Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

23 naslova koji su obeležili 2023. godinu

Dobro došli u pregled godine kroz uredničku lupu! Izdavačka kuća Laguna, kao vodeći nosilac književnih trendova, u svojoj 25. godini postojanja predstavlja vam 23 naslova koji su obeležili 2023. godinu. Uronite u priče koje su oblikovale prethodnu godinu, osvetlile nam tamne kutke ljudskog uma, razonodile nas, nasmejale i pružile jedinstven pogled na svet koji nas okružuje. Naslove koje smo izdvojili možete naći na sjajnoj akciji koja traje od 3. do 14. januara.
christmas-text
Foto: Freepik

Poslednji-sati-1
Poslednji sati“ – Jelena Bačić Alimpić

Novi roman Jelene Bačić Alimpić otkriva nam dirljivu, na trenutke bolnu priču o odnosu majke i ćerke, kao i o ženi koja pronalazi snagu da izađe iz nefunkcionalnog braka, okrene novi list i pronađe pravu ljubav. Noćni let na relaciji Čikago–Beograd zauvek će promeniti život Katarine Safran. Ta sudbinska noć uzdrmaće temelje njenog postojanja i navesti je na to da preispita celokupan dotadašnji život. U svom rodnom selu, u podnožju planine Cer, pokušaće ponovo da pronađe put do sreće…

Knjiga o Titu“ – Dobrica Ćosić
Knjiga-o-Titu


„Knjiga o Titu“ poslednje je delo Dobrice Ćosića na koje smo čekali deset godina, u kojem govori o svom odnosu sa Josipom Brozom Titom od prvog susreta do prekida odnosa nakon pisma o smeni Rankovića, ali i rekonstrukcija jednog vremena, raspada zemlje, jugoslovenstva, i najviše – srpskog poraza. Ova knjiga je poslednji sud o njihovom odnosu i poslednja istina o najkontroverznijem sukobu u istoriji Jugoslavije. Ovo su „Vreme smrti“, „Vreme zla“ i „Vreme vlasti“ sabrani na jednom mestu.

Prijatelji-ljubavnici-i-Velika-Strasna-Stvar
Prijatelji, ljubavnici i Velika Strašna Stvar“ – Metju Peri

Tužna vest da je preminuo jedan od „prijatelja“ rastužila je sve ljubitelje serije koja je osvojila srca miliona ljudi širom planete, a u kojoj se čuveni glumac proslavio u ulozi Čendlera Binga. Slava mu je donela izazove za koje nije znalo mnogo ljudi… Objavljivanjem autobiografije uvodi nas u uzbudljivu priču o svom životu, od dečjih ambicija do slave, preko zavisnosti i oporavka nakon ozbiljne zdravstvene krize koja mu je ugrozila život. Iskreno i srdačno štivo, kao što od jednog „prijatelja“ i može da se očekuje.
Noćne reči“ – Vladimir Tabašević
nocne-reci-2


U lavirintu savremene knjižavnosti, gde je granica između fikcije i stvarnosti često zamagljena, „Noćne reči“ izdvajaju se kao delo koje ne samo da istražuje ovu granicu nego i provokativno preispituje uslove koje jedno književno delo mora da zadovolji da bi bilo čitano i priznato od „književnog establišmenta“. Autor se hrabro suočava s težinom optužbi i etiketa koje su mu prilepljene, transformišući svoje iskustvo u manifest protiv jednostranih interpretacija i očekivanja koja prate književno delo.

Teri-Pracet-Zivot-s-fusnotama
Teri Pračet: Život s fusnotama“ – Rob Vilkins

U poslednjoj godini života nagrađivani autor bestselera ser Teri Pračet upravo je pisao jednu vrlo zanimljivu priču – onu o samome sebi. Nakon prerane smrti od Alchajmerove bolesti završavanje Pračetovih memoara palo je u ruke Robu Vilkinsu, autorovom nekadašnjem sekretaru i prijatelju, a sada i upravniku njegove književne zadužbine. Na osnovu sopstvenih brojnih uspomena, kao i sećanja članova Terijeve porodice, prijatelja, obožavalaca i kolega, pripoveda nam o Terijevom neobičnom životu.

Svet: Porodična istorija“ – Sajmon Sibag Montefjore
Svet-5


Majstor pripovedanja i autor međunarodnih bestselera bio je ekskluzivni gost Beogradskog sajma knjiga. U svom najnovijem i najambicioznijem delu donosi nam priču o ljudskom rodu od preistorije do danas, ispričanu kroz ono što je zajedničko čitavom čovečanstvu – kroz porodice. Očaravajuća kao roman, ova knjiga na nezapamćen način dočarava ljudski rod i sve njegove radosti i tuge, ljubavi, izume i surovosti, jednom jedinom pripovesti koja će zauvek pomeriti granice onoga što istorija može da ostvari.
Sunovrat
Sunovrat“ – Inio Asano

Kaoru Fukazava nema više ništa što može da mu podigne motivaciju, a njegov ga samoprezir, ali i narcisizam, polako ali sigurno uništavaju. Dok sve više tone u samosažaljenje, krivi sve druge za svoje propadanje. Prikazujući sve strane manga izdavaštva, Asano kroz letargičnog i ravnodušnog protagonistu svojim specifičnim ilustracijama oživljava mračne i prljave aspekte života na izuzetno realističan način. Ovo je manga koja će vas posle svake stranice terati da razmislite o onome što ste pročitali.
Solunska 28 – O seksu, drogi i rokenrolu“ – Dr Nele Karajlić
Solunska-28-o-seksu-drogi-i-rokenrolu-5


Treći deo trilogije Solunska 28 donosi nam priču Milana Jankovića – rođenog na adresi iz naslova knjige – o tome kako je krvavi raspad Jugoslavije izbegnut zahvaljujući poverenju svih njenih naroda i narodnosti u rokenrol. Ovom knjigom stavljena je tačka na priču o sudbini jedne dorćolske adrese i nekoliko generacija koje su tu živele, ali je otvoreno novo poglavlje u stvaralačkoj biografiji čoveka koji već četiri decenije peva, komponuje, glumi, režira i piše li piše.

Iz-svoje-koze-1
Iz svoje kože: Život s depresijom“ – Aleksandar Stanković

Depresija je razmišljanje kako bi svijet bio bolje mjesto bez tebe i kako bi ti bio sretniji bez svijeta. Kad poznata ličnost bez zadrške govori o svojoj psihološkoj intimi, ne mareći za stigmu koja joj preti, to intrigira. Autor knjige je ogolio depresiju uz dozu cinizma, samoironije, ali i objektivne spoznaje o prirodi ovog stanja. Hrabro iskoračivši iz forme u kojoj se obično govori o depresiji, Stanković bespoštedno iznosi svoje iskustvo kako bi drugi koji pate od ove bolesti shvatili da nisu sami.

Srbija opisana kućama“ – Nenad Novak Stefanović
Srbija-opisana-kucama-1


Sudbine ljudi često su neraskidivo vezane sa kućama u kojima su živeli ili na neki način ostavili svoj trag u njima, pa su na inovativan i nesvakidašnji način osvetljeni i otkriveni manje poznati detalji iz života brojnih značajnih ličnosti poput Nikole Tesle, Laze Kostića, Bore Stankovića, Stevana Sinđelića, Karađorđa, Bogdana Bogdanovića, kneginja Ljubice i Julije, kraljice Drage... Autor ne preskače nijedan istorijski period, jer svako doba ima arhitekturu koja je njegov odraz u ogledalu.

Monah-Hokaj-2
Monah Hokaj“ – Vuk Drašković

Suočivši se sa zločinima koje je počinio, glavni junak pada u ludilo, razoren i uništen tuđim i svojim slepilom duše. Od bolnog pokajanja i krivice za tolike smrti, niko Hokaja nije mogao sakriti ni spasti. Njegovo srce umire u Sarajevu, iako formalno nastavlja da živi. Autor se u ovom delu hrabro bori s bogohulnim istinama i izvitoperenim lažima u našem vremenu i prostoru. Da li će junak oprostiti sebi? A čitalac, pa i sam autor? Uronite u književno delo koje gromko poziva na duboka promišljanja.

Malibu u plamenu“ – Tejlor Dženkins Rid
Malibu-u-plamenu-1


Pred vama je #BookTok hit (a i šire), epska porodična drama o dve generacije slavne porodice, koja oduzima dah. Radnja romana smeštena je u 1983. godinu i odvija se usred velikih talasa, velikih zabava i velikih afera. Međutim, roman postavlja i veoma bitno pitanje – da li žene treba da oproste partneru prevaru? Uronite u štivo koje govori kako slava iskrivljuje stvarnost. Pokušajte da odolite lažnom sjaju bogatih i slavnih ličnosti, ma koliko lepi i primamljivi njihovi životi i eksterijeri bili.

Prica-o-Rusiji
Priča o Rusiji“ – Orlando Fajdžis

Naglašavajući vezu između prošlosti i sadašnjosti, autor znalački rasvetljava savremeni identitet Rusije. Knjiga se bavi nastankom države, uticajem Mongola, kulturnim razvojem, vlašću Romanovih, pa sve do savremenih lidera poput Putina. Čitaocima se pruža dubok uvid u istorijske, kulturne i političke aspekte, kao i ključne događaje i mitove koji su oblikovali jednu naciju. Ova veoma bitna knjiga koja pokriva više od 1000 godina istorije preispituje priče koje ova izuzetno važna zemlja sama o sebi pripoveda.

Alhemija bombe“ – Slobodan Bubnjević
Alhemija-bombe


Pored toga što je pisana raskošnim stilom, uz obilje zanimljivih priča, anegdota i neočekivanih uvida o svetu oko nas, ova knjiga prikazuje dramatičnu istoriju nuklearne ere kroz dvadeset strašnih toponima, raznolikih lokacija na planeti gde je korišćenje energije atoma ostavilo trajne ožiljke i preraslo u simbole savremenog doba. Pronicljiv, informisan, razumljiv i sažet, Bubnjević nam ne iznosi samo istoriju atomske bombe već nam i na jedan izuzetno pitak način daje pregled svetske geopolitike od rata pa naovamo.
Staljingrad
Staljingrad: Sudbonosna opsada 1942–1943.“ – Entoni Bivor

„Staljingrad“ je čudesna i potresna priča o bici koja je promenila tok istorije. Kolosalno prostranstvo Staljingrada, megalomanija, krajnja apsurdnost, proporcije pokolja u borbi koju mnogi vojni istoričari smatraju prekretnicom rata, maestralno su opisani u ovoj knjizi, čijem kvalitetu doprinosi izraženi smisao autora za strategiju i njegovo razumevanje kompleksnosti borbe. Ukratko, pred vama je neverovatna i otrežnjujuća priča ispričana stručno, i u celosti, zahvaljujući majstorstvu autora.

Srbin kojekude“ – Bojan Ljubenović
Srbin-kojekude-2


U svom novom delu autor nastavlja da se na krajnje duhovit i sebi svojstven satiričan način bavi današnjom Srbijom. Ovo je istovremeno i putopis, i intimni dnevnik, i autobiografija, i ogledalo naše stvarnosti. Dok piše o naizgled običnim, svakodnevnim dogodovštinama i događajima, autor rasvetljava mnogo krupnije i ozbiljnije društvene pojave i probleme. Ljubenovićeve prepoznatljive duhovite žaoke sakrivene su duboko unutar urnebesnih redova posvećenih jednom Srbinu.

Upoznaj-sebe-i-druge
Upoznaj sebe i druge“ – Štefani Štal

Svetski bestseler u oblasti psihologije predstavlja 16 osnovnih tipova ličnosti, zasnovanih na Majers-Brigs indikatoru tipova (MBTI). Na osnovu ovog testa ličnosti možete da utvrdite sopstveni karakterni profil, kao i profil svojih bližnjih. Provedite zabavno veče u društvu svojih najmilijih, otkrivajući i upoznajući njihove karakteristike koje vas vrlo lako mogu nasmejati, ali i iznenaditi. Ova knjiga autorke književnog hita „Dete u tebi mora da pronađe svoj zavičaj“ ulepšaće vam ovu godinu, ako ne i upotpuniti život.
Atlas – priča Tate Solta“ – Lusinda Rajli i Hari Vitaker
Atlas-prica-Tate-Solta


Nijedna lista nije potpuna bez Lusinde Rajli, čija dela večito zauzimaju vrhove lista najprodavanijih knjiga, pa tako i našeg izdavaštva. Pred vama je završnica serijala Sedam sestara koja donosi priču o Tati Soltu, kom je u prethodnim romanima pripala tek sporedna uloga. Obuhvatajući čitav život pun ljubavi i gubitka, prelazeći kontinente i okeane, ovaj roman zaokružuje priču popularnog serijala o sedam sestara, sve do zapanjujućeg, nezaboravnog završetka.

Nalin-svet
Nalin svet“ – Din Nikolson

Internet senzacija „Nalin svet“ – priča o jednom Škotu i jednoj uličnoj mački – knjiga je koju ne smete propustiti! Kada je tridesetogodišnji Din odlučio da svoj život u Škotskoj zameni putovanjem biciklom oko sveta, želeo je da otkrije sve što može o našoj namučenoj planeti. Nije, međutim, računao na lekcije koje će dobiti od svoje neobične saputnice. Uplovite u toplu ljudsku priču o neverovatnom putovanju koje je promenilo živote dvoje netipičnih avanturista i saputnika.

Sazvežđe svitaca“ – Mirjana Bobić Mojsilović
Sazvezdje-svitaca


Životne priče šestoro junaka ovog romana ispreplešće se i zauvek promeniti za sedamdeset dva sudbonosna sata. Primorani da pogledaju životu u oči, moraće ili da ga prigrle ili da zauvek ostanu osujećeni u svojim težnjama. „Sazvežđe svitaca“ je zbirka melanholije, nade i burnih osećanja, koja će vas zagrliti čvrsto i neće vas puštati dok vam ne izmami suzu, nostalgiju, tugu, širok osmeh i uzdah olakšanja. Upotpunite svoju kolekciju pričom o iskupljenju i ljudima koje može spasti jedino ljubav.

Krvavi-mesec
Krvavi mesec“ – Ju Nesbe

Vaš omiljeni detektiv se vratio, ovoga puta sa svojim istražiteljskim timom odmetnika. Trinaesti nastavak u serijalu o Hariju Huleu možda je najmračniji do sada. Nesbe ponovo briljira odmerenom kombinacijom napetih zbivanja, intimnih ljudskih povesti i društvenih i svakodnevnih pitanja. Posle poraza u Oslu, Hule je zreliji nego ikada do sada, a u isti mah senzibilniji i emotivniji. Dok sat otkucava, a nad gradom se nadvija krvavi mesec, naš omiljeni heroj mora pronaći ubicu.

Sa nama počinje“ – Kolin Huver
Sa-nama-pocinje


Dugoočekivani nastavak hitmejkerke Kolin Huver konačno je ove godine završio na policama srpskih knjižara! Protagonisti romana „Sa nama se završava“ nastavljaju svoje živote – Lili i Rajl konačno pronalaze način da civilizovano komuniciraju i budu roditelji kakve njihova ćerka zaslužuje. Lili konačno vodi miran život, ali će dve godine nakon razvoda ponovo nabasati na Atlasa koji je ovoga puta odlučan u nameri da postupi ispravno i pomogne Lili. Kakva to sudbina očekuje vaše omiljene junake?

Slucaj-Vinca
Slučaj Vinča“ – Goran Milašinović

Iako je izašao još 2017. godine, ovaj roman se ove godine na velika vrata vratio u žižu javnosti zahvaljujući adaptaciji za velike ekrane „Čuvari formule“ pod rediteljskom palicom Dragana Bjelogrlića. Roman govori o nuklearnom akcidentu 1958. godine u prvom jugoslovenskom Institutu za nuklearne nauke „Vinča“, kad je ozračeno šest mladih naučnika. Jedini spas za ozračene bila je transplantacija koštane srži u pariskoj bolnici Institutu „Kiri“. Kako humanost pobeđuje nad radijacijom, saznajte u književnom hitu koji ne smete propustiti.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Aleksandar Stanković

Aleksandar Stanković

<p style="text-align: justify">Aleksandar Stanković je rođen 1970. u Bačkoj Topoli. Novinar je Hrvatske radio televizije od 1995. godine. Poznat je po emisiji <em>Nedjeljom u 2</em>, koju uređuje i vodi od 2000. godine.<br /> <br /> Stanković je za HTV realizovao pet sezona putopisnog serijala <em>Vjetar u kosi</em> u kojem motorom putuje po svijetu. Do sada je izdao tri zbirke poezije: <em>Jutra pobijeđenih</em>, <em>Igor Mandić na Mjesecu</em> i <em>Uglavnom su me voljele starije gospođe</em>, i jednu zbirku priča <em>Sto faca i Aca</em> o gostima koji su prošli kroz emisiju <em>Nedjeljom u 2</em>.<br /> <br /> Visok je 180 cm, težak 88 kg, boja očiju smeđa.<br /> <br /> Foto: Vjekoslav Skledar</p>

Slika Bojan Ljubenović

Bojan Ljubenović

<p style="text-align: justify">Bojan Ljubenović<br /> Rođen 1972. godine u Beogradu.<br /> Uređuje rubriku TRN u &bdquo;Večernjim novostima&ldquo;.<br /> <br /> Objavio:<br /> <br /> <em>Pisma iz Beograda</em>, aforizmi, 1998. <br /> <em>Pocepani suncobran</em>, aforizmi o deci 2002. <br /> <em>Beograd, live</em>, aforizmi o Beogradu 2006. <br /> Zastupljen je u zbirci kratkih antiratnih priča <em>Legenda za upućene</em> (B92, 1992. god)<br /> Koautor knjige <em>Metafore dr Zorana Đinđića</em>, 2004. <br /> <em>Triput sečem i opet kratko</em>, satirične priče 2009.<br /> <em>Smejalice</em>, aforizmi za decu i detinjaste 2012. <br /> <em>Ljubav za poneti</em>, aforizmi o ljubavi 2013.<br /> <em>Pisma iz Srbije</em>, 2014.<br /> <em>Trn u oku</em>, politički aforizmi, 2015.<br /> <em>Knjiga za zaljubljene dečake</em>, <em>Knjiga za zaljubljene devojčice</em>, 2015.<br /> <em>Crvena zvezda, moj fudbalski klub</em>, <em>Partizan, moj fudbalski klu</em>b, 2016.<br /> <em>Uki, mali fudbaler</em>, roman za decu, 2017.<br /> <em>Luna, mala teniserka</em>, roman za decu, 2017.<br /> <em>Vuk, mali glumac</em>, roman za decu, 2017.<br /> <em>Zanimljivi bukvar sa istorijskom čitankom za decu u rasejanju</em>, 2018.<br /> <em>Ljubav za poneti</em>, aforizmi o ljubavi, dopunjeno izdanje, 2018.<br /> <em>Naši fudbaleri na Mundijalima</em>, sportska knjiga za decu , 2018. <br /> <br /> Nagrade:<br /> <br /> &bdquo;Mladi jež&ldquo; 2000., za najboljeg mladog satiričara Jugoslavije.<br /> Prva nagrada 2007., za najbolju kratku priču na Šabačkoj čivijadi.<br /> &bdquo;Vladimir Bulatović VIB&ldquo; 2007., nagrada lista Politika za doprinos srpskoj satiri.<br /> Prva nagrada 2008., za najbolju kratku priču na Šabačkoj čivijadi.<br /> &bdquo;Jovan Hadži Kostić&ldquo; 2009., nagrada lista Večernje novosti za novinsku satiru.<br /> Treća nagrada 2010., za aforizme na Šabačkoj čivijadi.<br /> &bdquo;Radoje Domanović&ldquo; 2010., nagrada Udruženja književnika Srbije za knjigu <em>Triput sečem i opet kratko</em>.<br /> &bdquo;Vuko Bezarević&ldquo; 2013., nagrada za najbolju satiričnu priču na Festivalu u Pljevljima (Crna Gora).<br /> &bdquo;Letnji erski kabare&ldquo;, Čajetina 2013., prva nagrada za dečje aforizme.<br /> &bdquo;Dragiša Kašiković&ldquo; 2014., za satirično stvaralaštvo.<br /> Treća nagrada 2014., za satiričnu priču na Šabačkoj čivijadi.<br /> &bdquo;Tipar&ldquo; 2015., nagrada za najbolju satiričnu knjigu na prostoru bivše Jugoslavije za knjigu <em>Pisma iz Srbije</em>, Festival u Pljevljima, Crna Gora.<br /> &bdquo;Radoje Domanović&ldquo; 2015., nagrada Udruženja književnika Srbije za knjigu <em>Pisma iz Srbije</em>.<br /> &bdquo;Interfer&ldquo; 2017., nagrada za novinsku reportažu na Internacionalnom festivalu novinskih reportaža.<br /> &bdquo;Zlatna značka&ldquo; 2018. Kulturno-prosvetne zajednice Srbije</p>

Slika Din Nikolson

Din Nikolson

<p style="text-align: justify">&bdquo;Ja sam Din i 1. septembra 2018. godine krenuo sam iz svog rodnog grada Danbara, u Škotskoj, sa željom da biciklom obiđem svet. Mesto u kojem sam odrastao je divan primorski grad na istočnoj obali Škotske. Kao klinac leta sam provodio skačući u more sa dokova u luci i kampujući u šumi. Volim životinje; sve vrste i sve rase životinja. Volim ih otkad znam za sebe. Kad sam bio mali imali smo predivnog psa ptičara. Zvao se Til. Prošli smo zajedno kroz gomilu avantura. Godinama sam radio sa životinjama na lokalnoj farmi i oduvek sam želeo da vidim svet. U svojim dvadesetim uputio sam se u jugoistočnu Aziju i tamo iznajmio moped. Uživao sam u tome što sam mogao da upoznam lokalne zajednice i u potpunosti iskusim različite načine života u različitim zemljama. Jedne noći, s najboljim drugarom Rikijem, došao sam na ideju da biciklom proputujemo svet. Napravili smo plan. Tokom leta smo pripremili sve što nam je bilo potrebno i krenuli prvog dana septembra, najpre biciklovima ka jugu Engleske, a onda smo uhvatili trajekt do kopnenog dela Evrope.<br /> <br /> Tri meseca i devet zemalja kasnije, dok sam se približavao bosansko-crnogorskoj granici, čuo sam mače kako mjauče na sav glas. Jurilo je za mnom pokušavajući da mi privuče pažnju. Bili smo na samo dvadesetak kilometara od najbližeg grada, a mače je bilo pitomo i neverovatno gladno, tako da je bilo očigledno da ga je neko namerno izbacio na ulicu.<br /> <br /> Narednih dana smo se zbližili; mače i ja. Po njegovoj borbenosti i ljupkosti bilo je jasno da ima osobine lavice. I to je presudilo. Zvaće se Nala. Rešeno je &ndash; Nala je moja nova saputnica, putuje na čelu bicikla, a pred njom je ceo svet.<br /> <br /> Od tog momenta društvene mreže su nam eksplodirale. Sajt Dodo je objavio priču o nama u videu koji je pogledan 130 miliona puta, a svetski mediji počeli su da prenose našu avanturu. Širenjem naše priče, širila se i neverovatna podrška koju smo dobijali od naših pratilaca na <em>Instagram </em>i <em>Jutjub </em>kanalu @1bike1world.&ldquo;</p>

Slika Dobrica Ćosić

Dobrica Ćosić

<p style="text-align: justify">Dobricа Ćosić (1921&ndash;2014), pisаc, esejistа, političаr, jednа od nаjznаčаjnijih figurа srpske istorije i književnosti druge polovine 20. vekа. U književnost ulаzi 1951. godine sа svojim prvim romаnom Dаleko je sunce, prvim modernim romаnom o jugoslovenskoj revoluciji koji je predstаvljаo kritiku revolucionаrnog terorа. Romаn je preveden nа tridesetаk jezikа, а sаmo u SSSR-u štаmpаn u 1.600.000 primerаkа. Zаtim objаvljuje romаne: <em>Koreni</em> (1954), <em>Deobe</em> (1961), <em>Bаjkа</em> (1965), <em>Vreme smrti</em> (tetrаlogijа, 1972&ndash;79), <em>Vreme zlа</em> &ndash; trilogijа<em> Grešnik</em> (1985), <em>Otpаdnik</em> (1986) i <em>Vernik</em> (1990), <em>Vreme vlаsti I </em>(1996) i <em>Vreme vlasti II</em> (2007). Dobitnik je Ninove nаgrаde dvа putа, zа romаne <em>Koreni</em> i <em>Deobe.</em><br /> <br /> Udruženje književnikа Srbije dodelilo mu je 1986. Nаgrаdu UKS zа izuzetаn znаčаj zа književno stvаrаlаštvo. Povelju Zаdužbine Jаkovа Ignjаtovićа iz Budimpešte dobio je 1989. godine. Njegoševа nаgrаdа uručenа mu je 1990. godine nа Cetinju zа troknjižje<em> Vreme zlа</em>.<br /> <br /> Dvа putа je dobio trаdicionаlnu godišnju nаgrаdu Nаrodne biblioteke Srbije zа nаjčitаniju domаću knjigu (1990. godine zа romаn Vernik i 1996. zа romаn <em>Vreme vlаsti I</em>; inаče, jedаn je od sаmo tri piscа, uz Slobodаnа Selenićа i Ljiljаnu Hаbjаnović Đurović, koji je ovu nаgrаdu dobio više putа). Povodom sedamdesetog rođendаnа dobio je 1991. godine specijаlnu Vukovu nаgrаdu. Junа 1993. dodeljenа mu je književnа nаgrаdа &bdquo;Zlаtni krst knezа Lаzаrа&ldquo;, dok je romаn <em>Vreme vlаsti</em> višestruko nаgrаđivаn (Kočićevo pero 1996, Nаgrаdа &bdquo;Lаzа Kostić&ldquo; 1996, &bdquo;Mešа Selimović&ldquo; 1997, &bdquo;Petаr Kočić&ldquo; 1997, Kočićevа nаgrаdа 1998, nаgrаdа &bdquo;Svetozаr Ćorović&ldquo; 1997, а ugledni švаjcаrski list <em>Nuvo Kotidijen</em> je, nа osnovu аnkete među čitаocimа u toj zemlji, početkom mаjа mesecа 1996. ovаj romаn proglаsio jednim od sedаm nаjboljih evropskih romаnа). Godine 1998. u Kruševаčkom pozorištu uručen mu je &bdquo;Zlаtni krst despotа Stefаnа Lаzаrevićа&ldquo;.<br /> <br /> U Moskvi je mаjа 2010. postаo prvi dobitnik nаgrаde &bdquo;Puškin&ldquo; zа izuzetne zаsluge u književnosti, a u okviru Prvog slovenskog forumа umetnosti &bdquo;Zlаtni vitez&ldquo; predsednik udruženjа pisаcа Rusije Vаlerij Gаničev uručio je Ćosiću i nаgrаdu &bdquo;Zlаtni vitez&ldquo; zа književno stvаrаlаštvo.<br /> <br /> Delа Dobrice Ćosića prevedenа su nа tridesetаk jezikа, а svi romаni prevedeni su nа frаncuski gde su dobili nаjveće pohvаle.&nbsp;</p>

Slika Dr Nele Karajlić

Dr Nele Karajlić

<p style="text-align: justify">Dr Nele Karajlić je rođen u Sarajevu 1962. godine kao Nenad Janković. Završio je Drugu sarajevsku gimnaziju, studirao orijentalistiku na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. <br /> <br /> Multimedijalni je umetnik koji se bavi muzikom, filmom, televizijom, pozorištem i književnošću. <br /> <br /> Ranih osamdesetih osniva rok grupu <em>Zabranjeno pušenje</em>, koja veoma brzo postaje svejugoslovenski fenomen. U isto vreme radi na Radio Sarajevu, kasnije i na Televiziji, satirično-humorističku emisiju <em>Top lista nadrealista</em>, koja ostavlja dubok trag na celokupnom jugoslovenskom medijskom prostoru. <br /> <br /> Početkom rata u bivšoj Jugoslaviji seli se u Beograd gde sa grupom <em>Zabranjeno pušenje</em> izdaje još jedan album, <em>Ja nisam odavle</em>, sa kojeg je pesma <em>Ženi nam se Vukota</em> u izborima brojnih TV stanica proglašena hitom 20. veka. <br /> <br /> Za Radio-televiziju Srbije 1996. snima humorističku seriju <em>Složna braća</em>. <br /> <br /> Godinu dana kasnije Dr Nele Karajlić sarađuje sa filmskim režiserom i bivšim basistom <em>Zabranjenog pušenja</em>, Emirom Kusturicom, na saundtreku za film <em>Crna mačka, beli mačor</em>, odakle nastaje ideja o osnivanju grupe <em>The No Smoking Orchestra</em>.<br /> <br /> Grupa postaje svetski priznata i nastupa u svim većim gradovima. Dr Nele Karajlić svira u grupi <em>The No Smoking Orchestra</em> sve do 2011. <br /> <br /> U prestižnoj operi <em>Bastilja</em> u Parizu piše libreto i igra u pank operi <em>Dom za vešanje</em> u režiji Emira Kusturice. <br /> <br /> U produkciji Prve televizije 2013. radi na humorističko- -satiričnoj seriji <em>Nadrealna televizija</em>, a samo godinu dana kasnije izdaje i svoj prvi roman <em>Fajront u Sarajevu</em>, koji postaje bestseler ne samo u Srbiji već i u regionu. <br /> <br /> Godine 2016. na sto šezdesetu godišnjicu rođenja Nikole Tesle u Sava centru u Beogradu i Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu postavlja multimedijalni spektakl <em>FBI: Dosije Tesla</em>.</p>

Slika Entoni Bivor

Entoni Bivor

<p>Entoni Bivor rođen je 1946. godine. Studirao je vojnu istoriju pod mentorstvom čuvenog profesora ser Džona Kigana. Pet godina je kao oficir služio u Jedanaestom husarskom puku u Engleskoj i Nemačkoj. Nakon toga posvetio se naučnoj karijeri. Predaje na koledžima Vinčester i Sendherst, a gostujući je profesor u Školi za istoriju, klasične nauke i arheologiju u Berkbeku na Londonskom univerzitetu. <br /> <br /> Za svoja dela iz oblasti istorije dobio je brojne nagrade i priznanja. Član je Kraljevskog književnog društva. <br /> <br /> Oženjen je i ima dvoje dece.&nbsp;<br /> <br /> Foto: Džon Fraj</p>

Geri Dženkins

Geri Dženkins je pisac i novinar. Tokom dvadesetpetogodišnje karijere pisao je za časopise i novine kao što su El, Tajm aut i Dejli mejl. Sada redovno piše za Tajms. Takođe je sarađivao na brojnim bestseler knjigama o životinjama. Živi sa porodicom u Londonu.

Slika Goran Milašinović

Goran Milašinović

<p style="text-align: justify">Goran Milašinović (1958, Đakovo) do sada je objavio zbirku pesama <em>Neistraženi bolovi </em>(1989), zajedno sa Živojinom Pavlovićem epistoralni roman <em>Voltin luk </em>(1996), zbirku priča <em>Lekari </em>(2015) i romane: <em>Heraklov greh </em>(1999), <em>Posmatrač mora</em> (2001), <em>Camera obscura</em> (2003), <em>Apsint </em>(2005), <em>Maske Sofije de Montenj</em> (2007), <em>Trougao, kvadrat</em> (2009), <em>Rascepi </em>(2011) i <em>Slučaj Vinča</em> (2017), koji će doživeti filmsku adaptaciju.<br /> <br /> Objavio je i knjigu razgovora sa Milošem Jevtićem <em>Dva srca</em> (2013) u ediciji <em>Razgovori Miloša Jevtića</em>. Živi i radi u Beogradu.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Predrag Mitić</p>

Slika Hari Vitaker

Hari Vitaker

<p style="text-align: justify">Hari Vitaker je sin Lusinde Rajli i odrastao je devedesetih godina 20. veka. Najranije detinjstvo proveo je na zapadnoj obali Irske. Sam je počeo da se bavi pisanjem. Nagrađen je za svoj prezenterski rad na radiju <em>Bi-Bi-Si</em> i član je jednog od najčuvenijih improvizacionih pozorišta u Ujedinjenom Kraljevstvu.<br /> <br /> U saradnji sa majkom razvio je i napisao serijal knjiga za decu pod nazivom &bdquo;The Guardian Angels&ldquo;, koji se bavi problemima sa kojima se mališani suočavaju.<br /> <br /> Nakon Lusindine smrti 2021. godine Hari je objavio da će završiti serijal &bdquo;Sedam sestara&ldquo; u ime svoje majke, pod naslovom <em>Atlas: Priča Tate Solta</em>.<br /> <br /> Hari živi u Jorkširu.</p>

Slika Jelena Bačić Alimpić

Jelena Bačić Alimpić

<p style="text-align: justify">Jelena Bačić Alimpić je rođena 1969. godine u Novom Sadu. Školovala se u Karlovačkoj gimnaziji u Sremskim Karlovcima i na Filozofskom fakultetu u rodnom gradu, na Katedri za jugoslovenske književnosti i srpskohrvatski jezik.<br /> <br /> Radila je kao novinar i autor dokumentarnih televizijskih emisija za JRT mrežu i TV Novi Sad u periodu od 1987. do 1993. godine. Devet godina je bila novinar i urednik u sistemu <em>Color Press Group</em>. Od 2002. godine do kraja 2013. radila je kao novinar, urednik i voditelj na Televiziji Pink. Dobitnica je mnogobrojnih nagrada za televizijsko stvaralaštvo u zemlji i regionu.<br /> <br /> Autorka je romana <em>Ringišpil</em> (2010), koji je preveden na makedonski, turski, bugarski i slovački jezik, nagrađen <em>Zlatnim Hit liberom</em> i dve godine zaredom proglašavan najčitanijom knjigom domaćeg autora. <em>Ringišpil</em> je objavljen i u luksuznom izdanju, u prestižnoj ediciji <em>Dragulji Lagune</em>, kao jedan od najprodavanijih i najčitanijih romana u istoriji izdavačke kuće Laguna.<br /> <br /> Njen drugi roman, <em>Pismo gospođe Vilme </em>(2012), i treći, <em>Poslednje proleće u Parizu</em> (2014), takođe su postali bestseleri, prevedeni su na makedonski jezik, nagrađeni <em>Zlatnim Hit liberom</em> i proglašeni za najčitanije knjige domaćeg autora u 2012. i 2014. godini. Takođe 2014. godine, Jelena Bačić Alimpić proglašena je za najčitanijeg stranog autora u Makedoniji i za to je dobila priznanje od Matice makedonske.<br /> <br /> U oktobru 2015. godine objavljen je njen četvrti roman <em>Noć kada su došli svatovi</em>, prva knjiga iz trilogije <em>Kazna za greh</em>, koja je postavila nove rekorde u prodaji i čitanosti. Prevedena je na makedonski jezik. Druga knjiga iz trilogije <em>Kazna za greh</em>, a autorkin peti roman, <em>Knjiga uspomena</em>, objavljena je u februaru 2016. godine, takođe je prevedena na makedonski jezik i zauzela je prvo mesto na listi najčitanijih i najprodavanijih knjiga u 2016. godini. Treća knjiga iz trilogije <em>Kazna za greh</em> &ndash; <em>Molitva za oproštaj</em>, autorkin šesti roman, objavljena je u junu 2016. godine. Kao sve knjige iz ove trilogije, ušla je u prvih pet najprodavanijih i najčitanijih knjiga u 2016. godini. Prevedena je na makedonski jezik.<br /> <br /> Njena sedma knjiga <em>Nigde nema te</em>, objavljena u maju 2017. godine, takođe je postala bestseler, prevedena je na makedonski jezik i oborila je rekorde u prodaji i čitanosti u Srbiji i regionu.<br /> <br /> Godine 2018. objavila je još jedan bestseler, roman <em>Kofer iz Berlina</em>. Godine 2019. objavila je knjigu <em>Njegove bele rukavice</em>, a iste godine je njen roman <em>Poslednje proleće u Parizu</em> preveden na francuski jezik.<br /> <br /> Do sada je objavila dvanaest romana, a iz godine u godinu njeni romani su najčitaniji u mreži biblioteka širom Srbije.<br /> <br /> Jelena Bačić Alimpić živi u Novom Sadu kao slobodna umetnica, udata je i majka je dvoje dece, Marka i Dunje.</p>

Slika Lusinda Rajli

Lusinda Rajli

<p style="text-align: justify">Lusinda Rajli je rođena 1965. godine u Irskoj i, nakon kratke glumačke karijere na filmu, televiziji i u pozorištu, napisala je svoj prvi roman u 24. godini. Njene knjige su prevedene na trideset sedam jezika i postigle su veliki uspeh širom sveta zbog snažnih emocija koje nadrastaju sudbine njenih junaka. Serijal &bdquo;Sedam sestara&ldquo; se posebno izdvojio i postao globalni fenomen stvorivši sopstveni žanr &ndash; a u toku su i planovi za adaptaciju romana u seriju od sedam sezona.<br /> <br /> Lusindine knjige su nominovane za brojne nagrade, uključujući <em>Balcerelu </em>u Italiji, <em>The Lovely Books award</em> u Nemačkoj i nagradu za romantični roman godine. Rajlijeva je 2020. godine dobila holandsku nagradu za platinasti roman jer je za godinu dana prodato preko 300 hiljada primeraka jednog romana &ndash; ovu nagradu je prethodno dobila Dž. K. Rouling za serijal o Hariju Poteru.<br /> <br /> U saradnji sa sinom Harijem Vitakerom razvila je i napisala serijal knjiga za decu pod nazivom &bdquo;The Guardian Angels&ldquo;.<br /> <br /> Iako je četvoro dece odgajala uglavnom u Norfolku u Engleskoj, Lusinda je 2015. godine ispunila svoj san i kupila izolovano imanje u Vest Korku u Irskoj, mestu za koje je oduvek verovala da je njen duhovni dom &ndash; upravo tamo je napisala svojih poslednjih pet romana.<br /> <br /> Lusindi je 2017. godine dijagnostifikovan rak i umrla je 11. juna 2021. godine okružena porodicom.<br /> <br /> Foto: © Boris Breuer</p>

Slika Mirjana Bobić Mojsilović

Mirjana Bobić Mojsilović

<p style="text-align: justify">Mirjana Bobić Mojsilović je spisateljica i slikarka. Objavila je romane <em>Dnevnik srpske domaćice</em> (2000), <em>Happy End</em> (2002), <em>Majke mi, bajka</em> (2003), <em>Ono sve što znaš o meni</em> (2005), <em>Tvoj sam</em> (2006), <em>Srce moje</em> (2007), <em>Azbuka mog života</em> (2008), <em>Glad</em> (2009), <em>Gospodin pogrešni</em> (2010), <em>Traži me</em> (2012), <em>Tvoj anđeo čuvar</em> (2016), kratke priče <em>Baba, nemoj ništa da me pitaš</em> (1997) i zbirku poezije <em>Obećao si mi</em> (2016). Autorka je šest pozorišnih komada <em>Suze su O. K</em>., <em>Verica među šljivama</em>, <em>Pozovi M radi užitka</em>, <em>Poslednja šansa</em>, <em>Pogodi ko dolazi na večeru</em>, <em>Svlačenje</em>, koji su izvođeni u Narodnom pozorištu, Ateljeu 212, Kult Teatru, Zvezdara Teatru, Akademiji 28 i na sceni KC &bdquo;Palilula&ldquo;. Dvanaest njenih naslova objavljeno je u Francuskoj, Italiji, Češkoj, Hrvatskoj, Sloveniji i Makedoniji. Autorka je nekoliko samostalnih izložbi slika. Bila je jedan od prvih autora &ndash; samostalnih izdavača u Beogradu. Nekoliko puta je dobila nagradu &bdquo;Zlatni bestseler&ldquo; i dobitnica je &bdquo;Zlatne značke&ldquo; Kulturno-prosvetne zajednice Srbije. Mirjana Bobić Mojsilović je slobodna umetnica i živi u Beogradu.&nbsp;<br /> <br /> Foto:&nbsp;Vukica Mikača</p>

Slika Nenad Novak Stefanović

Nenad Novak Stefanović

<p style="text-align: justify">Nenad Novak Stefanović rođen je u Beogradu 1961. godine. Objavio je, između ostalog: <em>Darovi mrtvih</em> (1988), <em>Pokrštavanje petokrake</em> (1994), <em>Jedan svet na Dunavu</em> (1996), <em>Zemlja u koferu </em>(2007), <em>Doktor sluša sving </em>(2009), <em>Svetlarnik</em> (2013), <em>Ubistvo u Kapetan Mišinoj </em>(2016), <em>Vodič kroz ljubavnu istoriju Beograda</em> (2017), <em>Muzeopisi </em>(2018),<em> Jedno ubistvo u Patrijaršiji</em> (2018), <em>Beograd kroz ključaonice 100 kuća</em> (2019). Knjige su mu prevođene na engleski i nemački jezik. Zastupljen je u antologiji kratke priče <em>Četvrtasto mesto</em> (2014). Bio je urednik u redakciji <em>Srpski Who is Who 2011&ndash;2013</em>. Koautor je dokumentarnog TV serijala <em>Peti oktobar &ndash; poslednja revolucija u Evropi</em>. Bio je glavni urednik magazina <em>Duga </em>i <em>Krug</em>.<br /> <br /> nenadnovaks@gmail.com</p>

Orlando Fajdžis

<p style="text-align: justify">Orlando Fajdžis je nagrađivani pisac i istoričar, predavač na koledžu Berkbek Londonskog univerziteta i na koledžu Triniti Univerziteta Kembridž. Rođen je u Londonu 1959. i diplomirao je istoriju na Kembridžu. Objavio je devet bestselera o ruskoj i evropskoj istoriji, a među njima su <em>Natašin ples</em> i <em>Narodna tragedija</em>. Njegova dela prevedena su na više od trideset jezika.<br /> <br /> &nbsp;</p>

Slika Rob Vilkins

Rob Vilkins

<p style="text-align: justify">Rob Vilkins je radio s Terijem Pračetom više od 20 godina, prvo kao njegov lični sekretar, a kasnije kao poslovni menadžer. Sada, zajedno s Terijevom ćerkom Rijanom, upravlja književnom zadužbinom Pračetovih i Terijevom producentskom kućom <em>Narativijom.</em></p>

Slika Sajmon Sibag Montefjore

Sajmon Sibag Montefjore

<p style="text-align: justify">Sajmon Sibag Montefjore je autor međunarodnih bestselera, a njegove nagrađivane knjige objavljene su na četrdeset osam jezika. <em>Katarina Velika i Potemkin: Moć, ljubav i rusko carstvo</em> bio je u užem izboru za nagradu &bdquo;Semjuel Džonson&ldquo;; <em>Staljin: Dvor crvenog cara</em> osvojio je Britansku nagradu za istorijsku knjigu godine; <em>Mladi Staljin</em> dobio je nagradu &bdquo;Kosta&ldquo; za najbolju biografiju, nagradu <em>LA Tajmsa</em> za biografiju, nagradu &bdquo;Bruno Krajski&ldquo; i francusku Veliku nagradu za političku biografiju; <em>Jerusalim: Biografija</em> proglašen je knjigom godine u izboru Jevrejskog literarnog saveta SAD i ovenčan nagradom &bdquo;Venđin&ldquo; u Kini; knjiga <em>Romanovi: 1613&ndash;1918</em> dobila je italijansku nagradu &bdquo;Lupikaja tel Teričio&ldquo;. Montefjore je autor <em>Moskovske trilogije</em> koju čine romani <em>Sašenjka</em>, <em>Crveno nebo u podne</em> i <em>Jedne zimske noći</em>, za koju je dobio nagradu za politički roman godine. Napisao je i knjige <em>Pisma koja su promenila svet</em> i <em>Govori koji su promenili svet</em>.&nbsp;Krajem 2022. godine izašla je i njegovo dugo očekivano epohalno delo <em>Svet &ndash; porodična istorija, savremena i originalna istorija sveta.</em></p>

Slika Slobodan Bubnjević

Slobodan Bubnjević

<p style="text-align: justify">Slobodan Bubnjević je naučni novinar i pisac. Rođen 1978. u Rijeci u Hrvatskoj, završio je Matematičku gimnaziju u Beogradu i diplomirao eksperimentalnu fiziku na Fizičkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Zaposlen je kao stručni savetnik za komunikacije u Institutu za fiziku u Beogradu. Pre toga je radio u Centru za promociju nauke, a još pre toga u beogradskom nedeljniku <em>Vreme</em>. Popularne članke povremeno piše za američke časopise kao što je <em>Physics Today</em>, ali sarađuje i u brojnim domaćim medijima, kao što su RTS, <em>Politika</em>, <em>Vreme</em>, <em>National Geographic Srbija</em>, <em>Klima 101</em> i <em>Odiseja</em>. Uređuje portal &bdquo;Nauka kroz priče&ldquo;. Objavio je dve zbirke priča: <em>Perturbacije i druge nevolje</em> i <em>Strah od promaje</em>. Član je Srpskog književnog društva i dobitnik nagrade Fonda &bdquo;Borislav Pekić&ldquo; za roman <em>Sedmi narod</em>. Živi u Pančevu, sa suprugom Draganom Mladenović i dve kćerke.</p>

Slika Štefani Štal

Štefani Štal

<p style="text-align: justify">Štefani Štal je diplomirana psihološkinja i drži privatnu praksu u Triru. Oblasti za koje je posebno stručna jesu strah od vezivanja, jačanje osećanja sopstvene vrednosti i rad s &bdquo;unutrašnjim detetom&ldquo;. Autorka je brojnih uspešnih knjiga kao što su <em>Dete u tebi mora da pronađe svoj zavičaj</em>, <em>Svako je sposoban za vezu</em>,<em> Upoznaj sebe i druge</em>,<em> Ojačaj samopouzdanje</em> i <em>Strah od vezivanja</em>. Štampa i mediji je redovno zovu kada im je potrebno stručno mišljenje psihologa.<br /> &nbsp;</p> Foto:&nbsp;© Roswitha Kaster

Slika Vladimir Tabašević

Vladimir Tabašević

<p style="text-align: justify">Vladimir Tabašević rođen je 1986. godine u Mostaru pod punim imenom Bošnjak-Tabašević Vladimir. Početkom građanskog rata u BiH s majkom je došao u Beograd, gde i danas živi.<br /> <br /> Studirao je filozofiju.<br /> <br /> Prva knjiga pesama <em>Koagulum</em> (2010) štampana je u okviru Festivala mladih pesnika u Zaječaru kao nagrada laureata festivala. Samostalno objavljuje knjige poezije <em>Tragus</em> (2011), <em>Kundak </em>(2012) i konceptualno-poetski rad zajedno s Milošem Čvorovićem <em>Hrvatski kundak</em> (2013).<br /> <br /> Prvi roman <em>Tiho teče Misisipi</em> (2015) objavljuje najpre samostalno. Roman ulazi u uži izbor za Ninovu nagradu, a dobija regionalnu nagradu &bdquo;Mirko Kovač&ldquo;.<br /> <br /> Roman <em>Pa kao</em> (2016) ulazi u najuži izbor za Ninovu nagradu, dok <em>Zabluda Svetog Sebastijana</em> (2018) osvaja <em>Ninovu nagradu</em>. Roman <em>Noćne reči</em> (2023) odlukom autora nije kandidovan za Ninovu nagradu.<br /> <br /> Zajedno sa rediteljem Ivicom Buljanom realizovao je pozorišne adaptacije romana <em>Tiho teče Misisipi</em> i romana <em>Idiot </em> F. M. Dostojevskog.</p>

Slika Vuk Drašković

Vuk Drašković

<p style="text-align: justify">Vuk Drašković (1946, Međa kod Žitišta), pisac, političar, osnivač i predsednik Srpskog pokreta obnove. Po završenim studijama prava u Beogradu 1968, radio kao novinar u Tanjugu i dopisnik iz afričkih zemalja. Od 1980. posvetio se književnosti, a od kraja 80-ih godina do danas je i politički angažovan.<br /> <br /> Osnovao je stranku Srpski pokret obnove 1990. godine i bio najsnažniji i najuticajniji predstavnik opozicije i protivnik režima Slobodana Miloševića u poslednjoj deceniji XX veka, zbog čega je više puta, sa suprugom Danicom, zatvaran i izlagan policijskoj torturi, a nekoliko puta bio je i meta atentata kriminalizovanih struktura državne bezbednosti.<br /> <br /> Objavio je romane Sudija (1981), Nož (1982, ekranizovan 1999), Molitva (1985), Ruski konzul (1988), Noć đenerala (1994), Doktor Aron (2009), Via Romana (2012), Tamo daleko (2013), Isusovi memoari (2015, i iste godine u prevodu na engleski The Memoirs of Jesus), Ko je ubio Katarinu (2017), Aleksandar od Jugoslavije (2018), I grob i rob (2020), Monah Hokaj (2023); autobiografsku prozu Meta (2007); knjige eseja Ja, malograđanin (1981), Odgovori (1987), Koekude, Srbijo (1989), Podsećanja (2001), te knjige govora, intervjua i članaka Sve moje izdaje (1992), Isečci vremena (2016). Autobiografiju Ožiljci života objavio je 2022. godine.<br /> <br /> Njegove knjige prevođene su na bugarski, češki, engleski, francuski, grčki, italijanski, poljski, rumunski, ruski, španski, turski i ukrajinski jezik, a svi romani su mu bili bestseleri i u srpskim i u jugoslovenskim okvirima.<br /> <br /> Romani Nož, Aleksandar od Jugoslavije i Ruski konzul su ekranizovani.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x