Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

10 trilera za svačiji ukus!


Vi ste pasionirani čitalac trilera i verni ste autorima za koje znate da vas neće razočarati. Šta bi bilo kad biste proširili listu? Napravili smo izbor od 10 naslova koji pokrivaju različite teme: od političkih trilera, policijskih inspektora neponovljive harizme, psiholoških trilera pa i onih „na granici“ između dva žanra. Uživajte!
10. Ju Nesbe, „Krv na snegu“

Njujork Tajms je objavio da je Ju Nesbe autor trilera za 2017. godinu. Svi ljubitelji njegovih romana predano prate nove naslove i već znaju šta mogu da očekuju. „Krv na snegu“ je kratka priča koja ostavlja dubok utisak, a za ovim romanom sledi još jedan. Na vreme se pripremite za nova nesbeovska triler iskustva!

9. Harlan Koben „Ako me jednom prevariš“

„Ako me jednom prevariš“ je prvi od 25 Kobenovih romana ispripovedan u potpunosti iz perspektive ženskog protagoniste, a rezultat ove promene je novo iskustvo za stare obožavaoce i pravi pogodak za nove čitaoce. Drži vam pažnju od prve strane, poigrava se vašim očekivanjima kao igračkom, sve do šokantnog kraja. 

8. Lejf G. V. Pešon, „Istinita priča o Pinokiovom nosu“

Ako još niste otkrili trilogiju o inspektoru Bekstromu čiji je lik inspirisao i istoimenu TV seriju, onda je pravo vreme da se upozante sa njom. Ovo je poslednji deo serijala, a svaki roman se čita i samostalno. „Istinita priča o Pinokiovom nosu“ je knjiga za sve ljubitelje skandinavskih trilera, političke nekorektnosti i ciničnog humora. 

7. Karolina Erikson, „A onda su nestali“
Mračni tonovi tipični za nordijski triler pomešani sa snažnom psihološkom komponentom čine ovaj roman dobitnom kombinacijom. Ta kombinacija konfuzije i panike ne dozvoljava čitaocu da knjigu ispusti iz ruku od samog početka. Ovo nije klasičan nordijski triler koji je mahom fokusiran na detektiva ili istražitelja. Nećete ni znati kad ste pre stigli do kraja, potpuno bez daha i potpuno zbunjeni, potpuno nespremni da se suočite sa šokantnom istinom.


Ideja da i policija greši, da je nesposobna ili zlonamerna – toliko je strašna da su ovakvi romani uvek intrigantni. Ono zbog čega su „Lovački psi“ psi posebni je zato što pokazuju da se takve stvari mogu desiti i kad istragu vodi moralan čovek. Horst je neobična pojava na književnoj sceni s obzirom na to da je donedavno bio aktivan i uspešan policajac.

5. Federik Aksat, „Ubistvo je izlaz“

Preporuka za sve one koji vole višeslojne radnje gde se pisac poigrava s realnošću i gde se obrazac iznova menja. Roman argentinskog autora Federika Aksata „Ubistvo je izlaz“ već od naslova obećava iznenađenje. Nakon prvobitnog zapleta autor nas uvlači i pred nama otvara nove zaplete tako da čitaoci više nisu u stanju da prekinu sa čitanjem i sve do, gotovo, poslednje stranice ne znamo ko i šta se krije iza cele priče…

4. Joakim Sander, „Vernik“

Ljubitelji krimića Nelsona De Mila, evo jednog imena kojim ćete moći da zadovoljite svoju želju za dobrim političkim trilerom! Joakim Sander nas vodi u mračan svet terorizma i EU lobista. Ovde nije uvek lako razdvojiti istinite događaje od fikcije. Urbana, kosmopolitska okruženja idealna su za političke trilere, sa složenim zapletom koji najaktuelnije političke teme našeg vremena pretvara u prvoklasni špijunski roman. 

3. Patriša Kornvel, „Poslednja stanica“

Ljubiteljima psiholoških krimića „Poslednja stanica“ će biti veoma interesantna. Materijal romana je uznemirujuć. Čitalac ima uvid u detaljne opise autopsija, metode ubistava i seksualnih fantazija sadističkog ubice. Impresivan je način na koji je Kornvelova izgradila zaplet kako bi uključila nekoliko ranijih romana o Skarpeti. Zbog dešavanja u ovom romanu, ljubitelji njenih knjiga će poželeti da se ponovo vrate ranijim naslovima, i pokušaju da rekonstruišu kriminalističke tragove kako bi dobili uvid u celu sliku.

2. Ijan Koldvel, „Peto jevanđelje“

Ova izuzetno uzbudljiva knjiga mnogo je više od intelektualnog trilera koji se ne ispušta iz ruku jer je ujedno i bogati prikaz biblijske prošlosti i nauke i dirljiva porodična drama. Dva brata – oba vatikanska sveštenika – polaze u intelektualnu potragu koja će rasvetliti jednu od najvećih istorijskih tajni hrišćanstva. Sa stvarnim ljudima, mestima i događajima ova priča zvuči istinito i vodi čitaoca na putovanje dugo gotovo 2000 godina.

1. Ferdinand fon Širah, „Tabu“


Za one koji se još kolebaju da li je triler „njihov“ žanr ili ne, ovaj roman će pomiriti različite ukuse: psihološka drama koja počinje kao triler i zalazi duboko u sam istražiteljski proces i pitanje krivice. Šta kada nas traumatični događaj navede da priznamo odgovornost za zločin? A još kada se jedna umetnička duša sudbonosno poigra s opšteprihvaćenim pojmom pravde, dobijamo roman koji će za svakog knjigoljupca biti prava poslastica.  

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Federiko Aksat

Federiko Aksat

<p>Federiko Aksat je rođen 1975. godine u Buenos Ajresu. Njegov prvi roman, &bdquo; Bendžamin&ldquo; objavljen je u Španiji i odmah preveden na italijanski. Drugi roman, &bdquo;Močvarni leptir&ldquo; (<em>El Pantano de las Mariposas</em>) objavio je 2013. godine i do sada je preveden na portugalski, francuski i kineski.<br /> <br /> Roman &bdquo;Ubistvo je izlaz&rdquo; je već sada okarakterisan kao izdavački fenomen za koji se zainteresovalo 35 internacionalnih izdavača, a producentska kuća <em>Anonymous Content and Campanario Entertainment</em> koja stoji iza filma &bdquo;Povratnik&ldquo; i TV serije &bdquo;Pravi detektiv&ldquo; kupila je prava za ekranizaciju, dok bi scenarista serije &bdquo;Propovednik&ldquo; Krejg Rozenberg trebalo da adaptira roman. <br /> <br /> Foto:&nbsp;© Author&rsquo;s Archive<br /> <br type="_moz" /></p>

    Slika Ferdinand fon Širah

    Ferdinand fon Širah

    <p>Ferdinand fon Širah, rođen 1964. u Minhenu, od 1994. radi kao advokat i krivičar u Berlinu. Njegove stranke su bili raniji član politbiroa Ginter Šabovski, bivši špijun Nemačke bezbedonosne agencije Norbert Jurecko, industrijalci, ljudi iz javnog života i pripadnici podzemlja.<br /><br />&nbsp;</p>

      Slika Harlan Koben

      Harlan Koben

      <p style="text-align: justify">Harlan Koben je prvi pisac trilera koji je osvojio tri najprestižnije nagrade u okviru žanra: <em>Edgar</em>, <em>Šejmus </em>i <em>Entoni</em>. Povodom jednog od Kobenovih romana list <em>Čikago tribjun</em> je autora opisao slikovitom frazom &bdquo;Rejmond Čendler sreće Bridžet Džons&ldquo;, ciljajući na Kobenov dar da unese crtu duhovitog u trilerske zaplete.<br /> <br /> Godine 2000. je objavio roman <em>Nikom ni reči</em>, jedan od svojih najuspešnijih trilera, koji mu je doneo i nominaciju za nagradu <em>Edgar</em>, da bi se godinu dana kasnije pojavio <em>Nestao zauvek</em>, roman za koji Koben kaže: &bdquo;Želim da vam se svaka knjiga, a posebno ova, prišunja iza leđa, i na kraju vas udari po potiljku kad se tome ne nadate.&ldquo;<br /> <br /> Dosad je u svetu prodato preko sedamdeset miliona primeraka Kobenovih knjiga, prevedenih na četrdeset tri jezika.<br /> <br /> Živi u Ridžvudu u Nju Džerziju. Potencijalnim piscima poručuje sledeće: &bdquo;Pišite. Ne uzimajte časove pisanja. Ne slušajte me. Samo pišite. I brišite, puno brišite. Verovatno ne brišete dovoljno. Onda pišite ponovo. Onda opet. I opet.&ldquo;<br /> <br /> Foto: © Pip Cowley</p>

      Slika Jern Lir Horst

      Jern Lir Horst

      <p style="text-align: justify">Jern Lir Horst (rođen 1970. u Bambleu) od 1995. radio je kao policajac u Larviku, pa dobro poznaje i okruženje i metode o kojima piše. Debitovao je 2004. sa knjigom <em>Krunski svedok</em>, prvoj u serijalu o istražitelju Vilijamu Vistingu, koja se zasniva na stvarnom nerasvetljenom događaju, takozvanom &bdquo;slučaju Ram&ldquo;.<br /> <br /> Nakon toga objavio je niz romana sa Vilijamom Vistingom u glavnoj ulozi. Lir Horstove knjige prevedene su na niz jezika, između ostalih je 2011. njegov roman <em>Talog</em> (<em>Bunnfall</em>) preveden na engleski. U jesen te godine obreo se u prvih pet na listi popularnog internet foruma <em>CrimeFictionLovers</em>, u društvu Jua Nesbea. Horstov sedmi roman <em>Zatvoreno preko zime </em>Lir Horstu je doneo Nagradu norveških knjižara u 2011. godini, pohvale kritike i visoka mesta na listama najprodavanijih knjiga.&nbsp;</p>

      Slika Joakim Sander

      Joakim Sander

      <p>Joakim Sander je rođen 1975. godine u Stokholmu. Po zanimanju je pravnik i pre književne karijere radio je u Evropskom parlamentu i u Evropskoj komisiji u Briselu. Sada živi u Švedskoj sa ženom i dvoje dece. Nova je skandinavska književna zvezda u usponu.&nbsp;<br /> <br /> Foto: Viktor Fremling</p>

      Slika Karolina Erikson

      Karolina Erikson

      <p style="text-align: justify">Karolina Erikson je socijalni psiholog i pisac. Prethodno je napisala istorijske trilere <em>Đavo mi je pomagao</em> i <em>Nemoj imati drugih bogova osim mene</em>, zasnovane na stvarnim ubistvima koja su se dogodila u Švedskoj. <em>A onda su nestali</em> je njen prvi potpuno fiktivni roman.&nbsp;</p>

        Slika Lejf G. V. Pešon

        Lejf G. V. Pešon

        <p style="text-align: justify">Lejf G. V. Pešon (1945) švedski je kriminolog i romanopisac. Radio je u Državnoj policijskoj upravi, koju je bio prinuđen da napusti 1977. godine, pošto je razotkrio skandal u policijskom vrhu, a vratio se u nju 1992. godine kao profesor kriminalistike.<br /> <br /> Od 1978. godine napisao je niz romana, od kojih su tri dobila nagradu za najbolji kriminalistički roman godine u Švedskoj.<br /> <br /> <em>20th Century Fox</em> je 2012. godine otkupio prava za snimanje televizijske serije zasnovane na romanima o Evertu Bekstremu. Serija je u januaru 2015. godine počela sa emitovanjem u SAD i Švedskoj.</p>

        Slika Patriša Kornvel

        Patriša Kornvel

        <p style="text-align: justify">Patriša Kornvel je rođena 9. juna 1956. godine u Majamiju, u državi Florida, a odrasla je u Severnoj Karolini. Otac Sem Danijel je kao jedan od najuglednijih apelacionih pravnika u SAD radio kao branilac u Vrhovnom sudu. Otac je porodicu napustio na Božić 1961. godine nakon što ih je godinama emotivno zlostavljao. Patriša se sa majkom i bratom seli u Severnu Karolinu gde majka ubrzo biva hospitalizovana zbog duboke depresije, a deca smeštena u hraniteljske porodice. <br /> <br /> U svojim kasnim tinejdžerskim godinama Patriša je bila anoreksična i depresivna. Nakon diplomiranja na koledžu Dejvidson počela je da radi za lokalne dnevne novine <em>Šarlot obzerver</em>. U to vreme se i udala za svog profesora engleskog jezika Čarlsa Kornvela koji je od nje bio stariji sedamnaest godina. Čarls je ubrzo prestao da predaje i postao sveštenik. Kao novinar početnik radila je gotovo sve od televizijskog programa do crne hronike. Te godine je osvojila i Nagradu za istraživačko novinarstvo koje dodeljuje Asocijacija novinara Severne Karoline. Od 1984. do 1990. godine Patriša je radila kao administrator u kancelariji glavnog patologa okruga Ričmond u državi Virdžinija. Takođe je volontirala u policijskoj stanici Ričmond. Od supruga Čarlsa razvela se 1989. godine. <br /> <br /> Rukopis za debitantsko ostvarenje<em> Postmortem</em> (1990) odbile su sve velike izdavačke kuće. Kada se pojavio izdavač koji je bio zainteresovan za <em>Postmortem</em> Patriši Kornvel je pošlo za rukom ono što dotad nikome nije &ndash; osvajanje čak pet nagrada za prvi roman. Priznanja su stigla sa obe strane Atlantika: <em>Edgar</em>, <em>Creasy</em>, <em>Anthony</em>, <em>Macavity</em> i <em>Prix du Roman d&rsquo;Aventures</em> završili su u njenim rukama za roman u kojem je svet upoznao novu heroinu žanra, medicinsku istražiteljku Kej Skarpetu. <br /> <br /> &bdquo;Važno mi je da živim u svetu o kom pišem&ldquo;, kaže ova vrlo produktivna autorka, &bdquo;ako želim da lik iz romana zna nešto ili uradi nešto, i ja želim da znam ili uradim isto to.&ldquo; Patriša Kornvel je pre nego što će početi karijeru uspešnog pisca trilera radila kao izveštač crne hronike u listu<em> Šarlot obzerver</em> i šest godina je provela sarađujući sa kancelarijom glavnog medicinskog istražitelja u Virdžiniji, što joj je bilo od velike pomoći kasnije, prilikom opisivanja forenzičkih metoda kojima se služi njena junakinja Kej Skarpeta. Njen angažman oko Virdžinijskog instituta za forenziku, prvog te vrste u SAD, doneo joj je mesto predsednika upravnog odbora Instituta.<br /> <br /> Patriša Kornvel živi u Ričmondu, u državi Virdžinija. Član je volonterskih grupa za pomoć žrtvama nasilja.<br /> <br /> Njeni romani su prodati u više od sto miliona primeraka, prevedeni na trideset šest jezika i objavljeni u više od sto dvadeset zemalja širom sveta.</p>

        Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

        visa-logo4x
        Group-96674x
        Group4x
        Group-96724x
        layer14x
        Group-96634x
        Group-96654x
        Group-96664x
        image-4384x
        Group-96644x
        image-4394x