Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

5 književnih preporuka: Šta smo čitali u julu 2024. godine

Svi dobro znamo da su i knjige idealan način da se rashladite tokom leta, jer knjige su lek za sve! Osvežite se od ovih vrućina uz pet naslova koji su obeležili prethodni mesec, a za novu dozu preporuka nas posetite ponovo za mesec dana – čekaće vas naredna lista letnjih hitova!
900x600-sta-smo-citali-u-julu1
ona-koja-je-postala-sunce-seli-parker-can-v
Ona koja je postala Sunce“ – Šeli Parker-Čan

Godina je 1345. i Kina je pod gvozdenom šapom mongolske vlasti. U jednom selu je izrečeno sledeće proročanstvo: jednog dečaka očekuje znamenitost, a njegovu sestru – smrt… Iskoristivši povoljan sudbinski trenutak i podstaknuta gorućom željom da preživi, devojčica menja svoj identitet za bratovljev i počinje da vodi život u borbi za sve one atribute koji su njemu prorečeni na rođenju. Pred vama je saga o ženi sposobnoj da uradi sve što je potrebno kako bi umakla prstu sudbine.
KrhotineBret Iston Elis

Nakon trinaest godina Bret Iston Elis se vraća na književnu scenu uz veliki prasak. Hermetične, paranoične, uglađene, mračne – s kratkim eksplozijama seksa i nasilja koje su karakteristične za Elisov opus – „Krhotine“ su surov podsetnik da je autor „Američkog psiha“ zaista žanr za sebe. Elisovo dugoočekivano delo metafikcije koje govori o traumatičnom gubitku nevinosti i složenom prelasku u odraslo doba, uz živopisan portret Amerike u doba novog talasa, zaista je bilo vredno čekanja.
Filozofija, mačkice i pornićiDžesika Stojadinović Stoyahttp://www.laguna.rs/n6388_knjiga_filozofija_mackice_i_pornici_laguna.html

Proslavljena američka porno-glumica srpskog porekla godinama piše o seksualnosti za renomirane svetske medije poput Njujork tajmsa, Gardijana i Plejboja. Upravo ovi tekstovi sakupljeni su u zbirci pred vama. Stoya je profilisala svoj imidž nekonvencionalne radnice porno-industrije koja promišlja pre svega sadržaje u kojima učestvuje, kao i zakonitosti sveta pornografije, dok ovom knjigom prvenstveno podseća da su izvođači za odrasle više od onoga što rade pred kamerom.
Don Kihote“ – Migel de Servantes Saavedra
don-kihote-i-mastoglavi-idalgo-don-kihote-od-mance-migel-de-servantes-saavedra-v
Pred vama je čuvena priča o španskom plemiću iz 17. veka, strastvenom čitaocu viteških priča koji, u potrazi za sopstvenim viteškim avanturama, i sam postaje vitez lutalica i oponaša književne junake. Tako pronalazi novi smisao života: pomaže damama u nevolji, bori se s divovima i ispravlja greške... uglavnom u svojoj glavi. U izuzetnom prevodu Aleksandre Mančić, koja je i autorka dragocenih tekstova o samom izvorniku, u ovom izdanju saznajte više i o transkripciji imena don Kihote kao i samom autoru.
Lak način da prestanete da pušiteAlen Kar
lak-nacin-da-prestanete-da-pusite-alen-kar-v


Najpoznatiji priručnik za odvikavanje od pušenja objašnjava kako da bez snage volje trajno prestanete sa ovom aktivnošću. Ovaj dokazano uspešni metod pomogao je desetinama miliona pušača širom sveta. I ne brinite – štivo je prilagođeno svim vrstama pušača, za sve vrste nikotinskih zavisnosti, uključujući i vejp. Ukoliko već dugo maštate da jednog lepog dana batalite cigarete – znajte da je taj dan došao jer ova knjiga pruža potpuno drugačiji pristup rušeći sve poznate mitove o pušačima!

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Alen Kar

Alen Kar

<p style="text-align: justify">Alen Kar je britanski autor, koji se proslavio svojom prvom knjigom Lak način da prestanete da pušite, u kojoj je predstavio <em>EASYWAY </em>metod. Posle uspeha knjige otvorio je i prvu kliniku za odvikavanje od pušenja, koja je zahvaljujući reklami od usta do usta imala fantastičan uspeh. Trenutno ima više od 100 klinika širom sveta i gotovo dvadeset naslova o odvikavanju od zavisnosti. Kar je umro 2006. godine, a njegovi naslednici su nastavili rad.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Allen Carr and John Dicey (co-author and CEO of Easyway International Ltd)</p>

Slika Bret Iston Elis

Bret Iston Elis

<p>Bret Iston Elis je rođen 1964. u mestu Šerman Ouks u San Fernando dolini, gde je i odrastao. Otac Robert Martin Elis je bio preduzimač, a majka Dejl Elis, domaćica. Bret je odrastao u stabilnoj i imućnoj porodici. Roditelji su mu se razveli 1982. godine.&nbsp; Elis ima još dve sestre. <br /> <br /> Ranih osamdesetih glavni predmet njegovih interesovanja bila je muzika. Kao student koledža Benington svirao je klavijature u nekoliko lokalnih new wave bendova, da bi kasnije pod uticajem Hemingvejeve proze počeo da se razvija kao pisac. Prema sopstvenom priznanju, muzika (i popularna kultura uopšte) će i dalje ostati važan faktor u njegovom stvaranju: na pitanje o bitnim uticajima, Iston Elis u jednom intervjuu odgovara &bdquo;Books, movies, TV and, of course, rock and roll."<br /> <br /> Prvi roman, <em>Manje od nule</em>, Iston Elis objavljuje sa 23 godine. Za roman <em>Američki psiho</em>, izdavačka kuća Simon and Schuster unapred daje Elisu 300.000 dolara, ali biva prinuđena da odustane od izdavanja posle pritisaka više ženskih organizacija i žena zaposlenih u samoj izdavačkoj kući. Roman kasnije objavljuje izdavač Vintage. Pored ova dva, Elis je autor i romana <em>Pravila privlačnosti </em>(1987),&nbsp;<em>Glamurama </em>(1998)<em>, Lunar park (</em>2004), <em>Kraljevski apartmani</em> (2010)<em>&nbsp;</em>i zbirke priča<em> Doušnici</em> (1994).<br /> <br /> Ovaj pisac nikada nije krio svoju seksualnu orijentaciju živeći kao biseksualac veći deo svog života. Godine 2004. neočekivano i iznenada je preminuo njegov najbolji prijatelj i životni partner Majkl Vejd Keplan. Bret Iston Elis danas živi u Njujorku i Ričmondu, u američkoj saveznoj državi Virdžinija.<br /> <br /> Foto: Casey Nelson</p>

Slika Džesika Stojadinović Stoya

Džesika Stojadinović Stoya

<p style="text-align: justify">Džesika Stojadinović Stoya se bavi pornografijom od 2006, a pisanjem od 2012. Pisala je za <em>Njujork tajms</em>, <em>Gardijan</em>, <em>Plejboj</em> itd. Glumila je u srpskom naučnofantastičnom filmu <em>Uspon Ederlezija</em> i u dva komada <em>Dina Haspila</em>, u Bruklinu i na Menhetnu. Živi sa dve mačke u Beogradu.<br /> <br /> Foto: Shane Reynolds, 2023</p>

Slika Migel de Servantes Saavedra

Migel de Servantes Saavedra

<p style="text-align: justify">Nad Servantesovom biografijom stalno lebdi izvesna sumnja, osnovanija ili manje osnovana. Možda je, od 1566. do 1569, Migel učio kod poznatog humaniste i gramatičara Huana Lopesa de Ojosa, Erazmovog sledbenika. Godine 1569, posle ulične čarke, koja se završila ranjavanjem jednog od učesnika, Servantes je pobegao u Italiju, gde je u Rimu služio kod kardinala Akvavive, a zatim se kao vojnik pridružio bratu Rodrigu. Dana 7. oktobra 1571. učestvovao je u pomorskoj bici kod Lepanta, današnjeg Naupakta, u Korintskom zalivu. Bio je ranjen, i ostao sa doveka osakaćenom levom rukom. Učestvovao je u nizu pomorskih ekspedicija, između ostalog i u Tunis. Godine 1575, sa preporukom Huana Austrijskog, glavnokomandujućeg španske armije u Italiji, isplovio je iz Italije za Španiju. Galiju <em>Sol</em>, na kojoj je bio sa bratom, napali su alžirski gusari. Servantes je u alžirskom zarobljeništvu proveo pet godina. Tek u oktobru 1580. godine, kada su ga otkupili monasi trinitarci, vratio se u Španiju.<br /> <br /> Od kraja 1580. do 1587. Servantes je živeo u Madridu, u Toledu, i u selu Eskivijas, blizu Toleda, rodnom mestu svoje žene Kataline de Palasios: Servantes se njome oženio u decembru 1584. godine, a iste godine Ana Franka de Rohas rodila je Servantesu vanbračnu kćer, Isabel de Saavedra, koja je posle smrti majke ostala da živi u očevom domu. Servantes se posvetio pisanju pozorišnih komada, koji nisu imali uspeha na sceni. Objavljivanje pastoralnog romana <em>Galateja </em>(1585) donelo mu je slavu, ali ne i novac.<br /> <br /> Godine 1587. Servantes se seli u Sevilju, gde živi do 1600, najveći deo vremena putujući po andaluzijskim selima i gradovima, skupljajući provijant za kraljevsku flotu, a zatim i ubirajući porez. U selu Kastro del Rio, nedaleko od Kordobe, 1592. godine, dopao je zatvora, optužen za nedozvoljeno ubiranje poreza. Pet godina kasnije, našao se u seviljskom zatvoru, osuđen na sedam meseci, zbog gubitka prikupljenog državnog novca, zato što je banka u kojoj je Servantes držao prikupljeni novac propala. Za vreme jednog od tih boravaka u tamnici, po sopstvenim rečima, u uobrazilji je stvorio čoveka koji je sišao s uma od čitanja viteških romana i krenuo u viteške pohode poput junaka knjiga koje je obožavao.<br /> <br /> U proleće 1605. godine, kod štampara Huana de la Kueste objavljen je <em>Don Kihote</em>. O uspehu romana svedoči to što se iste godine pojavilo drugo izdanje, dva puta je preštampan u Lisabonu, i jednom u Valensiji. Don Kihote i Sančo Pansa postali su likovi u koje su se ljudi prerušavali na karnevalima španskih gradova, pa čak i u kolonijama &ndash; zabeleženo je da su se pojavljivali i u Limi.<br /> <br /> U periodu od 1606-1616. napisao je <em>Primerne novele</em> (1613), književnu satiru u stihovima <em>Put na Parnas</em> (1614), sastavio nove i preradio stare dramske komade i sabrao ih u knjigu <em>Osam komedija i osam međuigara</em> (1615), nastavio rad na avanturističko-sentimentalnom romanu <em>Persil i Sigismunda</em> i napisao drugi deo romana <em>Don Kihote</em>, čiji je skori izlazak obećao u prologu <em>Primernim novelama</em>. Drugi deo romana o don Kihotu Servantes je štampao 1615. godine u Madridu kod istog izdavača koji je štampao i prvi deo deset godina ranije. Oba dela zajedno prvi put su štampana u jednim koricama 1637. godine.<br /> <br /> Umro je 23. aprila 1616, i sahranjen u manastiru Bosih trinitaraca.<br /> <br /> Foto:&nbsp;<u><span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="Wikimedia Commons / Public Domain" data-value="https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Miguel_de_Cervantes_lithography.jpg"><span class="ql-link-text">Wikimedia Commons / Public Domain</span></span></u></p>

Slika Šeli Parker-Čan

Šeli Parker-Čan

<p style="text-align: justify">Šeli Parker-Čan je bivša savetnica za međunarodni razvoj iz Azije i Australije koja je radila na ljudskim pravima, rodnoj ravnopravnosti i LGBTK+ pravima u jugoistočnoj Aziji. Njen debitantski roman <em>Ona koja je postala Sunce</em> u žanru istorijske fantastike bio je bestseler broj 1 <em>Sunday Timesa</em> i preveden je na 15 jezika. Parker-Čan je dobitnica nagrada <em>Astounding Award for Best Debut</em> i <em>British Fantasy Award</em> (Britanske nagrade za fantaziju u kategoriji za najbolji roman i najbolji prvenac). Roman se našao u užem izboru nagrada <em>Lambda</em>, <em>Locus</em>, <em>Aurealis</em>, <em>Ditmar</em> i <em>British Book Awards</em>.<br /> <br /> Autorka živi u Melburnu.<br /> <br /> Foto: Harvard Wang, 2018.<br /> &nbsp;</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x