Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

10 naslova koji će vas rashladiti

Iako smo iščekivali letnju atmosferu sa puno entuzijazma, klimatske prilike su nas ponovo naterale da se povučemo među četiri zida. Nije lako rashladiti se ovih dana, zato smo prelistali naša izdanja koja bi mogla da vas prenesu u drugačiju atmosferu. Izabrali smo deset naslova čija se radnja odvija u zimskom periodu ili imaju sižee koji će vas doslovno slediti.
Seobe

Verovatno najpoetski roman srpskog jezika, „Seobe“ počinju jedne kišovite noći, neposredno pred odlazak Vuka Isakoviča u rat. Ispraća ga njegova ucveljena žena Dafina, natapajući suzama poljupce i zagrljaje. Čuvena slika kojom se prva knjiga „Seoba“ otvara: „Beskrajan plavi krug. U njemu zvezda“ svojom noćnom svežinom prenosi čitaoca u kosmičku atmosferu iz koje pisac s gorčinom sagledava sudbine svojih junaka.
Krv na snegu

Ne samo da roman počinje vejavicom u Oslu, nego nam Nesbe odmah predstavlja krvlju umrljanog Olava, profesionalnog ubicu na čija hladna i sračunata zapažanja čitalac ne ostaje ravnodušan. Zapravo, ostaje zapanjen portretom čoveka koji ima dubokog poštovanja prema svetu koji ga okružuje, čoveka koji ima, ili možda i nema, svoj svet pod kontrolom.
Medvedgrad

Istina je da radnja „Medvedgrada“ počinje krajem marta, ali s obzirom na to da odatle kreće priča o hokejaškom timu, svakako ćete biti daleko od tropskih temeperatura u lokalu. Ako se do sada niste upoznali sa bakmanovskim smislom za humor i njegovom lepezom čudaka, naš je predlog da počnete od ove knjige.
Dnevnik druge zime

Ako ne biste da napuštate domaći teren, drugi predlog za čitanje domaćih autora bio bio ovaj zimski zapis jedne pobede nad sumornim izazovom – nadživeti život i pronaći iskrice svakodnebnog zadovoljstva u najsitnijim stvarima. Besprekorna proza Srđana Valjarevića greje dušu. Ups, grejati nije dobrodošao glagol ovih dana, ali će vam opšti ton, i pored toga, svakako prijati.
Istorija nasilja

Sve počinje na božićno veče u Parizu. Ne pada sneg, pada hladna kiša, zimski vetar seče dah, i dok se narator krivi pod teretom torbe za veš na putu ka perionici, počinje da se odmotava scenario koji ga je, nekoliko sati pre toga, gurnuo na ivicu smrti. Nije ovde reč o umiranju, niti o slavljenju životne radosti, ovde je reč o malom čoveku suočenom sa ledenim sistemom koji ne priznaje privatnost. Duboko potresno i istinito.
Zimski vojnik

Mladi lekar pun entuzijazma stavlja svoje teorijsko znanje na probu. Vođen plemenitom pobudom da pomogne ranjenim vojnicima, upašće u smrtonosne vrtloge istorije koji su početkom XX veka odneli mnoge živote. Iskupljenje koje priča na kraju nudi je istovremeno malo verovatno i divno, ali će ga pažljivi čitalac primiti sa zahvalnošću u haotičnom svetu u kome danas živimo.
Osam planina

Možete li da prizovete osećaj koji imate dok golim stopalima gazite po klizavim kamenčićima, a ledena voda potoka vam struji oko članaka? Možete li se setiti osećaja kad vam stopala tonu kroz netaknuti sneg? Ako vam neki od tih osećaja prijaju, ili bude nostalgiju, čitajući ovu knjigu osetićete sve to i mnogo, mnogo više.
Okean od papira

Redak serijal na ovim prostorima koji vodi sve čitaoce zasićene „već viđenim“ sižeima u bajkovit svet izmaštanog grada. Na granici gotičke atmosfere, izvanredne ilustracije koje upotpunjuju estetski književni utisak, jedan brat će pokušati da spasi svoju sestru kandži misteriozne bolesti. Spoj fantastike i misterije, u raskoši jezika, nagrađuje čitaoca u svakoj etapi šestodelnog putovanja.
Alijenista

Mračan seting januarskog jutra u kome je pronađen leš jednog dečaka postavlja atmosferu romana koji se bavi velikim pitanjima. Alijenista iz naslova je osamnaestovekovni njujorški forenzičar koji će uroniti u ljudsku psihu zavedenu neobuhvatnom prirodom zla. Sofisticiran triler koji je bolji od svoje (odlične) TV adaptacije.
Život posle života

A kada bi sve pošlo nekim drugim putem od onoga kojim nam je život krenuo, šta bi se desilo? Ponekad se čini kao da imamo izbor između srećnih i nesrećnih završetaka. Ovo je magična, skoro vilinska priča koja beskonačno obnavlja pripovest o jednom životu a u krajnjem ishodu će sve njene varijante prevazići očekivanja čitaoca.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Danijel Mejson

Danijel Mejson

<p>Diplomirao je biologiju na Harvardu. Godinu dana proveo je na Tajlandu baveći se istraživačkim radom vezanim za malariju. Potom je na Univerzitetu Kalifornija upisao studije medicine. Njegov prvi roman, <em>Štimer klavira</em>, privukao je ogromnu pažnju publike zbog svoje neobične priče, koja se odigrava u 19. veku u prašumi Burme. Autor kaže kako je inspiraciju za ovaj roman crpeo iz priča o kolonistima koji su u prašume i necivilizovane delove sveta sa sobom donosili raznorazne predmete poput kada, klavira i slično. <br /><br />Trenutno radi na svom drugom romanu, čija se radnja odigrava u vreme otkrivanja Brazila, i privodi kraju studije medicine.</p>

Slika Eduar Luj

Eduar Luj

<p style="text-align: justify">Eduar Luj rođen je kao Edi Belgel 1992. u Amjenu. Odrastao je u Alenkuru, malom mestu na severu Francuske. Prvi je u svojoj porodici završio fakultet: najpre je studirao istoriju na Univerzitetu u Pikardiji, da bi 2011. prešao u Pariz i studirao sociologiju na čuvenoj Ekol normal superijer. Zvanično je promenio svoje ime 2013. u Eduar Luj. Iste godine priređuje zbornik tekstova <em>Pjer Burdije: Nasleđe nepokoravanja</em>. U dvadeset prvoj godini (2014) objavio je <em>Gotovo je s Edijem Belgelom</em>, autobiografski roman koji je izazvao veliku medijsku pažnju i bio veoma hvaljen, ali i povod brojnih kontroverzi. Slede romani <em>Istorija nasilja</em> (2016) i <em>Ko je ubio mog oca</em> (2018). &nbsp;<br /> <br /> Foto:&nbsp;Heike Huslage-Koch</p>

Slika Fredrik Bakman

Fredrik Bakman

<p>Fredrik Bakman (rođen 1981) započeo je karijeru kao jedan od najpoznatijih švedskih blogera i kolumnista. <br /> <br /> Debitovao je u književnosti 2012. godine, kada je objavio međunarodni fenomen <em>Čovek po imenu Uve</em>. <br /> <br /> Neobično smešni, dirljivi i mudri, Bakmanovi romani su odiseje običnih ljudi i zadivljujuće priče o svakodnevnoj hrabrosti. Fredrik Bakman je dosad napisao pet romana &ndash; svi su dobili pohvale kritike i postali međunarodni bestseleri &ndash; i jedno delo iz oblasti publicistike.&nbsp;Romani su mu prodati u dvanaest miliona primeraka širom sveta. <br /> <br /> <em>Čovek po imenu Uve</em> je preveden na četrdeset četiri jezika i nalazi se na petom mestu u Velikoj Britaniji po broju prodatih primeraka u 2016. godini, a 2017. ova priča o dopadljivom džangrizalu slavi godišnjicu kako se nalazi na listi bestselera Njujork tajmsa.&nbsp;&nbsp;<br /> <br /> Švedski film koji je snimljen po ovom romanu nominovan je za Oskara 2017. za najbolji strani film. <br><br>Foto: Henric Lindsten&nbsp;</p>

Slika Kejleb Kar

Kejleb Kar

<p style="text-align: justify">Rođen je u Njujorku 1955. godine. Danas živi u okrugu države Njujork u gradiću Berlin, na farmi <em>Misery Mountain</em>. Diplomirao je istoriju na njujorškom univerzitetu. Napisao je četiri romana: <em>Alijenista, Anđeo tame, The devil soldier, The lessons of Terror</em>. Osim beletristike, bavi se još i vojnim i političkim pitanjima. Urednik je časopisa <em>MQH: Kvartalni magazin za vojnu istoriju</em>. Radio je takođe i na televiziji, filmu, kao i u pozorištu. Osim što piše knjige predaje i vojnu istoriju na koledžu Bard kao gostujući profesor. <br /> <br /> Kajleb Kar je koscenarista kultnog horora <em>Isterivač đavola.</em><br /> <br /> Odrastao je u neobičnoj porodici. Njegov otac bio je neobična ličnost i pripadnik bit generacije. Iako sam nije bio pisac, on je upoznao Džeka Keruaka sa Alenom Ginsbergom i Vilijamom Berouzom, potonje vodeće ličnosti bit pokreta, i družio se sa njima sve do smrti. Godine 1944. ubio je jednog čoveka koji bio opsednut njime, ali je posle dve godine provedene u zatvoru oslobođen. Čak i je i Džek Keruak bio pritvoren kao saučesnik u ubistvu. <br /> <br /> Može se reći da je život i rad Kejleba Kara svojevrsno odbacivanje bitničkog stvaralaštva. Njegovi romani <em>Alijenista</em> i nastavak <em>Anđeo tame</em>&nbsp;po svojim osobinama sasvim su suprotni od rada Keruaka, Ginsberga i Berouza.<br /> <br /> Preminuo je 23. maja 2024. u svom domu u 68. godini života.<br /> <br /> Foto:&nbsp;Patty Clayton</p>

Slika Kejt Atkinson

Kejt Atkinson

<p style="text-align: justify">Kejt Atkinson osvojila je Vitbredovu (Kosta) nagradu prvim romanom<em> Iza kulisa</em> i otada je međunarodno poznata autorka. Njena četiri najnovija bestselera upoznaju nas s bivšim privatnim detektivom Džeksonom Brodijem: <em>Istorije slučaja</em>, <em>Neverovatno zagonetno ubistvo</em>, <em>When Will There Be Good News?</em> i <em>Started Early, Took My Dog</em>. Godine 2011. je za kraljičin rođendan odlikovana ordenom za zasluge.&nbsp;<br /> <br /> Foto:&nbsp;Euan Myles</p>

    Slika Miloš Crnjanski

    Miloš Crnjanski

    <p style="text-align: justify">Miloš Crnjanski je rođen 1893. godine u Čongradu, školovao se kod fratara pijarista u Temišvaru, studirao u Rijeci i Beču, završio komparativnu književnost, istoriju i istoriju umetnosti u Beogradu. <br /> <br /> U međuratnom periodu bio je profesor i novinar, istaknuta figura modernističke književnosti, polemičar u nizu raznorodnih pravaca, urednik antikomunistički orijentisanog lista Ideje. Kao niži diplomatski službenik, kao ataše za štampu i dopisnik Centralnog presbiroa, boravio je u Berlinu (1929&ndash;1931, 1935&ndash;1938) i Rimu (1938&ndash;1941). Kao novinar, specijalni dopisnik i reportažni pisac reprezentativnih beogradskih listova Politika i Vreme, izveštavao je iz Španskog građanskog rata i iz skandinavskih zemalja. <br /> <br /> Drugi svetski rat ga je zatekao u Rimu, odakle je &ndash; posle nemačke okupacije i rasparčavanja Kraljevine Jugoslavije 1941. godine &ndash; sproveden, poput ostalih diplomatskih službenika, za Madrid i Lisabon. U 1941. godini priključio se emigrantskoj vladi Kraljevine Jugoslavije u Londonu. Budući da je bio novinar izrazito antikomunističke orijentacije, otpušten je iz diplomatske službe 1945. godine. Ostao je u emigraciji, u Londonu, u periodu između 1945. i 1966. godine. Označan kao predratni simpatizer pronemačke politike nije mogao dobiti prikladno zaposlenje &ndash; radio je kao knjigovođa u obućarskoj radnji i prodavac knjiga, ostajući često bez posla i u krajnjoj životnoj oskudici. Tek 1966. godine dozvoljeno mu je da se vrati u Beograd, u kojem je umro 1977. godine. <br /> <br /> Kao romansijer, pesnik, putopisac, dramski pisac, pripovedač, novinar, on je obeležio i istorijsku i književnu pozornicu srpskog jezika. U svojoj životnoj i umetničkoj sudbini spojio je neka od najznačajnijih svojstava srpske i evropske istorije: visoku umetničku vrednost, samotništvo i siromaštvo, apatridsku sudbinu koja je postala evropska sudbina pisca, nepoznatost i privatnost egzistencije kao sadržaj savremenog duhovnog lika. Vrativši se u Beograd, svom lutalaštvu pripojio je povratak u zavičaj. I premda nikada nije u javnoj svesti imao onaj značaj i ono mesto koje je zasluživao kako po osećajnosti i duhovnosti svojih dela tako i po savršenstvu njihovog umetničkog izraza, Miloš Crnjanski ostaje najveći srpski pisac u dvadesetom veku.&nbsp;</p>

    Slika Paolo Konjeti

    Paolo Konjeti

    <p style="text-align: justify">Paolo Konjeti (Milano, 1978) objavio je kod izdavačke kuće <em>minimum fax</em> knjige <em>Priručnik za uspešne devojke</em> (2004), <em>Nešto malo se sprema da eksplodira</em> (2007), <em>Sofija se stalno oblači u crno</em> (2012) i <em>Na pecanju u najdubljim virovima</em> (2014). Na temu planine objavio je knjigu <em>Divlji dečak</em> (<em>Terre di mezzo</em>, 2013). Priredio je antologiju priča <em>New York Stories</em> (Einaudi, 2015).<br /> <br /> Njegov blog je paolocognetti.blogspot.it.<br /> <br /> Foto:&nbsp;© Roberta Roberto</p>

    Slika Srđan Valjarević

    Srđan Valjarević

    <p style="text-align: justify">Srđan Valjarević (Beograd, 1967), pisac, piše prozu i poeziju.<br /> <br /> Objavio romane <em>List na korici hleba</em> (1990), <em>Ljudi za stolom</em> (1994), <em>Dnevnik druge zime</em> (2006) i <em>Komo </em>(2007), prozne zapise <em>Zimski dnevnik</em> (1995), troknjižje <em>Fric i Dobrila</em> (2021), <em>Brod koji je zaplovio kroz maglu</em> (2023) i <em>Narator je konačno progovorio</em> (2024), kao i zbirku pesama <em>Džo Frejzer</em> i <em>49 + 24 + 5 pesama</em> (prošireno izdanje, 2024).<br /> <br /> Knjige su mu prevođene na engleski, španski, nemački, francuski, italijanski, švedski, ukrajinski, bugarski, albanski, makedonski, slovenački i kineski jezik.<br /> <br /> Dobitnik je nagrade &bdquo;Biljana Jovanović&ldquo; za <em>Dnevnik druge zime</em> 2006; za roman <em>Komo </em>nagrade &bdquo;Kulturkontakt Austria&ldquo; 2006, &bdquo;Stevan Sremac&ldquo; 2006, &bdquo;Gorki list Award&ldquo; 2007. i &bdquo;Prix des lecteurs du Var &ndash; Toulon&ldquo; 2011.<br /> <br /> Član je Srpskog književnog društva.<br /> <br /> Živi u Beogradu.<br /> &nbsp;</p>

    Slika Zoran Penevski

    Zoran Penevski

    <p style="text-align: justify">Zoran Penevski (1967) je pisac, scenarista i prevodilac. Autor je romana <em>Sara i zaboravljeni trg</em> (Laguna, 2016), <em>Budimir i retke vrste </em>(Kreativni centar, 2013), <em>Lektor</em> (SKC Novi Sad, 2015), <em>Tragovi odsustva</em> (Okean, 2008), <em>Manje važni zločini</em> (stipendija Fonda &bdquo;Borislav Pekić&ldquo;, Okean, 2005), <em>Flamanski mesečar</em> (Matica srpska, 1997) i zbirke priča <em>Istorija stomaka</em> (priče o Gogolju, Beografiti, 1999).<br /> <br /> Sa Ivicom Stevanovićem koautor je prvog srpskog grafičkog romana <em>Ljubazni leševi</em> (SKC Novi Sad, 2004; Komiko, 2011), objavljenog i na engleskom jeziku kao <em>Kindly Corpses</em> (ChiZine, 2016), grafičkog romana <em>Leksikon likovnih legija</em> (SKC Novi Sad, 2005) i strip-albuma <em>L&rsquo;Anatomie du Ciel </em>(Les Humanoides Associès, 2006).<br /> <br /> Napisao je scenarija za strip-albume <em>Korporativni pandemonijum</em> (crtež A. Zolotić, Besna kobila, 2015; nagrada ULUPUDS-a za strip godine), <em>Des Rivierès sur les Ponts</em> (crtež G. Josić, Delcourt, 2004), <em>Filip i Olga &ndash; knjiški moljci</em> (crtež Dušan Pavlić, System Comics, 2012; nagrada na Salonu stripa u Beogradu 2012. godine; prošireno izdanje <em>Olga i Filip &ndash; knjiški moljci</em>, System Comics, 2016).<br /> <br /> Priredio je knjigu zanimljivosti iz istorije početaka <em>Prvi u Srbiji</em> (Laguna, 2016), zbirku viceva <em>Da pukneš od smeha</em> (Kreativni centar, 2012) i priredio i dizajnirao ilustrovani izbor iz dela Miroslav Antića <em>Tu gde počinje nebo</em> (Stylos Art, 2011).<br /> <br /> Objavljivao je priče, tekstove, prikaze, kritike i eseje (o književnosti, stripu, muzici, ilustraciji i dr.) u časopisima <em>Sveske</em>, <em>NIN</em>, <em>Vreme</em>, <em>Večernje novosti</em>, <em>Danas</em>, <em>Art 032</em>, <em>Kvadart</em>, <em>Književna reč</em>, <em>Reč</em>, <em>Povelja</em>, <em>Detinjstvo</em>, <em>Letopis Matice srpske</em>, <em>Ritam</em> itd.<br /> <br /> Preveo je više od pedeset knjiga (sa engleskog, nemačkog i makedonskog jezika), a uredio više od sto izdanja. Radovi su mu prevođeni na engleski, francuski, holandski i makedonski jezik.</p>

    Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

    visa-logo4x
    Group-96674x
    Group4x
    Group-96724x
    layer14x
    Group-96634x
    Group-96654x
    Group-96664x
    image-4384x
    Group-96644x
    image-4394x