Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

22 knjige koje su obeležile 2022. godinu

Knjigoljupci, radujte se! Kako vreme odmiče, tako se povećava broj naslova koji su obeležili rad naše redakcije. Lista koja sledi nema veze ni sa hronologijom, ni sa azbučnim redom, u pitanju je izbor knjiga koje su nama značile iz različitih profesionalnih razloga, pa stoga skrećemo pažnju na njih.
1. „Recept za savršenu suprugu

Znali smo da će naslov biti intrigantan, ali nismo predvideli da bi mogao da izazove revolt. Kampanja na društvenim mrežama izazvala je neočekivane reakcije korisnika, pa je ovaj naslov privukao pažnju. Nama je drago zbog toga jer je knjiga vrlo zanimljiva, naslov je ironičan, a retro scenografija služi da iz prividne daljine posmatramo izazove koje bračni život podrazumeva. Knjiga za sve generacije i oba pola.
2. „Odakle sam bila, više nisam

Znali smo da je svaka knjiga Dejana Tiago-Stankovića kao poslastica kojoj se ne može odoleti, ali tek kad smo se našli licem u lice sa njegovim čitaocima na Sajmu knjiga, shvatili smo da su i više od toga. Jedan od najtraženijih naslova na našem štandu, a i van njega.
3. „Papir“ / „Ikonostas

Toliko smo dugo čekali novi roman Gorana Petrovića da nas je obradovao sa dva u isto vreme. Nisu u pitanju nastavci već romani koji se čitaju zasebno, ili već kako poželite. Autor ih vidi kao nekoliko rečnih tokova koji se ulivaju u deltu i tako čine jedinstven romaneskni univerzum. Besprekorno!
4. „Kina I i II“:

Ljubitelji Raderfurda, radujte se zimskim čarolijama! Ovoga puta idete na dalek put, ponovo dvestotinak godina unazad. Imate pouzdanog vođu puta čija se receptura ne menja. Zavirićete u period velike prekretnice u istoriji Kine, saznaćete kako su se nadmudrivali trgovci opijumom, britanske diplomate borile za uticaj, kineski pirati za plen, a carevi, konkubine i evnusi za svoj status…
5. „Pobednici

Kao i čitaoci, i mi smo bili zatečeni kad nam je stigao novi roman Fredrika Bakmana i pomislili isto što i vi (ala se raspisao…). Ipak, posle onoliko peripetija koje su zadesile stanovnike Medvedgrada, rasplet je morao da se oduži. Ne zaboravimo da postoji i serija, pa kad se sve uzme u obzir, obim od sedamsto strana ne deluje toliko strašno. Pogotovo što je Bakman ono najbolje sačuvao za kraj.
6. „Mala Italijanka

Kada je britanski izdavač zatražio Lusindi na vrhuncu slave da dotera svoj prvi roman, ona je oklevala. Pomislila je da će se razočarati (u sebe), da će se možda čak i stideti (opet, pred sobom) i da to, sve u svemu, nije dobra ideja. A kad je počela da čita priču čiji je zaplet zaboravila, promenila je mišljenje i prionula na posao. Oduševio ju je sopstveni dar za pripovedanje i ritam priče. To dovoljno obećava.
7. „Kraljica

Trenutak u kome je knjiga izašla iz štampe u Srbiji delovao je nestvarno: samo nekoliko dana posle njene smrti ponudili smo čitaocima najnoviju biografiju britanske vladarke koja se najduže zadržala na prestolu. U lozi koja seže unazad više od hiljadu godina nije bilo voljenijeg ni cenjenijeg monarha od Elizabete, stoga bi se ova knjiga mogla čitati kao priča sa važnom poukom za mnoge generacije.
8. „Prebivališta

Diskretno, nepretenciozno, emotivno i precizno Džumpa Lahiri kaleidoskopski dočarava svakodnevne prizore koje je teško uhvatiti. Često se najlepša i najdirljivija proza nalazi upravo u takvim formama – kratkim, naizgled razlomljenim, nekategorisanim. Kad ništa ne očekujete, tada najviše i dobijete. Tako je i sa knjigama.
9. „1984

Interesovanje za ovaj roman sve je veće, pa smo odlučili da knjigu ponovo prevedemo i taj zadatak smo poverili Goranu Skrobonji. On ga je prihvatio sa uživanjem, a sledeći korak u re-kreiranju ove slavne knjige bio je izbor grafičke opreme za korice. Sve u svemu, veoma smo zadovoljni rezultatom. Knjiga je aktuelna već 73 godine, i ta činjenica postaje sve alarmantnija…
10. „Stilske vežbe

Još jedna knjiga nastala u istom trenutku, 1947. godine, svedoči, očigledno, o duhu vremena koji je naslućivao algoritme 21. veka. U maestralnom prevodu Danila Kiša ovih 99 stilskih varijacija jedne epizodne slike iz pariskog autobusa prava su književna revolucija. Knjiga je opremljena Kišovim ilustracijama inspirisanim glavnim junakom, zbog čega je ovo izdanje pravi biser u ovogodišnjoj produkciji.
11. „Tajne dedinog kofera

Bojan Ljubenović ne prestaje da nas iznenađuje. Posle izuzetno duhovitog romana „Da je bolje, ne bi valjalo“, kojim je skrenuo pažnju novih čitalaca na svoje pripovedačko umeće, obradovao je i mlade čitaoce. Nama je posebno drago što univerzalne poruke inspirišu nove generacije i potvrđuju da tehnologija još nije nadvladala medijum knjige.
12. „Rečnik beskrajnog odrastanja

Sigurno niste razmišljali o tome, ali evo da vam kažemo: najuzbudljiviji sektor u izdavaštvu je onaj koji se bavi knjigama za decu. Tu se nalaze najlepši dragulji ove industrije i tu ima najviše kreativnosti. Svi zavidimo kolegama koje prave ovakve knjige… a još više kad su i sami njihovi autori…
13. „Luče i Silvija

Mačkoljupci, obratite pažnju, ovo je knjiga za vas i svu decu koja vole mace, smešne avanture i priče za laku noć. Pažnja: ako počnete da im čitate priče pred spavanje, vrlo je moguće da ćete pročitati pola knjige, a možda i celu!
14. „Panonski admiral

Na ovu biografiju se dugo čekalo, i kada se konačno pojavila, osvojila je mnoga srca. Ivan Ivačković joj se posvetio kao prijatelju i utkao u nju fantastičan dokumentarni materijal kakav samo on poseduje. Izvanredan presek jedne muzičke karijere i trajno svedočanstvo o nekom drugačijem vremenu.
15. „Ornamenti Srbije – pirotski ćilim

Samo je jedna knjiga pre ove napravila presedan u produkciji Lagune. Posle dvojezične monografije posvećene prestonici „Beograd naše mladosti“, ova knjiga nam na srpskom i engleskom nudi mnoštvo fantastičnih fotografija o kulturnoj baštini. Prijemčiv jezik i bogata oprema ove knjige preporučuju je svima onima koje ova tema interesuje, ali i onima koji tragaju za reprezentativnim poklonom.
16. „9. novembar

Kolin Huver suvereno vlada temama koje zaokupljaju čitateljke od 20+ godina. Iz romana u roman donosi sve dramatičnije i napetije sižee zbog kojih njena publika doživljava strastvene nalete plača, radosti i ushićenja. Junake doslovno obožavaju pa mrze (najčešće muške) i lako se poistovećuju sa glavnim junakinjama. Ako volite romantične priče odevene u savremeno ruho, onda romani Kolin Huver treba da se nađu na vašoj listi želja…
17. „Nebeska dvorišta“

Osvedočen kao vrstan pripovedač („Kočićeva nagrada“ za zbirku priča „Preko praga“), vladika Grigorije i ovom knjigom izgradio je žive i uverljive likove svog zavičaja iz nekad zajedničke domovine, ma iz koje zajednice poticali, pa i onih zlih volšebnika kojih svuda ima, ali o kojima nikada neće izreći tešku reč.
18. „Postavite granice, pronađite mir

Naslov ove knjige obraća se svima i odnosi se na sve aspekte života. Urednik izdanja iz oblasti publicistike nas je ove godine počastio sjajnim izborom aktuelnih naslova sa vrha svetskih top-lista bestselera. Ova knjiga je fantastičan priručnik za sve one koji imaju utisak da je prioritet ostvariti mir kako bi prevazišli poguban uticaj svakodnevnih izvora stresa.
19. „Moć geografije

Kao i u „Zatočenicima geografije“, autor u ovoj knjizi posmatra planine, reke i mora kako bi objasnio geopolitičku realnost. Geografija je ključni faktor koji određuje šta čovečanstvo može a šta ne može da uradi jer se odluke koje ljudi donose, današnje i buduće, ne mogu odvojiti od njihovog fizičkog konteksta.
20. „Novo proleće

Veliki poduhvat redakcije Lagune konačno je realizovan: objavili smo uvodni roman o susretu Moiraine Damodred i njenog budućeg čuvara Lana Mandragorana, koji se odigrava skoro dve decenije pre događaja u „Zenici sveta“. Ljubiteljima serijala podarili smo luksuzno izdanje u čast velikog majstora žanra.
21. „Žene koje kupuju cveće

Ovaj neodoljivi naslov romantičnih korica pokušava da odgovori na pitanje da li je feminizam poboljšao život žena. Kroz pet ženskih portreta autorka će vas naterati da dobro promislite sopstveni stav prema životu dok se budete naizmenično poistovećivali sa njihovima pričama. Ovo je jedna od onih knjiga u kojima ćete uživati najpre dok ih čitate, a onda i dok ih budete preporučivale drugaricama, a potom i diskutovale sa njima o pročitanom.
22. „Laku noć, Punpune 1

Velika novost u našem katalogu izdanja jeste ulazak u svet mangi. Ponosni na ovaj ambiciozni izdavački poduhvat, predstavljamo vam prvi od ukupno trinaest delova stripa o tinejdžeru koji pokušava da nađe zajednički jezik sa svetom oko sebe. Dirljivo, duhovito, ponekad mračno, grafički izvanredno delo koje se čita najranije od 14. godine i ostavlja dubok utisak. Upozorili smo vas!

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Aleksandra Urošević

Aleksandra Urošević

<p style="text-align: justify">Aleksandra Urošević (Priština, 1985) diplomirala je režiju na Akademiji umetnosti u Beogradu i završila master studije na Akademiji Umetnosti u Novom Sadu. Član je Udruženja dramskih pisaca Srbije i dugogodišnja rediteljka emisije <em>Dobro jutro, deco</em> Prvog programa Radio Beograda. Autorka nekolicine pozorišnih predstava u zemlji i regionu i dva kratka igrana filma za decu. Njene kratke priče objavljene su u <em>Antologiji najkraćih priča za decu</em> (2009, priredio Igor Kolarov). Dobitnica je Nušićeve nagrade za dramu u 2013. godini.&nbsp;</p>

Slika Bojan Ljubenović

Bojan Ljubenović

<p style="text-align: justify">Bojan Ljubenović<br /> Rođen 1972. godine u Beogradu.<br /> Uređuje rubriku TRN u &bdquo;Večernjim novostima&ldquo;.<br /> <br /> Objavio:<br /> <br /> <em>Pisma iz Beograda</em>, aforizmi, 1998. <br /> <em>Pocepani suncobran</em>, aforizmi o deci 2002. <br /> <em>Beograd, live</em>, aforizmi o Beogradu 2006. <br /> Zastupljen je u zbirci kratkih antiratnih priča <em>Legenda za upućene</em> (B92, 1992. god)<br /> Koautor knjige <em>Metafore dr Zorana Đinđića</em>, 2004. <br /> <em>Triput sečem i opet kratko</em>, satirične priče 2009.<br /> <em>Smejalice</em>, aforizmi za decu i detinjaste 2012. <br /> <em>Ljubav za poneti</em>, aforizmi o ljubavi 2013.<br /> <em>Pisma iz Srbije</em>, 2014.<br /> <em>Trn u oku</em>, politički aforizmi, 2015.<br /> <em>Knjiga za zaljubljene dečake</em>, <em>Knjiga za zaljubljene devojčice</em>, 2015.<br /> <em>Crvena zvezda, moj fudbalski klub</em>, <em>Partizan, moj fudbalski klu</em>b, 2016.<br /> <em>Uki, mali fudbaler</em>, roman za decu, 2017.<br /> <em>Luna, mala teniserka</em>, roman za decu, 2017.<br /> <em>Vuk, mali glumac</em>, roman za decu, 2017.<br /> <em>Zanimljivi bukvar sa istorijskom čitankom za decu u rasejanju</em>, 2018.<br /> <em>Ljubav za poneti</em>, aforizmi o ljubavi, dopunjeno izdanje, 2018.<br /> <em>Naši fudbaleri na Mundijalima</em>, sportska knjiga za decu , 2018. <br /> <br /> Nagrade:<br /> <br /> &bdquo;Mladi jež&ldquo; 2000., za najboljeg mladog satiričara Jugoslavije.<br /> Prva nagrada 2007., za najbolju kratku priču na Šabačkoj čivijadi.<br /> &bdquo;Vladimir Bulatović VIB&ldquo; 2007., nagrada lista Politika za doprinos srpskoj satiri.<br /> Prva nagrada 2008., za najbolju kratku priču na Šabačkoj čivijadi.<br /> &bdquo;Jovan Hadži Kostić&ldquo; 2009., nagrada lista Večernje novosti za novinsku satiru.<br /> Treća nagrada 2010., za aforizme na Šabačkoj čivijadi.<br /> &bdquo;Radoje Domanović&ldquo; 2010., nagrada Udruženja književnika Srbije za knjigu <em>Triput sečem i opet kratko</em>.<br /> &bdquo;Vuko Bezarević&ldquo; 2013., nagrada za najbolju satiričnu priču na Festivalu u Pljevljima (Crna Gora).<br /> &bdquo;Letnji erski kabare&ldquo;, Čajetina 2013., prva nagrada za dečje aforizme.<br /> &bdquo;Dragiša Kašiković&ldquo; 2014., za satirično stvaralaštvo.<br /> Treća nagrada 2014., za satiričnu priču na Šabačkoj čivijadi.<br /> &bdquo;Tipar&ldquo; 2015., nagrada za najbolju satiričnu knjigu na prostoru bivše Jugoslavije za knjigu <em>Pisma iz Srbije</em>, Festival u Pljevljima, Crna Gora.<br /> &bdquo;Radoje Domanović&ldquo; 2015., nagrada Udruženja književnika Srbije za knjigu <em>Pisma iz Srbije</em>.<br /> &bdquo;Interfer&ldquo; 2017., nagrada za novinsku reportažu na Internacionalnom festivalu novinskih reportaža.<br /> &bdquo;Zlatna značka&ldquo; 2018. Kulturno-prosvetne zajednice Srbije</p>

Slika Dejan Tiago-Stanković

Dejan Tiago-Stanković

<p style="text-align: justify">Rođen je u Beogradu 1965, gde je živeo dok nije diplomirao arhitekturu kojom se potom nikada nije bavio. Čim je okončao školu, iz puke radoznalosti i želje da upozna svet odselio se u inostranstvo, gde nije nameravao dugo da ostane, ali okolnosti su odlučile da bude drugačije. U Londonu je živeo do 1995, kada se, umesto da se vrati kući u Beograd, preselio u Portugal. Živeo je u Lisabonu.<br /> <br /> Spisateljski zanat naučio je od najboljih, prevodeći književna dela. Tokom godina objavio je nekoliko prevoda, ali kako je sam voleo da kaže samo najznačajnijih pisaca, kako portugalskih na srpski tako srpskih na portugalski. Posebno se ponosio prevodima Saramaga, Ive Andrića i Dragoslava Mihailovića. Potom je počeo da piše i na srpskom i na portugalskom. Sa objavljivanjem sopstvenih dela počeo je kasno u životu, tek u svojim četrdesetima. Objavio je roman<em> Estoril</em>, koji je preveden na velike svetske jezike i nagrađen u Srbiji i Velikoj Britaniji, a u Portugalu je, na šta je Tiago osobito bio ponosan, <em>Estoril</em> ušao u školsku lektiru. Drugi roman <em>Zamalek</em>,<em> roman o kismetu</em>, objavljen u Laguni, dobio je Nagradu Evropske unije za književnost 2020. U septembru 2022. izašao je i njegov roman o Lisabonu <em>Odakle</em> <em>sam bila više nisam</em>. Preminuo je u Lisabonu krajem iste godine.<br /> <br /> Foto: Dušan Todorović</p>

Slika Džordž Orvel

Džordž Orvel

<p style="text-align: justify">Džordž Orvel (pravo ime Erik Artur Bler; Motihari, 25. jun 1903 &ndash; London, 21. januar 1950) bio je engleski književnik. Stekao je slavu romanima, među kojima se posebno ističu &bdquo;Životinjska farma&ldquo; i &bdquo;1984&ldquo;, kritikama, političkim i književnim radovima. Orvel se smatra jednim od najpoznatijih engleskih esejista 20. veka.</p>

Slika Džumpa Lahiri

Džumpa Lahiri

<p style="text-align: justify">Džumpa Lahiri rođena je 1967. u Londonu kao ćerka indijskih imigranata. Porodica se vrlo brzo po njenom rođenju preselila u SAD gde je Lahiri magistrirala komparativnu književnost i doktorirala na renesansnoj umjetnosti. Svoje prve priče objavljuje još 1988. godine, s jedva navršenom 21 godinom i to u prestižnom časopisu <em>Njujorker.</em> Svojom debitantskom zbirkom priča <em>Tumač bolesti</em> (1999) udarila je i temelj onoga što je kasnije postao zaštitni znak njenog pisanja &ndash; jezik lišen viška riječi, junaci koji balansiraju između nasleđenih kulturalnih vrednosti svoje pradomovine i novog doma: minuciozna analiza strahova, sumnji i predrasuda imigranata, slika Indije lišena egzotike... Zbirka je osvojila Pulicerovu nagradu za književnost i Nagradu PEN/Hemingvej. Lahiri je uspeh ponovila i svojim prvim romanom <em>Imenjak </em>(2003), po kojem je snimljen i istoimeni film. Usledila je još jedna zbirka priča, <em>Nova zemlja</em> (2008), koja se našla na prvom mestu top-liste <em>Njujork tajmsa</em>. Roman <em>Ravnica</em> (2013) poslednja je njena knjiga na engleskom jeziku. Džumpa Lahiri danas živi u Rimu i piše na italijanskom jeziku.</p> <br /> Foto:&nbsp;Liana Miuccio

Slika Edvard Raderfurd

Edvard Raderfurd

<p style="text-align: justify">Edvard Raderfurd je zapravo književni pseudonim Fransisa Edvarda Vintla. Rođen u Solzberiju u Viltširu. Školovao se na univerzitetima Kembridž i Stenford, bavio se političkim istraživanjima, prodajom knjiga i izdavaštvom. Godine 1983. vraća se u rodni grad da piše &bdquo;Sarum&ldquo;, istorijski roman koji obuhvata istoriju dugu 10.000 godina a dešava se na području oko drevnih spomenika Stounhendž i Solzberi. Roman je odmah postao internacionalni besteseler a Raderfurd uvaženi pisac epskih priča. U izdanju Lagune, čitaoci su imali prilike da čitaju bestselere &bdquo;London&ldquo; i &bdquo;Njujork&ldquo; a veliku pažnju nedavno je izazvao i roman &bdquo;Ruska&ldquo;, veličanstvena saga, raznovrsna poput same Rusije, koji obuhvata više od 1800 godina ruske istorije, politike i kulture, od drevnih nomadskih plemena iz Evroazijske nizije do današnjih dana. <br /> <br /> Edvard Raderfurd je ranije živeo u Londonu i Njujorku, ali već više od dvanaest godina stanuje u Dablinu. Ima dvoje dece.</p>

Slika Fredrik Bakman

Fredrik Bakman

<p>Fredrik Bakman (rođen 1981) započeo je karijeru kao jedan od najpoznatijih švedskih blogera i kolumnista. <br /> <br /> Debitovao je u književnosti 2012. godine, kada je objavio međunarodni fenomen <em>Čovek po imenu Uve</em>. <br /> <br /> Neobično smešni, dirljivi i mudri, Bakmanovi romani su odiseje običnih ljudi i zadivljujuće priče o svakodnevnoj hrabrosti. Fredrik Bakman je dosad napisao pet romana &ndash; svi su dobili pohvale kritike i postali međunarodni bestseleri &ndash; i jedno delo iz oblasti publicistike.&nbsp;Romani su mu prodati u dvanaest miliona primeraka širom sveta. <br /> <br /> <em>Čovek po imenu Uve</em> je preveden na četrdeset četiri jezika i nalazi se na petom mestu u Velikoj Britaniji po broju prodatih primeraka u 2016. godini, a 2017. ova priča o dopadljivom džangrizalu slavi godišnjicu kako se nalazi na listi bestselera Njujork tajmsa.&nbsp;&nbsp;<br /> <br /> Švedski film koji je snimljen po ovom romanu nominovan je za Oskara 2017. za najbolji strani film. <br><br>Foto: Henric Lindsten&nbsp;</p>

Slika Goran Petrović

Goran Petrović

<p style="text-align: justify">Goran Petrović (Kraljevo 1961 &ndash; Beograd 2024) objavio je knjigu kratke proze <em>Saveti za lakši život</em> (1989), romane <em>Atlas opisan nebom</em> (1993), <em>Opsada crkve Svetog Spasa</em> (1997), <em>Sitničarnica &bdquo;Kod srećne ruke&ldquo;</em> (2000), <em>Papir </em>(2022) i <em>Ikonostas </em>(2022), novelu <em>Ispod tavanice koja se ljuspa </em>(2010), zbirke pripovedaka <em>Ostrvo i okolne priče</em> (1996), <em>Bližnji </em>(2002), <em>Razlike </em>(2006), knjigu izabrane kratke proze <em>Sve što znam o vremenu</em> (2003), dramske tekstove <em>Skela </em>(2004) i <em>Matica </em>(2011), knjigu zapisa <em>Pretraživač </em>(2007) i knjige izabranih priča <em>Porodične storije </em>(2011) i <em>Unutrašnje dvorište</em> (2018).<br /> <br /> Petrovićevi romani i zbirke priča objavljeni su u preko sto trideset izdanja, od čega šezdeset izdanja u prevodu na francuski, ruski, španski, nemački, italijanski, bugarski, slovenački, poljski, ukrajinski, makedonski, engleski, holandski, arapski i persijski jezik. Dvadesetak njegovih priča je zastupljeno u antologijama srpske priče u zemlji i inostranstvu.<br /> <br /> Neka od Petrovićevih dela su adaptirana za pozorište, televiziju i radio: <em>Opsada crkve Svetog Spasa</em> (dramatizacija i režija Kokan Mladenović), Narodno pozorište Sombor, 2002; Skela (po sopstvenom tekstu), produkcija Narodno pozorište u Beogradu (režija Kokan Mladenović), Orašac, 2004; radiodrama <em>Bogorodica i druga viđenja</em> (dramatizacija Sanja Milić, režija Nađa Janjetović), Dramski program Radio Beograda, 2007; televizijski film <em>Bližnji </em>(po sopstvenom scenariju, režija Miško Milojević), Dramski program RTSa, 2008; radiodrama <em>Iznad pet trošnih saksija</em> (dramatizacija i režija Strahinja Mlađenović), Dramski program Radija Novi Sad, 2011; <em>Matica </em>(po sopstvenom dramskom tekstu, režija Rahim Burhan), Atelje 212, 2011.<br /> <br /> Goran Petrović je dobitnik više književnih priznanja. Pored književne stipendije Fonda Borislava Pekića, važnije nagrade su: &bdquo;Prosvetina&ldquo;, &bdquo;Meša Selimović&ldquo;, Ninova nagrada za roman godine, nagrade za roman godine &bdquo;Beogradski pobednik&ldquo; i &bdquo;Vladan Desnica&ldquo;, &bdquo;Vitalova&ldquo;, &bdquo;Račanska povelja&ldquo;, nagrada Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu godine, &bdquo;Borisav Stanković&ldquo;, &bdquo;Svetozar Ćorović&ldquo;, nagrada &bdquo;Ivo Andrić&ldquo; za pripovetku, &bdquo;Laza Kostić&ldquo;, nagrada za dramski tekst &bdquo;Kočićeva knjiga&ldquo;, &bdquo;Zlatni krst Kneza Lazara&ldquo;, &bdquo;Veljkova golubica&ldquo; za celokupno pripovedačko delo, Velika nagrada &bdquo;Ivo Andrić&ldquo; za celokupno književno stvaralaštvo, &bdquo;Stanislav Lem&ldquo;, &bdquo;Grigorije Božović&ldquo;, &bdquo;Zlatna knjiga Matice srpske&ldquo;...<br /> <br /> Bio je član Srpskog književnog društva i Srpskog PEN centra, a za redovnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti izabran je 8. novembra 2018. godine.</p> <p style="text-align: justify">&nbsp;<br /> Foto: Nebojša Babić</p> <h3 style="color: red;">Priče o Merama</h3> <div data-type="image-block" imageid="da735197-55e1-410e-8fc3-0c3aaaf1041a" pathprefix="images/da735197-55e1-410e-8fc3-0c3aaaf1041a" title="018-broj-prijatelja-E" aspectratio="3.5" caption='{}' inlineimage="true" inlineimageposition="1" inlineimagewidth="350" linktype="internal" linkproduct='' linkinternal='{"sr":"/bukmarker/price-o-merama-broj-prijatelja"}' linkexternal=''></div><div data-type="image-block" imageid="31aebc1f-cd69-4758-8ce3-75b6162a967f" pathprefix="images/31aebc1f-cd69-4758-8ce3-75b6162a967f" title="023-price-o-merama-2-prof-2" aspectratio="3.5" caption='{}' inlineimage="true" inlineimageposition="1" inlineimagewidth="350" linktype="internal" linkproduct='' linkinternal='{"sr":"/bukmarker/price-o-merama-koliko-pesama-staje-na-longplej-plocu-a-ko"}' linkexternal=''></div><div data-type="image-block" imageid="93db6822-445b-40db-af94-e0cdd5f77366" pathprefix="images/93db6822-445b-40db-af94-e0cdd5f77366" title="propusna-moc-profil-1" aspectratio="3.5" caption='{}' inlineimage="true" inlineimageposition="1" inlineimagewidth="350" linktype="internal" linkproduct='' linkinternal='{"sr":"/bukmarker/price-o-merama-propusna-moc-bulevara"}' linkexternal=''></div><div data-type="image-block" imageid="8fa02c24-44c2-4120-bec9-328ffc1ed2a6" pathprefix="images/8fa02c24-44c2-4120-bec9-328ffc1ed2a6" title="Foto-Laguna-profil-1" aspectratio="3.5" caption='{}' inlineimage="true" inlineimageposition="1" inlineimagewidth="350" linktype="internal" linkproduct='' linkinternal='{"sr":"/bukmarker/price-o-merama-baletanke-ni-male-ni-velike"}' linkexternal=''></div><div data-type="image-block" imageid="86a09bc7-6eba-48f1-afd7-cf22f1155546" pathprefix="images/86a09bc7-6eba-48f1-afd7-cf22f1155546" title="sve-goran-petrovic-04-profil-2" aspectratio="3.5" caption='{}' inlineimage="true" inlineimageposition="1" inlineimagewidth="350" linktype="internal" linkproduct='' linkinternal='{"sr":"/bukmarker/price-o-merama-sve"}' linkexternal=''></div><div data-type="image-block" imageid="c626ba0b-2628-4f10-83bc-65e1cf94e3f1" pathprefix="images/c626ba0b-2628-4f10-83bc-65e1cf94e3f1" title="Prstohvat-thumb" aspectratio="3.5" caption='{}' inlineimage="true" inlineimageposition="1" inlineimagewidth="350" linktype="internal" linkproduct='' linkinternal='{"sr":"/bukmarker/price-o-merama-prstohvat"}' linkexternal=''></div><div data-type="image-block" imageid="1e1844c1-b387-4706-991d-d2cc41cbda36" pathprefix="images/1e1844c1-b387-4706-991d-d2cc41cbda36" title="03-profil" aspectratio="3.5" caption='{}' inlineimage="true" inlineimageposition="1" inlineimagewidth="350" linktype="internal" linkproduct='' linkinternal='{"sr":"/bukmarker/price-o-merama-dobro-ulozen-novac"}' linkexternal=''></div>

Slika Ivan Ivačković

Ivan Ivačković

<p style="text-align: justify">Ivan Ivačković piše o muzici skoro četrdeset godina. Kao novinar i kritičar, potpisao je više od dve hiljade tekstova u većini važnih listova u SFRJ, SRJ, SCG i Srbiji. Objavio je sedam publicističkih knjiga: <em>Panonski admiral</em>, <em>Kako smo propevali</em>, <em>Umetnost pobune</em>, <em>Pisma iz Tajnog grada</em>, <em>Između krajnosti</em>, <em>Obe strane jastuka</em> i <em>Priznanja pop pevačice</em>. Takođe, autor je romana <em>Bezverje</em> i pesničke zbirke <em>Crvena mapa</em>. Za knjigu <em>Kako smo propevali</em> dobio je nagradu &bdquo;Desimir Tošić&ldquo;.<br /> <br /> Foto: Predrag Mitić</p>

Karma Braun

<p style="text-align: justify">Karma Braun je nagrađivana novinarka i autorka bestseler romana <em>Pođi sa mnom</em> (<em>Come Away with Me</em>), <em>Naši izbori</em> (<em>The Choices We Make</em>), <em>U ovom trenutku</em> (<em>In This Moment</em>) i <em>Lusin pogled na život</em> (<em>The Life Lucy Knew</em>). Pored romana, Karma Braun objavljuje u publikacijama kao što su <em>Self</em>, <em>Redbuk</em>, <em>Kanadijan living</em>, <em>Tudejs perent</em> i <em>Četilejn</em>.</p>

Slika Lusinda Rajli

Lusinda Rajli

<p style="text-align: justify">Lusinda Rajli je rođena 1965. godine u Irskoj i, nakon kratke glumačke karijere na filmu, televiziji i u pozorištu, napisala je svoj prvi roman u 24. godini. Njene knjige su prevedene na trideset sedam jezika i postigle su veliki uspeh širom sveta zbog snažnih emocija koje nadrastaju sudbine njenih junaka. Serijal &bdquo;Sedam sestara&ldquo; se posebno izdvojio i postao globalni fenomen stvorivši sopstveni žanr &ndash; a u toku su i planovi za adaptaciju romana u seriju od sedam sezona.<br /> <br /> Lusindine knjige su nominovane za brojne nagrade, uključujući <em>Balcerelu </em>u Italiji, <em>The Lovely Books award</em> u Nemačkoj i nagradu za romantični roman godine. Rajlijeva je 2020. godine dobila holandsku nagradu za platinasti roman jer je za godinu dana prodato preko 300 hiljada primeraka jednog romana &ndash; ovu nagradu je prethodno dobila Dž. K. Rouling za serijal o Hariju Poteru.<br /> <br /> U saradnji sa sinom Harijem Vitakerom razvila je i napisala serijal knjiga za decu pod nazivom &bdquo;The Guardian Angels&ldquo;.<br /> <br /> Iako je četvoro dece odgajala uglavnom u Norfolku u Engleskoj, Lusinda je 2015. godine ispunila svoj san i kupila izolovano imanje u Vest Korku u Irskoj, mestu za koje je oduvek verovala da je njen duhovni dom &ndash; upravo tamo je napisala svojih poslednjih pet romana.<br /> <br /> Lusindi je 2017. godine dijagnostifikovan rak i umrla je 11. juna 2021. godine okružena porodicom.<br /> <br /> Foto: © Boris Breuer</p>

Slika Metju Denison

Metju Denison

<p style="text-align: justify">Metju Denison je pisac nekoliko nagrađivanih biografija značajnih istorijskih ličnosti, poznat i prepoznatljiv po izuzetno pitkom pripovedačkom stilu. Objavljuje članke i sarađuje s listovima <em>Njujork Tajms</em>, <em>Dejli telegraf</em> i <em>Spektejtor</em>. Oženjen je i živi u Londonu, a često je i na svom imanju u Velsu.<br /> <br /> Foto: Stuart Bingham</p>

Slika Milica Živadinović

Milica Živadinović

<p style="text-align: justify">Milica Živadinović (1975, Beograd) živi i stvara između njena dva grada: Pariza i Beograda od 1999. godine. Diplomirala je na katedri za slikarstvo na Akademiji lepih umetnosti u Versaju, potom doktorirala na Univerzitetu Pariz 8. Doktorski rad pretočen u monografiju Miodrag Mića Popović (1923‒1996) objavljen je 2014. prvo na francuskom jeziku uz pomoć Francuskog nacionalnog centra za knjigu, potom i na srpskom jeziku uz podršku Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije.<br /> Kao likovni umetnik ostvarila je brojne samostalne izložbe u Parizu, Beogradu i širom Srbije, učestvovala na mnogim kolektivnim izložbama širom Evrope. Član je ULUS-a od 2008. godine i francuskog udruženja umetnika (Maison des Artistes).<br /> <br /> Njen trenutni umetnički ciklus obeležavaju stilizovane šare sa čuvenih pirotskih ćilima, transponovane u autentične slike u ulju na platnu, kao i savremeno viđenje tog tradicionalnog motiva u primenjenom stvaralaštvu. Projekat &bdquo;Putujuće šare Srbije&ldquo; objedinjuje njen eklektičan pristup etnologiji, koji kontinuirano neguje i po kojem je prepoznatljiva ‒ intimne priče čudesnih boja i ornamentike, s neobičnim spojem tradicionalnog i modernog. Taj novi život pirotskih ćilima, odnosno njihovih šara koje nose snažnu simboliku, predstavljen je na način koji je dostupan oku i razumevanju posmatrača iz svih krajeva sveta.<br /> <br /> Projekat &bdquo;Kaleidoskop Srbije&ldquo; realizovala je uz podršku Ministarstva kulture i informisanja R. Srbije putem konkursa za sufinansiranje projekata promovisanja kulture i umetnosti Srbije u inostranstvu u digitalnom formatu 2019. godine. Projekat je predstavljen širom sveta posredstvom diplomatsko-konzularne mreže.<br /> <br /> Paralelno s radom na slikarskom platnu, umetnički nakit je usvojila kao svoj novi likovni i primenjeni izraz i 2013. godine stvorila svoju prvu kolekciju nakita i osnovala svoj brend MITSI-PARIS. Inspiraciju za ručno slikani nakit pronalazi u tradicionalnim motivima sa Balkana, posebno u šarama sa pirotskih ćilima, ornamentici na srpskim srednjovekovnim freskama, ali u i kosmičkim fenomenima.<br /> <br /> Milica stvara pod velikim uticajem starih tradicija i kulturnog nasleđa Srbije. Njen poetični univerzum ogleda se u njenim kreacijama, a njena slovenska duša daje im posebnu auru, pozivajući nas na putovanje.</p>

Slika Nedra Glover Tavab

Nedra Glover Tavab

<p style="text-align: justify">Nedra Glover Tavab je licencirani terapeut i traženi stručnjak za veze. Ona se bavi partnerskom terapijom već četrnaest godina i osnivač je i vlasnik ordinacije za grupnu terapiju <em>Kaleidoscope Counseling</em>. Svakodnevno pomaže ljudima da razvijaju zdrave odnose tako što ih uči kako da postavljaju granice. Njen stav je da je uzrok većine problema u vezama nepostojanje granica i neodlučnost a zahvaljujući svom talentu ona pomaže ljudima da razviju zdrav odnos sa sobom i drugima.<br /> <br /> Nedra je diplomirala i završila postdiplomske studije na Državnom univerzitetu Vejn u Detroitu, u Mičigenu. Poseduje dodatne sertifikate za rad s porodicama i parovima, kao i za terapiju anksioznosti u trudnoći i postporođajne depresije. Osim toga, prošla je napredni nivo obuke za rad s odraslima koji su bili emocionalno zapostavljeni u detinjstvu.<br /> <br /> Foto: © Ariel Perry</p>

Slika Rejmon Keno

Rejmon Keno

<p style="text-align: justify">Francuski književnik, pesnik i dramaturg, Rejmon Keno (1903&ndash;1976) bio je član Bretonove grupe nadrealista od 1924. do 1929, a pisanju se posvećuje tokom tridesetih godina. U početku je radio je kao bankarski činovniik, profesor francuskog i novinar da bi proveo veći deo svog života radeći za izdavačku kuću Galimar, gde je počeo kao čitalac 1938. a kasnije postao i direktor Enciklopedije Plejade 1956.<br /> <br /> Svoj prvi roman objavljuje 1933. godine, koji je odmah dobio nagradu De-Mago zbog jezičke inovativnosti. &bdquo;Stilske vežbe&ldquo;, objavljene 1947. godine donele su mu veliku slavu, a slavni roman &bdquo;Caca u metrou&ldquo; (koji je na srpski preveo Danilo Kiš), pojavio se 1959. da bi već sledeće godine doživeo filmsku adaptaciju u režiji Luja Mala.<br /> <br /> Čuvena pariska figura pedesetih godina, iz literarnog kružoka sa Sen Žermena, Keno je bio član Kolež patafizik, Udruženja matamatičara Francuske i akademije Gonkur.<br /> <br /> Erudita enciklopedijskog duha, suosnivač je i književne grupe Ulipo.<br /> <br /> Izvor: Goodreads</p>

    Slika Robert Džordan

    Robert Džordan

    <p style="text-align: justify">Robert Džordan (1948&ndash;2007) ili Džejms Oliver Rigni, kako mu je pravo ime, rođen je u Čarlstonu u Južnoj Karolini. Naklonost prema književnosti razvio je već u četvrtoj godini života, kada je pored svog dvanaestogodišnjeg brata naučio da čita. Sa pet godina već se nosio sa Markom Tvenom i Žilom Vernom. Diplomirao je na Vojnom koledžu u Južnoj Karolini, na odseku za fiziku. Po završetku studija radio je kao nuklearni inženjer za vojsku SAD. Dva puta je služio vojsku u Vijetnamu 1968. i 1970. godine i odlikovan je sa tri ordena. Počeo je da piše 1977. godine i tokom dugogodišnje karijere koristio je više pseudonima. Najpoznatiji alijasi su mu Džekson O&rsquo;Rajli i Rejgan O&rsquo;Nil. Uživao je u lovu, pecanju, pokeru, šahu, jedrenju i sakupljanju lula. Sa suprugom Harijet Mekdugal živeo je u kući koja je sagrađena 1797. godine. Pored serijala <em>Točak vremena</em>, napisao je i niz romana posvećenih kultnom junaku Konanu. Svetsku slavu stekao je zahvaljujući serijalu <em>Točak vremena</em> koji je u svetu prodat u više od 70 miliona primeraka.</p>

    Slika Slavimir Stojanović Futro

    Slavimir Stojanović Futro

    <p style="text-align: justify">Slavimir Stojanović (1969) beogradski je grafički dizajner, kreativni direktor, ilustrator i vizuelni umetnik, dobitnik preko 300 međunarodnih priznanja i nagrada u domenu dizajna i advertajzinga, kao i nagrade UEPS-a za životno delo, ponosni otac Nađe Stojanović, glavne inspiracije za lik Singi Lumbe, čije je ime nastalo dok Nađa još nije znala dobro da priča, pa je uporno zvala tatu kada joj se helijumski balon zalepi za plafon: &bdquo;Tata, singi lumba!&ldquo; (&bdquo;Tata, skini balon!&ldquo;)&nbsp;</p>

    Slika Tim Maršal

    Tim Maršal

    <p style="text-align: justify">Tim Maršal je vodeći autoritet u pitanjima spoljnopolitičkih odnosa, sa više od dvadeset pet godina iskustva u novinarstvu. Bio je urednik spoljnopolitičke rubrike <em>Skaj njuza</em>, a pre toga je radio za <em>BBC </em>i <em>LBC/IRN</em> radio. Izveštavao je iz trideset zemalja i pratio sukobe u Hrvatskoj, Bosni, Makedoniji, Kosovu, Avganistanu, Iraku, Libiji, Siriji i Izraelu. Njegov blog <em>Foreign Matters</em> bio je u užem izboru za nagradu <em>Orvel </em>2010. godine. Pisao je za <em>Tajms</em>, <em>Sandej tajms</em>, <em>Gardijan</em>, <em>Independent </em>i <em>Dejli telegraf</em>, i autor je knjiga <em>Igra senki: petooktobarska smena vlasti u Srbiji</em>, <em>Zatočenici geografije,</em>&nbsp;<em>Moć geografije&nbsp;</em>i <em>Budućnost geografije</em>.</p>

    Slika Vanesa Monfort

    Vanesa Monfort

    <p style="text-align: justify">Vanesa Monfort (1975) je španska spisateljica i dramaturškinja. Rođena je u Barseloni, a detinjstvo je provela u Madridu. Književnu karijeru započela je tokom studija. Nagrađena je nagradom <em>Ateneo Joven de Sevilla de Novela</em> za prvenac (<em>El ingrediente secreto</em>, 2006), kao i za svoj drugi roman <em>Mitología de Nueva York</em> (2010). <em>Žene koje kupuju cveće</em> (<em>Mujeres que compran flores</em>, 2016) njen je četvrti roman.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Danielle Campbell</p>

    Slika Vladika Grigorije

    Vladika Grigorije

    <p style="text-align: justify">Grigorije (svetovno Mladen Durić), rođen 1967. u Varešu, episkop je Srpske pravoslavne crkve, doktor teoloških nauka i pisac.<br /> <br /> Kao srednjoškolac je 1985. iz zavičajne Planinice, s ruba srednjobosanskog industrijskog kruga, prešao u Beograd, gde je maturirao na Bogosloviji 1989, diplomirao na Pravoslavnom bogoslovnom fakultetu 1994, te na Beogradskom univerzitetu 2014. stekao doktorat tezom o relacionoj ontologiji Jovana Zizjulasa.<br /> <br /> Istaknuti je pripadnik pobunjenog studentskog naraštaja koji je u Beogradu 1992. tražio društvene promjene i protivio se ratu, kada i odlazi u manastir. Kao monah deluje s episkopom zahumsko-hercegovačkim i primorskim Atanasijem, uglavnom u manastiru Tvrdoš, gde je iguman pa arhimandrit, i gde pomaže u čuvanju i održanju zajednice zahvaćene ratom. Vladika Atanasije predlaže ga za svog naslednika, te je 1999. uveden u episkopski tron, s kojeg 2018. prelazi za episkopa dizeldolfskog i sve Nemačke.&nbsp;Na osnovu odluka majskog Sabora 2024. o novim titulama srpskih arhijereja dobio je zvanje arhiepiskopa diseldorfsko-berlinskog i mitropolita nemačkog.<br /> <br /> Celina njegova duhovnog, arhipastirskog, stručnog i javnog rada povezana je snažnom upućenošću na kulturu razumevanja i dijaloga, razumljive i održive vrednosti života pojedinca i zajednice, čime je stekao poverenje i glas istaknute figure čije se poruke uzimaju u obzir i preko granice tradicije iz koje nastupa i u kojoj je ukorenjen.<br /> <br /> U nizu pojedinačnih stručnih i publicističkih prinosa, medijske dostupnosti i knjiga, izdvaja se nekoliko naslova od književnog značaja. Monografija <em>Biti sa drugim</em> (2018) više je od teološkog traktata, pokušaj razumevanja sveta na način da se &bdquo;zlatna nit&ldquo; uklopi a ne tek pronađe. U knjizi <em>Gledajmo se u oči</em> (2019) u razgovornoj se formi postavljaju pitanja biografije i pomirenja, crkve i društva, prevladavanja podela i slobode izbora kao pretpostavke okupljanja. Utisak da sve o čemu govori dolazi iz jezika potvrđen je zbirkom priča <em>Preko praga</em> (2017), u kojoj se narator povlači a lepotu sveta za koju treba izdržati rastvaraju likovi, bilo da je reč o lopti, smehu, vozovima ili brigama, i svetlost je prelomljena mimo monološkog okulara. Najzad, precizno i odmereno, škrtim a poetičnim slogom sročio je fragmentarnu sagu o maloj ali hrabroj zajednici koja brani svoje vekovno ognjište, alegoriju o malom čoveku na udaru pošasti rata koja se kristalizovala u odu Planinici, predelu nestvarne lepote, i čovekovoj spremnosti na velike odluke i dela &ndash; u roman <em>Nebeska dvorišta</em> (2022).<br /> <br /> Vladika Grigorije tako je pokazao da se i u modernom svetu sveštenici mogu uspešno upustiti u projektovanje književnih svetova.</p>

    Slika Zoran Penevski

    Zoran Penevski

    <p style="text-align: justify">Zoran Penevski (1967) je pisac, scenarista i prevodilac. Autor je romana <em>Sara i zaboravljeni trg</em> (Laguna, 2016), <em>Budimir i retke vrste </em>(Kreativni centar, 2013), <em>Lektor</em> (SKC Novi Sad, 2015), <em>Tragovi odsustva</em> (Okean, 2008), <em>Manje važni zločini</em> (stipendija Fonda &bdquo;Borislav Pekić&ldquo;, Okean, 2005), <em>Flamanski mesečar</em> (Matica srpska, 1997) i zbirke priča <em>Istorija stomaka</em> (priče o Gogolju, Beografiti, 1999).<br /> <br /> Sa Ivicom Stevanovićem koautor je prvog srpskog grafičkog romana <em>Ljubazni leševi</em> (SKC Novi Sad, 2004; Komiko, 2011), objavljenog i na engleskom jeziku kao <em>Kindly Corpses</em> (ChiZine, 2016), grafičkog romana <em>Leksikon likovnih legija</em> (SKC Novi Sad, 2005) i strip-albuma <em>L&rsquo;Anatomie du Ciel </em>(Les Humanoides Associès, 2006).<br /> <br /> Napisao je scenarija za strip-albume <em>Korporativni pandemonijum</em> (crtež A. Zolotić, Besna kobila, 2015; nagrada ULUPUDS-a za strip godine), <em>Des Rivierès sur les Ponts</em> (crtež G. Josić, Delcourt, 2004), <em>Filip i Olga &ndash; knjiški moljci</em> (crtež Dušan Pavlić, System Comics, 2012; nagrada na Salonu stripa u Beogradu 2012. godine; prošireno izdanje <em>Olga i Filip &ndash; knjiški moljci</em>, System Comics, 2016).<br /> <br /> Priredio je knjigu zanimljivosti iz istorije početaka <em>Prvi u Srbiji</em> (Laguna, 2016), zbirku viceva <em>Da pukneš od smeha</em> (Kreativni centar, 2012) i priredio i dizajnirao ilustrovani izbor iz dela Miroslav Antića <em>Tu gde počinje nebo</em> (Stylos Art, 2011).<br /> <br /> Objavljivao je priče, tekstove, prikaze, kritike i eseje (o književnosti, stripu, muzici, ilustraciji i dr.) u časopisima <em>Sveske</em>, <em>NIN</em>, <em>Vreme</em>, <em>Večernje novosti</em>, <em>Danas</em>, <em>Art 032</em>, <em>Kvadart</em>, <em>Književna reč</em>, <em>Reč</em>, <em>Povelja</em>, <em>Detinjstvo</em>, <em>Letopis Matice srpske</em>, <em>Ritam</em> itd.<br /> <br /> Preveo je više od pedeset knjiga (sa engleskog, nemačkog i makedonskog jezika), a uredio više od sto izdanja. Radovi su mu prevođeni na engleski, francuski, holandski i makedonski jezik.</p>

    Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

    visa-logo4x
    Group-96674x
    Group4x
    Group-96724x
    layer14x
    Group-96634x
    Group-96654x
    Group-96664x
    image-4384x
    Group-96644x
    image-4394x