Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

12 romana o ženama velikih umetnika

Poznata je izreka da iza svakog uspešnog muškarca stoji jaka žena. A kako su nekada izgledali životi takvih žena? Da li su bile srećne, da li su volele, i koja je bila cena takve ljubavi?

Čikago, 1920. Hedli Ričardson je tiha devojka od dvadeset osam godina koja je skoro odustala od ljubavi i sreće. Kada sretne Ernesta Hemingveja, život će joj se sasvim promeniti. Posle vrtoglavog udvaranja i venčanja oni se otiskuju za Pariz, gde postaju zlatni par žive i nestalne grupe – čuvene „izgubljene generacije“ – u kojoj su i Gertruda Stajn, Ezra Paund, Fransis Skot i Zelda Ficdžerald. „Pariska žena“ je slika zlosrećne ljubavi i poljuljane odanosti, još potresnije kad znamo da je Hemingvej pred kraj svog života napisao da bi bolje bilo da je umro nego da se zaljubio u nekog drugog osim Hedli.
Gala – Dali

Ovo je priča o Gali Dali, koja je u Evropu stigla iz carske Rusije, a pratio ju je glas da jedino ona ume da izvuče ono najbolje iz muškaraca sa kojim je u vezi. Ta žena je oduvek imala muškarce – mnogo njih, u isto vreme, raznih godina i porekla, prijatelje svojih prijatelja kao i neprijatelja, slikare, pisce, muškarce koji su hteli da postanu glumci, plemiće i pučane, bogate i siromašne – pod svojim nogama, a pre svega u svom krevetu. Žena koja je znala da mora biti udata da bi očuvala svoj ekonomski status, bila ona verna ili neverna svom suprugu.
Gospođa Engels

Lizi je siromašna radnica u fabrici u Mančesteru u Engleskoj, čiji je vlasnik Fridrih Engels. Kada se zajedno sa Engelsom preseli u London da bi bili bliži porodici i Karlu Marksu, Lizi mora da nauči kako da se kreće u kompleksnom viktorijanskom društvu. Ona nam poverava svoj iskrivljen pogled na Marksovu i Engelsovu misiju o podsticanju revolucije u radničkoj klasi, kao i svoju ambivalentnost u novim okolnostima u kojima se našla. Uprkos ogromnim razlikama, Lizi i Fridrih neće moći da se odupru svojim osećanjima u ovoj smeloj ljubavnoj priči.

Mileva Marić je oduvek bila drugačija i razlikovala se od ostalih devojaka. Većina dvadesetogodišnjakinja već je u brakovima, a ne studiraju fiziku na elitnom ciriškom univerzitetu koji posećuju samo muški studenti i svi pokušavaju da je zasene veštim proračunima. A onda njen kolega Albert Ajnštajn počinje da se zanima za nju i Milevin svet se okreće naglavačke. Njihova veza se pretvara u partnerstvo kako srca tako i uma, ali u njihovom braku neće biti mesta za više od jednog genija.
Izgubljeno doba ljubavi i snega

Sa šesnaest godina Natalija Gončarova je zapanjujuće lepa i intelektualno znatiželjna. Dok ona nalazi radost u francuskim romanima i ruskoj poeziji, njena porodica brine o izgledima za njenu udaju. Već na svom prvom balu u rodnoj Moskvi ona će privući pažnju najslavnijeg ruskog buntovnog pesnika Aleksandra Puškina. Očarana na prvi pogled, Natalija je već odani čitalac Puškinovog romana u stihovima Evgenije Onjegin kojeg Puškin objavljuje u nastavcima. Sledi udvaranje, a ubrzo i brak – pun strasti i ushićenja, ali i razorne ljubomore. Kad zli dvorski jezici dovedu do dvoboja u kojem Puškin gine, ona će biti optužena za nastanak intrige u kojoj je pesnik branio njenu čast.
Violinista iz Venecije: Priča o Vivaldiju

Kao i gotovo svi Venecijanci osamnaestog veka, Adrijana d’Amato obožava muziku, ali joj strogi otac, trgovac, zabranjuje da neguje svoj dar za sviranje violine. No ona ne dozvoljava da je to spreči da ostvari svoje snove pa se pod okriljem noći iskrada iz porodične palate da bi časove violine uzimala od virtuoznog violiniste i kompozitora Antonija Vivaldija. Ono što počinje kao učenje u tajnosti, međutim, ubrzo prerasta u strasnu ljubavnu vezu.

Alma Maler

Već u svojoj sedamnaestoj godini Alma će fascinirati velikog Gustava Klimta, ali će se ubrzo udati za kompozitora Gustava Malera. Zbog desetogodišnjeg braka sa introvertnim Malerom, Alma će se odreći svoje muzičke karijere, a nakon Malerove smrti, uslediće veze sa arhitektom Valterom Gropijusom, slikarom Oskarom Kokoškom i piscem Francom Verfelom. Alma Maler je bila supruga, ljubavnica, muza, intimna prijateljica izuzetnih umetnika, pojava koja je obeležila jednu epohu svojom jedinstvenom dušom, otpornom na zaborav.
Bahova sobarica

Jednog snežnog dana te 1750. godine mala Madlena napustila je sirotište u Lajpcigu, u kojem je živela, da bi služila kao sobarica kod velikog muzičara Johana Sebastijana Baha. Devojka, zlatna, radoznala i željna učenja, postaje svetlo koje će praviti društvo geniju u poslednjoj godini njegovog života, ali će ubrzo upoznati stvarnost sveta u kojem nema mesta za nju. S upornošću kakvu daju samo beda i jaka volja, prkosiće okoštalim pravilima i tako postati, i ne znajući, prva žena novoga doba.
Mali flautista

Eva Gonzales je imala dvadeset godina kad su je 1869. predstavili tridesetsedmogodišnjem Eduaru Maneu, autoru skandalozne slike Doručak na travi. Ona ne sluša svog zabrinutog oca koji je upozorava na lošu slikarevu reputaciju. Zar nije slavni Mali flautista portret njegovog vanbračnog sina? Ubeđena da njen umetnički talenat može procvetati samo uz Maneovu podršku, ne osvrće se na reči slikara Alfreda Stivensa koji je opisuje kao devojku „vatrenog temperamenta koja ne shvata koliko je senzualna“.
Kruženje oko Sunca

Pošto ju je ostavila majka, Beril u Keniji podižu otac, trener trkačkih konja, i urođeničko pleme Kipsigi koje je živelo na očevoj zemlji. To nekonvencionalno vaspitanje preobražava je u smelu mladu ženu žestoke volje i ljubavi prema svemu divljem. Beril se upušta u niz poražavajućih veza i svrstava u društvo Srećne doline, zajednicu dekadentnih i boemskih doseljenika. S veličanstvenim afričkim pejzažom s početka 20. veka, moćno pripovedanje Pole Meklejn otkriva neobične pustolovine žene ispred svog vremena, ushićenje slobodom, cenu koja se za to plaća, kao i snagu istrajnosti ljudskog duha.
Panterka

Rođena je u Flandriji krajem XIX veka. Talentovana je, odlučna i sanja o Parizu. Kada osvoji srce Luja Kartijea, koji je uči o dragom kamenju i misterioznim legurama, iz njihove saradnje, a zatim i ljubavi, rađa se čudesan nakit: rajske ptice, indijski nakit, pera i dijademe, ali pre svega mitska panterka... Stil je rođen, njen. Njeno ime je Žana Tusen. Ona je blistavo otelotvorenje kuće Kartije. Ona je juvelirka kraljeva. Kroz sliku jednog veka u kojem srećemo Prusta, Koktoa, Hemingveja, Skota i Zeldu, Koko Šanel, čak i vojvotkinju od Vindzora, otkrijte čudesnu sudbinu genijalne Žane Tusen, žene koju su zvali Panterka.
Sestra Sigmunda Frojda

U ovom nizu romana nismo mogli da izostavimo ovja. Iako nije reč o supruzi već o sestri slavnog analitičara, ova jedinstvena priča zaslužuje vašu pažnju. Sigmund Frojd je nakon dolaska nacista u Beč, prebegao u Englesku ostavivši svoje četiri sestre, koje će biti odvedene u logor i tamo umreti. Preplićući sudbine glavne junakinje Adolfine i njenog brata Sigmunda, pokazujući njihovu bliskost u detinjstvu, njeno druženje sa sestrom Gustava Klimta u bečkoj psihijatrijskoj bolnici, njene snove i njihova razmišljanja, Smilevski donosi složenu, poetsku fugu o našoj civilizaciji.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Alisa Palombo

Alisa Palombo

<p style="text-align: justify">Alisa Palombo objavljuje kratke istorijske romansirane priče u časopisima <em>Black Lantern</em>, <em>Novelletum</em> i <em>The Great Lakes Review</em>. Nedavno je diplomirala engleski jezik i kreativno pisanje na koledžu <em>Canisius</em>, a takođe je studirala klasičnu muziku. <em>Violinista iz Venecije</em> je njen prvi roman. Živi u Tonavandi, u državi Njujork.&nbsp;<br /> <br /> Foto:&nbsp;Elizabeth Snyder Photography</p>

Slika Antonio Gomes Rufo

Antonio Gomes Rufo

<p style="text-align: justify">Antonio Gomes Rufo je rođen u Madridu, gde je studirao pravo i kriminologiju na Univerzitetu Komplutense. Smatra se jednim od najboljih španskih pisaca, i autor je romana, scenarija i drugih tekstova, među kojima je i Berlangina biografija. Njegova dela su pobrala pohvale španske i međunarodne kritike, i prevođena su na nemački, holandski, bugarski, portugalski, rumunski, francuski, grčki i poljski jezik. Dobio je nagradu Fernando Lara za roman i nagradu Nezavisnost Drugog maja za <em>Tajnu zatočenog kralja</em> (2005), i ušao u finale izbora Nacionalne nagrade za pripovedaštvo za roman <em>Duša riba</em> (2000). Pored ostalih romana, napisao je knjige <em>Opatija zločina</em>, <em>Enanove suze</em>, <em>Mora straha</em> (2003, nagrada udruženja knjižara Kartahene), <em>Zbogom ljudima</em> (2006), <em>Gospodin iz Češira</em> (2006, nagrada vojvodskog grada Loečes), <em>Tužna balada u Madridu</em> (2007) i <em>Noć tamarinda</em> (2008).</p>

Slika Dženifer Lam

Dženifer Lam

<p style="text-align: justify">Dženifer Lam je pisac <em>Tajne careve ćerke</em> i <em>Caričinog nasleđa</em>. Stekla je zvanje mastera iz istorije na Ouklandskom univerzitetu u Mičigenu a diplomirala je na Pacifičkom univerzitetu u Stoktonu u Kaliforniji. Živela je u Los Anđelesu i predgrađu Detroita, putovala po Rusiji i Evropi, radila u obrazovanju i neprofitnom razvoju. Trenutno živi u severnoj Kaliforniji.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Channa Vance</p>

Slika Eduardo Mane

Eduardo Mane

<p>Eduardo Mane (1930) je kubanski pisac koji piše na francuskom jeziku. Njegova dela su prevedena na 34 jezika. Kao dramski pisac zauzima značajno mesto u istoriji francuskog pozorišta a njegovi pozorišni komadi se izvode svuda u svetu. Za nekoliko svojih romana osvojio je značajne nagrade.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Irmell Jung</p>

    Slika Gavin Makrej

    Gavin Makrej

    <p style="text-align: justify">Gavin Makrej je rođen u Dablinu 1978. godine. Voli da putuje i obišao je mnoga mesta u svetu. Živeo je u Japanu, Belgiji i Italiji. Magistrirao je na Univerzitetu u Dablinu, a doktorirao na Univerzitetu u Istočnoj Angliji. Trenutno živi u Velikoj Britaniji i Španiji.&nbsp;<br /> <br /> Foto:&nbsp;© Eugene Langan</p>

      Slika Goce Smilevski

      Goce Smilevski

      <p style="text-align: justify">Goce Smilevski je rođen 1975. godine u Skoplju, gde je diplomirao na tamošnjem Filološkom fakultetu. Nastavio je školovanje u Pragu i Budimpešti. Jedan je od vodećih makedonskih pisaca. Roman &bdquo;Razgovor sa Spinozom&ldquo; je proglašen romanom godine u Makedoniji, a svetsku slavu stekao je delom &bdquo;Sestra Sigmunda Frojda&ldquo;.&nbsp;</p>

      Slika Karmen Domingo

      Karmen Domingo

      <p style="text-align: justify">Karmen Domingo (1970) završila je studije hispanistike na Univerzitetu u Barseloni. Napisala je nekoliko romana. Osim romana, piše eseje i pozorišna dela koja su nagrađena i doživela su veliki uspeh u Španiji. Sarađuje sa nekoliko izdavačkih kuća i časopisa.&nbsp;</p>

      Slika Mari Benedikt

      Mari Benedikt

      <p style="text-align: justify">Mari Benedikt je književni pseudonim Heder Terel. Rođena je 1969. godine u Pitsburgu u Sjedinjenim Američkim Državama, diplomirala je istoriju i istoriju umetnosti na Bostonskom koledžu, a zatim pravo na Bostonskom univerzitetu. Dok je radila kao pravnica, sanjala je o tome da piše istorijske romane o brilijantnim ženama i konačno je 2017. godine napisala svoj prvi roman <em>Drugi Ajnštajn</em>, koji govori o fizičarki Milevi Marić, Ajnštajnovoj prvoj ženi, i njenoj ulozi u Ajnštajnovim teorijama.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Anthony Musmanno</p>

      Slika Pola Meklejn

      Pola Meklejn

      <p style="text-align: justify">Pola Meklejn je postala master na odseku poezije Univerziteta u Mičigenu i bila je član umetničkih kolonija <em>Yaddo</em>, <em>Makdauel</em> i <em>Nacionalnog fonda za umetnosti</em>. Pisac je dve zbirke poezije, memoarske proze <em>Like Family: Growing Up in Other People&rsquo;s Houses</em> i romana <em>A Ticket to Ride</em>. Živi s porodicom u Klivlendu.<br /> <br /> Foto: Nina Subin</p>

      Slika Sašo Dimoski

      Sašo Dimoski

      <p style="text-align: justify">Sašo Dimoski je rođen u Ohridu 1985. godine. Završio je Opštu i komparativnu književnost na Filološkom fakultetu <em>Blažo Koneski</em>. Objavio je romane <em>Dnevnik Huligana</em> (Kultura, 2014), koji je postao nacionalni brend zahvaljujući njegovom multimedijalnom predstavljanju, <em>Alma Maler</em> (Kultura, 2014), koji je adaptiran za scensko izvođenje u Makedonskom narodnom pozorištu i biće prvi makedonski roman objavljen za prestižnog američkog izdavača <em>Dalkey Archive Press</em>, i <em>Peto godišnje doba</em> (Kultura, 2015), za koji je dobio prestižno Racinovo priznanje i koji će takođe biti objavljen u SAD, kao i zbirku drmaskih tekstova <em>Mi, drugi</em> (Kultura, 2015). Radi kao dramaturg u pozorištu <em>Džinot </em>u Velesu i jedan je od vodećih mlađih pisaca u Makedoniji.&nbsp;</p>

      Slika Stefani dez Or

      Stefani dez Or

      <p style="text-align: justify">Stefani dez Or (1965) je francuska književnica. Diplomirala je englesku književnost, ali je deset godina radila u komunikacijama pre nego što se posvetila književnosti. Piše književne kritike za nekoliko novina, član je redakcije izdavačke kuće 10/18, i član žirija za dodelu jedne regionalne književne nagrade. Do sada je objavila pet romana, a <em>Panterka</em> je njen drugi roman (po redu objavljivanja).</p>

      Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

      visa-logo4x
      Group-96674x
      Group4x
      Group-96724x
      layer14x
      Group-96634x
      Group-96654x
      Group-96664x
      image-4384x
      Group-96644x
      image-4394x