Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

12 knjiga koje popravljaju raspoloženje

Odbrojavanje pred Noć knjige je počelo! Za one koji još tragaju za idealnim štivom, evo dvanaest predloga koji će vas razgaliti. Vodili smo se time da u ovom trenutku svima prijaju smeh i dobro raspoloženje. Izaberite svog favorita sa ove liste i napišite nam u komentarima pored naslova knjige na sajtu Lagune ili na mrežama da li su vam se dopale.
„Muke bogataša“

Otputujte u najluksuzniji rizort klub na svetu, pravo u Singapur! I to u društvu otkačenih članova velike porodice Šang-Jang.

Ovo je treći deo sage o bogatom Nikolasu Jangu, njegovoj besramno bogatoj baki i članovima porodice kakvu niste videli čak ni kod „Kardašijanovih“.
„Zamena“

Baka i unuka odluče da zamene mesta stanovanja. Promena okoline usloviće i promenu ponašanja i navika. Unuka iz grada ide na selo, baka sa sela u grad. U 21. veku takve migracije priređuju neočekivane situacije.

Uživaćete u ovoj romantičnoj komediji.
„Da je bolje, ne bi valjalo“

Kad sve pođe napoako, pomislićete da ne može grđe. Ali može. Bar kod nas. A onda počinje i komedija.

Da sve nije uvek crno, potvrđuje Bojan Ljubenović koji ima neizmeran talenat da nas nasmeje čak i kad deluje da izlaz ne postoji.
„Jebo sad hiljadu dinara“

Ne, ovo nije knjiga o ratu. Ovo je knjiga o svima nama, o mladosti, ludosti, o komšijama, ljubavnicima i preljubnicima, o drugarstvu i suštini života.

Scena od koje počinje da se razmotava klupko priča jeste ratno poprište nekog bosanskog sela, ali je humor ovde ipak glavni glumac.
„Uznemireni ljudi“

Sve do ovog romana, čitaoci Bakmanovih knjiga su znali pta mogu da očekuju: jedak humor, otkačeni junaci, obrt, empatija i plemenitost. A onda je Fredrik odlučio da ove sastojke zakuva na drugačiji način.

Zato sve pršti od komedije kakvu niko nije očekivao – ni čitaoci a ni junaci.
„Rupe u glavi“

Lekovite priče Vanje Bulića nastajale su četrdeset godina, dok je Vanja objavljivao satirične tekstove u Ježu. Aktuelne su i danas jer govore o svim aspektima života koji nas se svakodnevno tiču: o porodici, muškarcima, politici, seksi temama, biznisu.

Sve je tu, istinito, duhovito i britko.
„Šta god te čini srećnim“

Mame i bake, ovo je idealna knjiga za vas, koja će vas od srca nasmejati. Sve ono što biste sasule u lice svojoj (nadobudnoj i nezahvalnoj) deci, nalazi se u priči o tri drugarice odlučne da se umešaju u život svojih naslednika.

Smestite se udobno, sledi kikotanje, smeh pa i grohot.
„Život i doba Malog Groma“

Brajsonovci, ovo je bio težak izbor. Odlučili smo se ipak za ovu knjigu jer govori o Brajsonu malom, o Gromu, nestašku iz nekih davno prohujalih vremena koja nam danas izgledaju nestvarno lepo.

Svaka knjiga Bila Brajsona je praznik za sebe, ali je i sam priznao da mu je upravo ova omiljena.
„Pun pansion“

Bolest nas je dugo plašila u poslednjih 18 meseci. Sada je vreme da se mi smejemo bolesti! Ili makar kuloarima po kojima se ona vrzma, zajedno sa lekarima, u kafikijanskom ambijentu beogradskog Urgentnog centra. Čitaoci kažu da je kupovina ove knjige najbolja investicija ove godine.

Proverite zašto.
„Istina – Kratka istorija potpunih sr*nja“

Pomirili smo se sa time da smo upropastili planetu, da smo doživeli dug period samoizolacije, da su odmori na moru komplikovana organizacija, i da mnogo toga više nije kao pre. Kako se samo varamo! Ova knjiga je spisak svih gluposti koje je čovek priredio sebi i to od kad zna za sebe.

Urnebesno i poučno!
„Panika“

Romantične komedije su po pravilu namenjene nekim mlađim i srednje mladim čitateljkama. Autorka ovog beskrajno duhovitog romana je odlučila da promeni čarobnu formulu, i posvetila ovu knjigu svim onim starijim od 30+.

Upoznajte Veru kojoj je dosadilo da joj život prolazi uprazno i želi da se zaljubi sa 45+.
„Sto godina Leni i Margo“

Šta se desi kada se dve žene, jedna na pragu života, druga na izmaku, udruže kako bi poslednje dane proživele slaveći život uprkos bolesti i smrti? Dirljiva i zabavna priča koja greje srce i uzdiže duh.

Čarobno štivo koje će vam slomiti srce, a zatim ga ponovo sastaviti.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Bet O’Liri

Bet O’Liri

<p style="text-align: justify">Bet O&rsquo;Liri je britanska spisateljica čiji su romani dosad prevedeni na više od trideset jezika. Njen prvi roman <em>Zajedno u stanu</em> prodat je u skoro osamsto hiljada primeraka i potpuno joj je promenio život. <em>Amblin partners</em>, producentska kuća Stivena Spilberga, otkupila je prava da snimi film po njenom drugom romanu <em>Zamena</em>. Bet piše svoje knjige u Hempširu, na selu, gde joj društvo pravi jedan strašno neposlušan zlatni retriver. Kad nije za pisaćim stolom, obično ćete je negde naći sklupčanu s knjigom, šoljom čaja i nekoliko vunenih džempera (ma kakvo vreme bilo).<br /> <br /> Foto:&nbsp;Ellen O&rsquo;Leary</p>

Slika Bil Brajson

Bil Brajson

<p style="text-align: justify">Bil Brajson rođen je 1951. godine u De Moinu u Ajovi. Na svom prvom putovanju po Evropi, s rancem na leđima 1973, dospeo je i u Englesku, gde je upoznao ženu koja će mu postati supruga i rešio da se skrasi. Piše putopisne članke za Tajms i Indipendent. Do 1995. živeo je sa ženom i četvoro dece u Severnom Jorkširu, a potom odlučio da se vrati u Sjedinjene Države i preselio se s porodicom u Hanover u Nju Hempširu. Osam godina kasnije rešio se na još jedan povratak, i Brajsonovi od 2003. ponovo žive u Engleskoj.<br /> <br /> Prva Brajsonova knjiga bio je urnebesni putopis <em>The Lost Continent</em> (<em>Izgubljeni kontinent</em>), u kome je opisao putovanja po malim američkim gradovima u starom ševroletu svoje majke. Od tada je objavio, između ostalog, <em>A Walk in the Woods</em> (<em>Šetnja po šumi</em>), <em>I`m a Stranger Here Myself </em>(<em>I ja sam ovde stranac</em>), <em>The Mother Tongue </em>(<em>Maternji jezik</em>) i <em>Bill Bryson`s African Diary</em> (<em>Afrički dnevnik Bila Brajsona</em>). Pored duhovitog putopisa <em>Ni ovde ni tamo: putešestvija po Evropi</em>, Laguna je objavila i <em>A short History of Nearly Everything</em> (<em>Kratka istorija bezmalo svačega</em>). <br /> <br /> Bil Brajson je za <em>Kratku istoriju bezmalo svačega </em>dobio 2005. <em>Dekartovu </em>nagradu koju EU dodeljuje za izuzetna međunarodna ostvarenja u oblasti nauke. <em>Kratka istorija bezmalo svačega</em> je takođe dobila nagradu <em>Aventis</em> u kategoriji naučnih knjiga 2004.<a href="http://www.booksattransworld.co.uk/billbryson/" target="_blank"><br /> </a><br /> <span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="http://www.booksattransworld.co.uk/billbryson/" data-value="http://www.booksattransworld.co.uk/billbryson/"><span class="ql-link-text">http://www.booksattransworld.co.uk/billbryson/</span></span></p>

Slika Bojan Ljubenović

Bojan Ljubenović

<p style="text-align: justify">Bojan Ljubenović<br /> Rođen 1972. godine u Beogradu.<br /> Uređuje rubriku TRN u &bdquo;Večernjim novostima&ldquo;.<br /> <br /> Objavio:<br /> <br /> <em>Pisma iz Beograda</em>, aforizmi, 1998. <br /> <em>Pocepani suncobran</em>, aforizmi o deci 2002. <br /> <em>Beograd, live</em>, aforizmi o Beogradu 2006. <br /> Zastupljen je u zbirci kratkih antiratnih priča <em>Legenda za upućene</em> (B92, 1992. god)<br /> Koautor knjige <em>Metafore dr Zorana Đinđića</em>, 2004. <br /> <em>Triput sečem i opet kratko</em>, satirične priče 2009.<br /> <em>Smejalice</em>, aforizmi za decu i detinjaste 2012. <br /> <em>Ljubav za poneti</em>, aforizmi o ljubavi 2013.<br /> <em>Pisma iz Srbije</em>, 2014.<br /> <em>Trn u oku</em>, politički aforizmi, 2015.<br /> <em>Knjiga za zaljubljene dečake</em>, <em>Knjiga za zaljubljene devojčice</em>, 2015.<br /> <em>Crvena zvezda, moj fudbalski klub</em>, <em>Partizan, moj fudbalski klu</em>b, 2016.<br /> <em>Uki, mali fudbaler</em>, roman za decu, 2017.<br /> <em>Luna, mala teniserka</em>, roman za decu, 2017.<br /> <em>Vuk, mali glumac</em>, roman za decu, 2017.<br /> <em>Zanimljivi bukvar sa istorijskom čitankom za decu u rasejanju</em>, 2018.<br /> <em>Ljubav za poneti</em>, aforizmi o ljubavi, dopunjeno izdanje, 2018.<br /> <em>Naši fudbaleri na Mundijalima</em>, sportska knjiga za decu , 2018. <br /> <br /> Nagrade:<br /> <br /> &bdquo;Mladi jež&ldquo; 2000., za najboljeg mladog satiričara Jugoslavije.<br /> Prva nagrada 2007., za najbolju kratku priču na Šabačkoj čivijadi.<br /> &bdquo;Vladimir Bulatović VIB&ldquo; 2007., nagrada lista Politika za doprinos srpskoj satiri.<br /> Prva nagrada 2008., za najbolju kratku priču na Šabačkoj čivijadi.<br /> &bdquo;Jovan Hadži Kostić&ldquo; 2009., nagrada lista Večernje novosti za novinsku satiru.<br /> Treća nagrada 2010., za aforizme na Šabačkoj čivijadi.<br /> &bdquo;Radoje Domanović&ldquo; 2010., nagrada Udruženja književnika Srbije za knjigu <em>Triput sečem i opet kratko</em>.<br /> &bdquo;Vuko Bezarević&ldquo; 2013., nagrada za najbolju satiričnu priču na Festivalu u Pljevljima (Crna Gora).<br /> &bdquo;Letnji erski kabare&ldquo;, Čajetina 2013., prva nagrada za dečje aforizme.<br /> &bdquo;Dragiša Kašiković&ldquo; 2014., za satirično stvaralaštvo.<br /> Treća nagrada 2014., za satiričnu priču na Šabačkoj čivijadi.<br /> &bdquo;Tipar&ldquo; 2015., nagrada za najbolju satiričnu knjigu na prostoru bivše Jugoslavije za knjigu <em>Pisma iz Srbije</em>, Festival u Pljevljima, Crna Gora.<br /> &bdquo;Radoje Domanović&ldquo; 2015., nagrada Udruženja književnika Srbije za knjigu <em>Pisma iz Srbije</em>.<br /> &bdquo;Interfer&ldquo; 2017., nagrada za novinsku reportažu na Internacionalnom festivalu novinskih reportaža.<br /> &bdquo;Zlatna značka&ldquo; 2018. Kulturno-prosvetne zajednice Srbije</p>

Slika Boris Dežulović

Boris Dežulović

<p style="text-align: justify">Boris Dežulović rođen je 20. novembra 1964. u Splitu.<br /> <br /> Karijeru u novinarstvu započeo je 1977. kao vlasnik i urednik <em>Đulabija</em>, nedeljnika 7a razreda Osnovne škole &bdquo;Bruno Ivanović&ldquo; u Splitu, i <em>Glasila razredne ćelije</em>, časopisa I27 razreda splitske Srednje škole &bdquo;Ante Jonić&ldquo;, te istraživački novinar <em>Građevinara</em>, lista Srednje građevinske škole &bdquo;Ćiro Gamulin&ldquo;, gde je doživeo prvi susret s cenzurom i zabranu teksta o korupciji u upravi škole. Nakon kraćih izleta u nogomet, veslanje, ragbi, rokenrol, alternativno kazalište, strip, drogu i sitni kriminal, sredinom osamdesetih postaje grafički urednik u splitskoj <em>Omladinskoj iskri</em> i urednik satiričkog priloga <em>Le Spizd</em>. Od 1990. radi kao novinar <em>Nedjeljne Dalmacije</em>, te ratni reporter i komentator <em>Slobodne Dalmacije</em>.<br /> <br /> Od 1988. zajedno s Viktorom Ivančićem i Predragom Lucićem u <em>Nedjeljnoj</em>, odnosno <em>Slobodnoj Dalmaciji</em>, uređuje satirički podlistak <em>Feral Tribune,</em> koji nakon HDZ-ovog preuzimanja splitske novinske kuće 1993. izdvajaju i utemeljuju kao nezavisni satiričko-politički nedeljnik. Krajem 1999. napušta <em>Feral </em>i postaje kolumnista <em>Globusa</em>, te saradnik ostalih izdanja <em>Europa Press Holdinga</em>, odakle odlazi nakon otkazivanja saradnje u <em>Slobodnoj Dalmaciji</em> 2015. godine. Danas radi za <em>Novosti</em>, nedeljnik <em>Srpskog narodnog vijeća</em>.<br /> <br /> Dugogodišnji je redovni kolumnista ljubljanskog <em>Dnevnika</em> i portala N1, te stalni ili povremeni saradnik brojnih hrvatskih, srpskih i bosanskohercegovačkih medija. U izboru Hrvatskog novinarskog društva 2004. proglašen je novinarom godine, a 2014. u Londonu je dobio i <em>European Press Award</em> za najbolji novinski komentar.<br /> <br /> Koautor je brojnih proznih zbirki i monografija, i autor scenarija za dokumentarni film Jasmile Žbanić <em>Dnevnik graditelja</em> (2007) o rekonstrukciji mostarskog Starog mosta. S pjesničko-satiričkim kabareom <em>Melodije Bljeska i Oluje</em> zajedno s Predragom Lucićem deset je godina, od 2007. do 2017, nastupao po gradovima i selima bivše Jugoslavije, te sadašnje Švedske, Norveške, Nemačke, Belgije i Luksemburga.<br /> <br /> S Lucićem je 1999. u Biblioteci <em>Feral Tribune</em> uredio i <em>Antologiju suvremene hrvatske gluposti</em>, a objavio je još romane <em>Christkind</em> (2003) &ndash; za koji je dobio nagradu <em>Jutarnjeg lista</em> za najbolje prozno delo godine &ndash; i <em>Jebo sad hiljadu dinara </em>(2005), pesničku zbirku <em>Pjesme iz Lore</em> (2005) i zbirku priča <em>Poglavnikova bakterija</em> (2007), izbore kolumni <em>Ugovor s đavlom </em>(2008), <em>Crveno i crno</em> (2010), <em>Zločin i kazna</em> (2010), <em>Rat i mir</em> (2012) i <em>U potrazi za izgubljenim vremenom</em> (2013), knjigu intervjua <em>Razgovori sa Smojom</em> (2015), te zbirke eseja <em>Diego Armando i sedam patuljaka</em> (2011) i <em>Summa Atheologiae: Nekoliko heretičkih rasprava o nemogućnosti Svemogućeg</em> (2019).<br /> <br /> Knjige, pripovetke, pesme i eseji prevođeni su mu na nemački, italijanski, francuski, engleski, grčki, poljski, ukrajinski, slovenski i makedonski jezik.<br /> <br /> Živi i radi u jednom malom ribarskom selu između Trsta i Dubrovnika gde ilegalno peče rakiju, lovi ribu i povremeno zapisuje stvari. <br /> &nbsp;<br /> Foto:&nbsp;Tanja Draškić Savić</p>

Slika Desa Muk

Desa Muk

<p style="text-align: justify">Desa Muk (slov. Desa Muck) rođena je 1955. u Ljubljani. Najčitanija i najpopularnija je slovenačka spisateljica i multimedijalna umetnica. Profesionalni je pisac za decu, omladinu i odrasle, piše scenarije za televiziju i mjuzikle, drame i komedije, kolumne, nastupa kao glumica u filmovima, TV serijama i u pozorištu, radi kao televizijska voditeljka. Mnoge njene knjige objavljene su izvan Slovenije. Za svoj rad osvojila je brojne nagrade za literaturu i glumu, a jedna od novijih je Ježkova nagrada Radio televizije Slovenije za doprinos humoru. U Srbiji su dosad izdate njene dve knjige za decu <em>Jeca i zeka</em> i <em>Jeca i sportski dan</em>. <em>Panika</em> je njen prvi roman za odrasle i u Sloveniji je izuzetno dobro primljen. Prvi put je objavljen 2003. godine, nakon toga usledila su još četiri izdanja, a prema romanu snimljen je i istoimeni film.<br /> <br /> Ostale informacije o Desi Muk na www.muck-blazina.eu.<br /> &nbsp;</p>

    Slika Fredrik Bakman

    Fredrik Bakman

    <p>Fredrik Bakman (rođen 1981) započeo je karijeru kao jedan od najpoznatijih švedskih blogera i kolumnista. <br /> <br /> Debitovao je u književnosti 2012. godine, kada je objavio međunarodni fenomen <em>Čovek po imenu Uve</em>. <br /> <br /> Neobično smešni, dirljivi i mudri, Bakmanovi romani su odiseje običnih ljudi i zadivljujuće priče o svakodnevnoj hrabrosti. Fredrik Bakman je dosad napisao pet romana &ndash; svi su dobili pohvale kritike i postali međunarodni bestseleri &ndash; i jedno delo iz oblasti publicistike.&nbsp;Romani su mu prodati u dvanaest miliona primeraka širom sveta. <br /> <br /> <em>Čovek po imenu Uve</em> je preveden na četrdeset četiri jezika i nalazi se na petom mestu u Velikoj Britaniji po broju prodatih primeraka u 2016. godini, a 2017. ova priča o dopadljivom džangrizalu slavi godišnjicu kako se nalazi na listi bestselera Njujork tajmsa.&nbsp;&nbsp;<br /> <br /> Švedski film koji je snimljen po ovom romanu nominovan je za Oskara 2017. za najbolji strani film. <br><br>Foto: Henric Lindsten&nbsp;</p>

    Merijen Kronin

    <p style="text-align: justify">Merijen Kronin se rodila 1990. godine i odrasla je u Vorikširu. Studirala je engleski i kreativno pisanje na Lankasterskom univerzitetu, a potom upisala postdiplomske studije primenjene lingvistike i zadobila magistarsku i doktorsku titulu na Univerzitetu u Birmingemu. <em>Sto godina Leni i Margo</em> joj je prvi roman.</p>

    Slika Predrag Mitrović

    Predrag Mitrović

    <p style="text-align: justify">Predrag Mitrović (1966, Beograd) studirao je medicinu na Univerzitetu u Beogradu, trenutno pohađa Muzičku akademiju, Elektrotehnički fakultet i Pravoslavni bogoslovski fakultet. Radi kao načelnik Postkoronarne jedinice II Urgentne kardiologije Urgentnog centra i Klinike za kardiologiju KCS, direktor Internističke grupacije Urgentnog centra KCS i vanredni profesor na Katedri interne medicine Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja, između ostalih i nekoliko priznanja Međunarodnog bibliografskog centra iz Kembridža zbog broja objavljenih publikacija (više od 900) iz oblasti medicinskih nauka.<br /> <br /> Od 2002. godine intenzivno se bavi proučavanjem primene muzike u lečenju bolesnika sa bolestima srca. Održao je veliki broj predavanja iz ove oblasti u zemlji i inostranstvu.<br /> <br /> Bavi se horskim pevanjem i alternativnom muzikom. Autor je i koautor velikog broja pesama i pet zvaničnih izdanja grupe <em>Šablon</em> &ndash; &bdquo;Svet je tu&ldquo; (1997, Home Records), &bdquo;Čuvaj snagu&ldquo; (1999, I.T.M.M.), &bdquo;Sad strašno trebam nekog&ldquo; (2000, I.T.M.M. / Home Records), &bdquo;Krvopija&ldquo; (2004, PGP RTS) i &bdquo;Vreme šablonizacije&ldquo; (2019, Multimedia Music / Muzika Klasika). Do sada je održao preko 200 koncerata u zemlji i inostranstvu i imao oko 250 nastupa u medijima. Član je Udruženja muzičara džeza, roka i zabavne muzike od 1992. godine.<br /> <br /> Godine 2010. bio je suosnivač i pokretač prve revije klasične muzike u našoj zemlji i na Balkanu, pod nazivom <em>Muzika Klasika</em>, potom i suorganizator i muzičkog festivala <em>Muzika Klasika Light</em>, koji se već deset godina redovno održava na Kalemegdanu. Jedan je od pokretača i dodele godišnjih nagrada <em>Muzika Klasika</em> za doprinos umetničkoj muzici.<br /> <br /> Godine 2006. objavio je svoj prvi roman <em>San urgentne noći</em>, koji je doživeo veliki uspeh i desetine izdanja, a 2009. godine svoj drugi roman <em>Ne sviđa mi se da ti bude prijatno</em>. Godine 2007. izdao je knjigu <em>Mali leksikon bola</em>. Član je Udruženja književnika Srbije od 2018. godine.<br /> <br /> Živi i radi u Beogradu. Ponosi se ćerkom Katarinom.</p>

    Slika Tom Filips

    Tom Filips

    <p style="text-align: justify">Tom Filips je novinar i humorista iz Londona. Bio je glavni urednik britanskog ogranka sajta &bdquo;BuzzFeed&ldquo; i naizmenično je vrlo ozbiljno izveštavao o važnim temama i zbijao šale.<br /> <br /> Tokom svoje karijere bio je član jedno vreme hvaljene grupe komičara, radio je na televiziji i u parlamentu i jednom je pokrenuo neuspešne novine.<br /> <br /> Studirao je na grupi za arheologiju i antropologiju i na grupi za istoriju i filozofiju nauke ka Kembridžu i prijatno je iznenađen što su mu u pisanju knjige tako stečena znanja pomogla.</p>

      Slika Vanja Bulić

      Vanja Bulić

      <p style="text-align: justify">Vanja Bulić (1947) čitav radni vek je proveo kao novinar u pisanim i elektronskim medijima. Za televiziju je uradio više od četiri hiljade emisija različitih žanrova, a pisao je za gotovo sve prestižne listove nekadašnje Jugoslavije. Bio je glavni urednik časopisa <em>ITD</em>, <em>Zum</em>, <em>Praktična žena</em>, pomoćnik glavnog urednika časopisa <em>Duga</em>, glavni urednik satelitskog programa TV BK, urednik zabavnog programa TV BK i TV <em>Happy</em>. Dobitnik je više novinarskih nagrada za pisano novinarstvo i gotovo svih priznanja koja se dodeljuju za posao voditelja na televiziji. Radio je dokumentarne filmove (<em>Državni radnik</em>, <em>Crveni barjak</em> <em>Filipa Filipovića</em>), scenarista je četiri TV serije (<em>Jugovići </em>&ndash; RTS, <em>Javlja mi se iz dubine duše</em> &ndash; TV Košava, <em>Drugo stanje</em> &ndash; BK TV i <em>Kafana na Balkanu</em> &ndash; Telekom). Koscenarista je dugometražnog filma <em>Lepa sela lepo gore</em> i scenarista filmova <em>Drugo stanje</em> i <em>Pokidan</em>. Napisao je zbirke priča <em>Kako sam gajio blizance</em> (1995), <em>Sto bisera</em> (2009), <em>Istorija u krevetu</em> (2012), <em>Muškarac u izvesnim godinama</em> (2014), <em>Zašto bog nema auto</em> (2016) i <em>Rupe u glavi</em> (2020), i romane <em>Tunel </em>&ndash; <em>lepa sela lepo gore </em>(1996), <em>Ratna sreća</em> (1999), <em>Zadah belog</em> (2000), <em>Vrele usne</em> (2001), <em>Parada strasti</em> (2003), <em>Drugo stanje</em> (2006), <em>Oko otoka</em> (2009), <em>Šole </em>(2010), <em>Simeonov pečat</em> (2012), <em>Jovanovo zaveštanje</em> (2013), <em>Dosije Bogorodica</em> (2014), <em>Devedesete </em>(2015 &ndash; knjiga u kojoj se nalaze četiri romana objavljena devedesetih godina prošlog veka), <em>Teslina pošiljka</em> (2015), <em>Šmekeri </em>(2016), <em>Šmekerke </em>(2017), <em>Viza za nebo</em> (2017), <em>Dušanova kletva</em> (2018), <em>Teodorin prsten</em> (2019), <em>Savin osvetnik</em> (2020), <em>Tata u drugom stanju</em> (2021), <em>Milutinov greh</em> (2023). Priredio je dnevnik iz Haga Veselina Šljivančanina <em>Branio </em><em>sam istinu</em> (2012), a napisao je i romansirane biografije glumaca Petra Božovića, Miše Janketića, Marka Nikolića, Lazara Ristovskog, Jelisavete Seke Sablić i pevača Ace Lukasa. Napisao je pet pozorišnih komada: <em>Državni radnik</em>, <em>Rijaliti obračun</em>, <em>Jače smo od sudbine</em>, <em>Braća po Hagu</em> i <em>Bitanga u boji</em>. Među nagradama dobijenim za spisateljski rad izdvajaju se <em>Zlatni beočug</em> za trajni doprinos kulturi Beograda, nagrada &bdquo;Radoje Domanović&ldquo; za najbolju knjigu satiričnih priča, kao i tri godišnja priznanja Redakcije za kulturu RTS <em>Zlatni hit liber</em> za najtraženije knjige u knjižarama i bibliotekama Srbije 2012, 2013. i 2015. godine.<br /> <br /> Otac je trojice sinova, imao je rok sastav, strastveni je igrač preferansa i još uvek igra odbojku. Član je Udruženja novinara Srbije i Udruženja književnika Srbije.</p>

      Slika Vilijem Satklif

      Vilijem Satklif

      <p>Vilijam Satklif je rođen 1971. godine u Londonu. Napisao je četiri romana, <em>New Boy, Are You Experienced?</em>, <em>The Love Hexagon </em>i<em> Loše društvo</em>, koji su prevedeni na dvadeset jezika.</p>

      Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

      visa-logo4x
      Group-96674x
      Group4x
      Group-96724x
      layer14x
      Group-96634x
      Group-96654x
      Group-96664x
      image-4384x
      Group-96644x
      image-4394x