Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

5 knjiga koje ćemo moći da gledamo u 2025. godini

Da nam je dinar za svaki put kada smo čuli ili izgovorili da je neka knjiga bolja od filma/serije, bili bismo bogati skoro kao neko iz Holivuda. Ali nećemo sad o toj temi da li su knjige bolje od ekranizacija (ja tvrdim da nije to uvek tako), već ćemo malo da se bacimo na to šta nas sve očekuje sledeće godine u bioskopima i na striming platformama a da je bazirano na popularnim književnim delima.
5-knjiga-3
Foto: Freepik

Ovo je nešto čime se zanimam skoro svakog decembra, jer mi je vrlo zanimljivo da vidim koja je to nova prava za ekranizaciju otkupila producentska kuća Riz Viterspun kao i to koja klasična dela se ponovo snimaju (o nesrećnom rimejku „Harija Potera“ u ovom tekstu nećemo pričati jer imamo poštovanje za remek-dela koja su snimljena u ovom veku, a smatramo da za ovim rimejkom apsolutno nema potrebe).

Ova godina se završava jednom velikom ekranizacijom, a to je knjiga „Sto godina samoće“, koja je ujedno i jedna od mojih omiljenih knjiga, i ako smem da kažem, jedna od najbolje osmišljenih i napisanih knjiga u poslednjih 100 godina. 11. decembra na Netfliks stigla je mini serija rađena po ovom delu, a ukoliko ne bude ispunila očekivanja (pritisak je dosta veliki), videćemo se na sudu.

Nego, šta je to najavljeno za 2025. godinu?

momci-iz-nikla-vv
Momci iz NiklaKolsona Vajtheda

Ovo je knjiga o školi „Nikl“, odnosno popravnom domu za dečake koji se nalazio na Floridi od 1900. do 2011. godine. Kada je zatvoren, i kada je krenulo rušenje ove zgrade, pronađeno je preko 100 tela zakopanih na njegovoj teritoriji, a kasnijim istraživanjem otkriveno je da je u toku 111 godina ubijeno preko 100 dece, a mnogo više tučeno, maltretirano i sakaćeno. Svi preživeli su se tek nakon zatvaranja škole otvorili i priznali šta se u „Niklu“ dešavalo – jedni su se plašili da progovore o tim stvarima, dok su drugi bili sigurni da su bili jedini koji su iskusili taj horor. Roman i film prate Elvuda, dečaka crnca koji završava u ovom domu jer je greškom (čitaj zbog boje kože) osuđen za nešto što nije učinio. Film „Momci iz ʼNiklaʼ“ izlazi krajem decembra, tako da ćemo konačan sud o tome kakav je imati tek početkom sledeće godine, kada dođe do većeg broja gledalaca. Na festivalima ove godine dobio je mnogobrojne nagrade, a glavne uloge tumače Itan Heris i Brendon Vilson.
sedam-muzeva-evelin-hjugo-vv
Sedam muževa Evelin HjugoTejlor Dženkins Rid

Sigurno ste čuli za Tejlor Dženkins Rid, čak i ako mislite da niste, zato što se njeni naslovi nalaze skoro u svakoj knjižari koja prodaje izdanja na engleskom jeziku. Spisateljica knjige „Dejzi Džouns i Šestorka“, po kojoj je snimljena i istoimena serija, pažnju je privukla i romanom „Sedam muževa Evelin Hjugo“ koji se bavi životom jedne fiktivne glumice zlatnog doba Holivuda, Evelin Hjugo, i njenoj životnoj priči koja broji čak sedam muževa. Iako je ovaj roman postao globalno popularan te godine kada je izašao, meni je lično bio prilično sapuničast, što znači samo jedno – ovo može biti jedna odlična ekranizacija. Planirano je da „Sedam muževa Evelin Hjugo“ bude pušten na Netfliks u toku 2025. godine. Još uvek nije objavljen spisak glumaca koji će glumiti u filmu, ali je poznato da će film režirati Lesli Hedlend koja je režirala i Netfliksovu popularnu seriju Russian Doll.
zivotinjska-farma-vv
Životinjska farmaDžordža Orvela

Urbana legenda kaže da svaki put kada putare iznenadi sneg u decembru ili januaru, jedna izdavačka kuća mora da izda novo izdanje „Životinjske farme“ sa novim, minimalističkim dizajnom. Pored kultnog romana „1984“, ovaj roman ima možda najviše izdanja, kako domaćih, tako i stranih. Ali sa razlogom je tako, jer je u pitanju još jedan klasik Džordža Orvela koji zapravo govori o našem društvu, samo što je ovoga puta to ispričano kroz antropomorfske životinje – odnosno životinje kojima su date ljudske osobine. Ova politička i sociološka alegorija iz pera Džordža Orvela u toku 2025. godine dobija svoju treću ekranizaciju, i to u vidu animiranog filma (postoje filmovi iz 1954. i 1999. godine), a režiraće ga Endi Serkis, nama poznat kao glumac koji je tumačio ulogu Goluma u „Gospodaru prstenova“. „Životinjska farma“ će biti dostupna u toku naredne godine na Netfliksu.
frankenstajn-ili-moderni-prometej-vv1
FrankenštajnMeri Šeli

Ono što je možda najiščekivanije naredne godine jeste film „Frankenštajn”, rađen po istoimenom kultnom gotskom romanu Meri Šeli. Priču o doktoru Frankenštajnu, čoveku koji pokušava da oživi mrtve, tako stvarajući svojevrsno čudovište će ovog puta režirati niko drugi do Giljermo del Toro a glavne uloge tumačiće Oskar Ajzak, Džejkob Elordi, Kristof Volc i Mia Got. I ovaj film će biti dostupan na Netfliks platformi, a navodi se da će žanr filma biti gotski horor, tako da verujem da nas očekuje jedno sjajno ostvarenje.
veriti-vv
VeritiKolin Huver

Ljubitelji trilera i romana Kolin Huver („Sa nama se završava“) biće srećni zbog činjenice da će do kraja 2025. godine izaći još jedna ekranizacija romana ove spisateljice. Roman „Veriti“, koji kod nas izdaje izdavačka kuća Laguna, prati Louen Ešli, mladu spisateljicu koja dobija šansu da se probije tako što je zapošljava suprug poznate spisateljice Veriti Kroford. Veriti je u komi, a Louenin posao biće da završi njene započete romane. Dok bude živela sa porodicom Kroford, ona će otkriti skriveni Veritin manuskript i tako otkriti mnogobrojne tajne koje će joj pokazati da stvari nisu onakve kakvim se čine. Dakle, jedna klasična postavka trilera, mada verujem da će ekranizacija biti izuzetno zanimljiva. Procenjuje se da će se „Veriti“ naći u bioskopima u novembru 2025. godine, a uloga Veriti pripala je En Hetavej.

Ovo je samo jedan mali deo filmova i serija koje će izaći u toku naredne godine a koje su bazirane na knjigama – biće tu još dosta ekranizacija zasnovanih na romanima za tinejdžere i romanima iz žanra fantastike, ali ovih 5 naslova morate zabeležiti odmah jer su neverovatne priče u kojima ćete sigurno uživati.

Autor: Marko Kovačević
Izvor: Buro

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Džordž Orvel

Džordž Orvel

<p style="text-align: justify">Džordž Orvel (pravo ime Erik Artur Bler; Motihari, 25. jun 1903 &ndash; London, 21. januar 1950) bio je engleski književnik. Stekao je slavu romanima, među kojima se posebno ističu &bdquo;Životinjska farma&ldquo; i &bdquo;1984&ldquo;, kritikama, političkim i književnim radovima. Orvel se smatra jednim od najpoznatijih engleskih esejista 20. veka.</p>

Slika Kolson Vajthed

Kolson Vajthed

<p style="text-align: justify">Kolson Vajthed rođen je 1969. Odrastao je na Menhetnu. Po završetku studija na Harvardu počinje da radi u magazinu <em>Village Voice</em>, gde piše kritike o televizijskom programu, knjigama i muzici. Njegov prvi roman, <em>The Intuitionist</em> , odbilo je dvadeset pet izdavača pre nego što je objavljen. Bio je u najužem izboru za prestižnu PEN/Hemingvej nagradu. Usledili su romani <em>John Henry Days</em> (2001), <em>Apex Hides the Hurt</em> (2006), <em>Sag Harbor</em> (2009), <em>Zone One</em> (2011), kao i dva dela iz oblasti publicistike <em>The Colossus of New York</em> (2003) i <em>The Noble Hustle: Poker, Beef Jerky & Death</em> (2014). Roman <em>Podzemna železnica</em> objavljen je u leto 2016. Dobitnik je Pulicerove nagrade, <em>National Book Award</em> i Karnegijeve medalje za fikciju. Njegov poslednji roman <em>Momci iz Nikla</em> objavljen je 2019. Dobitnik je Kirkusove nagrade. Za ovaj roman mu je u maju 2020. godine dodeljena Pulicerova nagrada po drugi put, što ga čini tek četvrtim autorom u istoriji ove nagrade koji je dva puta trijumfovao u kategoriji fikcije. Vajthedove recenzije i eseji pojavljuju se u velikom broju publikacija. Dobitnik je Makarturove i Gugenhajmove stipendije, stipendije Kalmanovog centra, Dos Pasosove i Vajtingove nagrade. Predavao je na Prinstonu, Bruklinskom i Hanter koledžu, univerzitetima u Hjustonu i Njujorku, Kolumbiji, Veslijanu. Živi i stvara u Njujorku.<br /> <br /> Sajt: <span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="https://www.colsonwhitehead.com/" data-value="https://www.colsonwhitehead.com/"><span class="ql-link-text">https://www.colsonwhitehead.com/</span></span><br /> Twitter : <span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="https://twitter.com/colsonwhitehead" data-value="https://twitter.com/colsonwhitehead"><span class="ql-link-text">https://twitter.com/colsonwhitehead</span></span><br /> <br /> Foto:&nbsp;Michael Lionstar</p>

Slika Meri Šeli

Meri Šeli

<p style="text-align: justify">Meri Vulstonkraft Šeli (1797&ndash;1851) rođena je u Londonu 30. avgusta 1797. godine. Njen otac je bio radikalni filozof Vilijam Godvin, a majka Meri Vulstonkraft, spisateljica poznata po ranom feminističkom delu <em>Odbrana prava žena</em> (1792). Majka je umrla jedanaest dana posle njenog rođenja, tako da se o njenom vaspitanju brinuo otac. Obrazovanje je sticala uglavnom kod kuće, veoma rano je pokazala sklonosti prema čitanju i pisanju, a prvi tekst je napisala sa jedanaest godina. Tokom leta 1812. godine boravila je u Škotskoj, gde je upoznala draži harmoničnog života u provinciji, koje će pronaći svoj izraz i u pojedinim delovima romana <em>Frankenštajn</em>.<br /> <br /> Godine 1814. godine Meri je upoznala Persija Biša Šelija, poštovaoca i sledbenika stavova njenog oca Vilijama Godvina. Ubrzo je započela komplikovanu vezu sa njim, a venčali su se 1816. godine, posle smrti Šelijeve supruge Herijet. Iako žive u relativnoj oskudici, život provode putujući Evropom. U maju 1816. odlaze na obale Ženevskog jezera, gde već boravi njihov prijatelj Bajron. Ovde Meri dobija inspiraciju za pisanje romana <em>Frankenštajn</em>. Život Meri Šeli bio je obeležen gubicima: od četiri deteta koje je rodila preživeo je samo Persi Florens, a njen suprug Persi Šeli se udavio 1822. godine, kad se njegov brodić prevrnuo za vreme letnje oluje blizu La Specije u Tirenskom moru. Posle njegove smrti Meri se vratila u Englesku, gde je živela kao profesionalni pisac do smrti 1851. godine.<br /> <br /> Sve do sedamdesetih godina 20. stoleća Meri Šeli je bila poznata pre svega po svom radu na priređivanju i publikovanju dela Persija Biša Šelija, kao i po romanu <em>Frankenštajn</em> (1818, 1831). Mada joj je otac Persija Šelija zabranio da napiše biografiju svog supruga, Meri je pripremila i objavila celokupno izdanje njegovih pesama 1839. godine. U novije vreme u porastu je interesovanje za njen književni rad, koji uključuje i istorijski roman <em>Valperga</em> (1823), apokaliptički roman <em>Poslednji čovek</em> (1826), kao i njena dva poslednja romana <em>Lodor</em> (1835) i <em>Fokner</em> (1837). Povodom dva veka od izlaska prvog izdanja romana <em>Frankenštajn ili moderni Prometej</em> (1818) objavljeno je na engleskom jeziku mnoštvo kritičkih radova, monografija i zbornika, čime je Meri Šeli konačno i neopozivo svrstana među amblemske figure moderne evropske književnosti.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x