine, a iste godine Ana Franka de Rohas rodila je Servantesu vanbračnu kćer, Isabel de Saavedra, koja je posle smrti majke ostala da živi u očevom domu. Servantes se posvetio pisanju pozorišnih komada, koji nisu imali uspeha na sceni. Objavljivanje pastoralnog romana <em>Galateja </em>(1585) donelo mu je slavu, ali ne i novac.<br /> <br /> Godine 1587. Servantes se seli u Sevilju, gde živi do 1600, najveći deo vremena putujući po andaluzijskim selima i gradovima, skupljajući provijant za kraljevsku flotu, a zatim i ubirajući porez. U selu Kastro del Rio, nedaleko od Kordobe, 1592. godine, dopao je zatvora, optužen za nedozvoljeno ubiranje poreza. Pet godina kasnije, našao se u seviljskom zatvoru, osuđen na sedam meseci, zbog gubitka prikupljenog državnog novca, zato što je banka u kojoj je Servantes držao prikupljeni novac propala. Za vreme jednog od tih boravaka u tamnici, po sopstvenim rečima, u uobrazilji je stvorio čoveka koji je sišao s uma od čitanja viteških romana i krenuo u viteške pohode poput junaka knjiga koje je obožavao.<br /> <br /> U proleće 1605. godine, kod štampara Huana de la Kueste objavljen je <em>Don Kihote</em>. O uspehu romana svedoči to što se iste godine pojavilo drugo izdanje, dva puta je preštampan u Lisabonu, i jednom u Valensiji. Don Kihote i Sančo Pansa postali su likovi u koje su se ljudi prerušavali na karnevalima španskih gradova, pa čak i u kolonijama &ndash; zabeleženo je da su se pojavljivali i u Limi.<br /> <br /> U periodu od 1606-1616. napisao je <em>Primerne novele</em> (1613), književnu satiru u stihovima <em>Put na Parnas</em> (1614), sastavio nove i preradio stare dramske komade i sabrao ih u knjigu <em>Osam komedija i osam međuigara</em> (1615), nastavio rad na avanturističko-sentimentalnom romanu <em>Persil i Sigismunda</em> i napisao drugi deo romana <em>Don Kihote</em>, čiji je skori izlazak obećao u prologu <em>Primernim novelama</em>. Drugi deo romana o don Kihotu Servantes je štampao 1615. godine u Madridu kod istog izdavača koji je štampao i prvi deo deset godina ranije. Oba dela zajedno prvi put su štampana u jednim koricama 1637. godine.<br /> <br /> Umro je 23. aprila 1616, i sahranjen u manastiru Bosih trinitaraca.<br /> <br /> Foto:&nbsp;<u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="Wikimedia Commons / Public Domain" data-value="https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Miguel_de_Cervantes_lithography.jpg"><span class="ql-link-text">Wikimedia Commons / Public Domain</span></span></u></p>

Slika Šeli Parker-Čan

Šeli Parker-Čan

<p style="text-align: justify">Šeli Parker-Čan je bivša savetnica za međunarodni razvoj iz Azije i Australije koja je radila na ljudskim pravima, rodnoj ravnopravnosti i LGBTK+ pravima u jugoistočnoj Aziji. Njen debitantski roman <em>Ona koja je postala Sunce</em> u žanru istorijske fantastike bio je bestseler broj 1 <em>Sunday Timesa</em> i preveden je na 15 jezika. Parker-Čan je dobitnica nagrada <em>Astounding Award for Best Debut</em> i <em>British Fantasy Award</em> (Britanske nagrade za fantaziju u kategoriji za najbolji roman i najbolji prvenac). Roman se našao u užem izboru nagrada <em>Lambda</em>, <em>Locus</em>, <em>Aurealis</em>, <em>Ditmar</em> i <em>British Book Awards</em>.<br /> <br /> Autorka živi u Melburnu.<br /> <br /> Foto: Harvard Wang, 2018.<br /> &nbsp;</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x