Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

10 knjiga koje će vas oduvati

Dugo smo razmišljali šta treba da bude naša prva top 10 lista. I odlučili smo da ona bude baš ovakva. Ne krijemo da je nastala iz srca, i da bismo svi u Redakciji redom potpisali „slažem se“ ispod ovih 10 naslova…
10. Robert Evans, „Kratka istorija poroka
Duhovito, intrigantno i dobro napisano, a još i ne mora da se čita u dahu! Sve činjenice i recepture, autor je sam isprobao. Evansov cilj bio je da istraži i osvetli tradiciju veselja i hedonizma među ljudima, što je s umešnošću, humorom i tačnošću i uspeo.

9. Bil Brajson, „Ni ovde, nitamo
Nema ni jeftinijeg ni zabavnijeg načina da proputuješ svoj kontinent od čitanja ove knjige. Ako do sada niste čitali ništa od Bila Brajsona, onda iz ovih stopa MORATE da ga upoznate. A za one koji su ga čitali, znaće na šta mislimo. Oni su ovo odavno pročitali…

8. Timur Vermes, „Opet on
Smejati se sa Hitlerom, da li se to može? Da li se to sme? 
Timur Vermes je uzdrmao svet svojom maštarijom o tome kako bi se Hitler snašao u današnjem svetu. Mimo svake verovatnoće započinje novu karijeru – na televiziji. Hitler se jednog dana budi na klupi u parku, u Berlinu, i na svoj način shvata i analizira zemlju u kojoj se probudio. Kakva je današnjica u očima Hitlera, i može li probuditi njegovu krvožednost?

7. Čak Palahnjuk, „Borilački klub
Film ste gledali, zapamtili ste Breda Pita u dvostrukoj ulozi, sve je to na mestu. A knjigu, da li ste knjigu pročitali? Milenijalci, a i oni stariji koji su gledali film kad se pojavio – smesta knjigu u ruke! Ovo će jednog dana biti lektira. Možda uđe već u školski program naše dece…

6. Nil Gejmen, „Američki bogovi
U redu, serija ste jesenas gledali. Svejedno, ko pretenduje na to da poznaje savremenu književnost, Gejmenove „Bogove“ ne sme da preskoči niti da isfolira da je pročitao roman. Radnja jeste važna, ali je od nje mnogo važnija enigmatična atmosfera romana. Složićete se da svaki čitalac ima svoju viziju nekog sveta, pa nećemo valjda dozvoliti da jedna serija unificira taj doživljaj?

5. Ridiger Dalke, „Zakoni sudbine
Konačno je sazrelo vreme da se u velikom stilu obelodane zakoni  života. Oni  nikad  nisu  ni  bili  tajni,  mada  se  s  tim  koketiralo. Što pre shvatimo zakone koji postoje i funkcionišu u našim životima, to ćemo u praksi poštedeti sebe muka i patnji.

4. Džejms. S. A. Kori, „Buđenje nemani
Dobro došli u budućnost! Ovaj serijal odudara od većine SF opera, jer je svaka knjiga drugačija na svoj način. Ceo serijal je u osnovi SF, ali nije samo to. Za svakog ljubitelja SF-a, ovo je obavezno štivo. Za sve one koji iz nekog razloga nisu primetili prve četiri knjige iz serijala, pravi je trenutak da se upoznaju sa njima. Pride, sve je čvrsto utemeljeno na naučnim saznanjima i teorijama kojima čovečanstvo trenutno raspolaže, i to čini najmoćnije oružje ovog serijala.

3. Stiven Presfild, „Ognjena kapija
Čitaoci opisuju ovu knjigu kao „istorijski spektakl“. To je razmišljanje jednog spartanskog roba i štitonoše iz bitke kod Termopila. I još kažu: „Niste bili na Termopilima 480. p.n.e? Pročitajte ovu knjigu i bićete na licu mesta!“

2. Gabrijela Kolman, „Haker, trol, uzbunjivač, špijun: mnoga lica Anonimusa
Sveobuhvatna knjiga o globalnom pokretu hakera, trolova i haktivista pod nazivom Anonimusi, koja će vas zaraziti interesovanjem za mračne kuloara interneta. Od ove knjige, počeće da vas podilaze žmarci kad pomislite na digitalni svet. A onda ćete potpuno fascinirani ući u svet edicije #Netopija…  

1. Tomas Pinčon, „Probna faza
XXI vek u punom sjaju… i kolapsu. Od enigmatičnog kralja savremene američke književnosti koji nikada ne daje intervjue niti mu lik znamo, ovo je poslednji roman koji je duboko uzdrmao književnu javnost i izazvao burne aplauze. Neprepričljiv sadržaj, nedokučiv autor, neprevaziđen roman. Šta reći više?

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Bil Brajson

Bil Brajson

<p style="text-align: justify">Bil Brajson rođen je 1951. godine u De Moinu u Ajovi. Na svom prvom putovanju po Evropi, s rancem na leđima 1973, dospeo je i u Englesku, gde je upoznao ženu koja će mu postati supruga i rešio da se skrasi. Piše putopisne članke za Tajms i Indipendent. Do 1995. živeo je sa ženom i četvoro dece u Severnom Jorkširu, a potom odlučio da se vrati u Sjedinjene Države i preselio se s porodicom u Hanover u Nju Hempširu. Osam godina kasnije rešio se na još jedan povratak, i Brajsonovi od 2003. ponovo žive u Engleskoj.<br /> <br /> Prva Brajsonova knjiga bio je urnebesni putopis <em>The Lost Continent</em> (<em>Izgubljeni kontinent</em>), u kome je opisao putovanja po malim američkim gradovima u starom ševroletu svoje majke. Od tada je objavio, između ostalog, <em>A Walk in the Woods</em> (<em>Šetnja po šumi</em>), <em>I`m a Stranger Here Myself </em>(<em>I ja sam ovde stranac</em>), <em>The Mother Tongue </em>(<em>Maternji jezik</em>) i <em>Bill Bryson`s African Diary</em> (<em>Afrički dnevnik Bila Brajsona</em>). Pored duhovitog putopisa <em>Ni ovde ni tamo: putešestvija po Evropi</em>, Laguna je objavila i <em>A short History of Nearly Everything</em> (<em>Kratka istorija bezmalo svačega</em>). <br /> <br /> Bil Brajson je za <em>Kratku istoriju bezmalo svačega </em>dobio 2005. <em>Dekartovu </em>nagradu koju EU dodeljuje za izuzetna međunarodna ostvarenja u oblasti nauke. <em>Kratka istorija bezmalo svačega</em> je takođe dobila nagradu <em>Aventis</em> u kategoriji naučnih knjiga 2004.<a href="http://www.booksattransworld.co.uk/billbryson/" target="_blank"><br /> </a><br /> <span class="ql-special-link" contenteditable="false" data-kind="Eksterni link" data-text="http://www.booksattransworld.co.uk/billbryson/" data-value="http://www.booksattransworld.co.uk/billbryson/"><span class="ql-link-text">http://www.booksattransworld.co.uk/billbryson/</span></span></p>

Slika Čak Palahnjuk

Čak Palahnjuk

<p style="text-align: justify">Pre nego što će se proslaviti romanom <em>Fight Club</em>, Čak Palahnjuk je radio kao mehaničar u servisu za popravku kamiona, gde je većim delom i napisao priče koje je povezao u roman iz kog će kasnije iznići i kultni film. Palahnjuk je rad na <em>Fight Clubu</em> započeo frustriran odbijanjem na koje je naišao kod izdavača prilikom pokušaja da objavi svoj rukopis <em>Nevidljiva čudovišta</em> (<em>Invisible Monsters</em>), priču o unakaženom foto-modelu koji se uz pomoć svog transseksualnog pratioca sveti bivšem dečku i najboljem prijatelju. Rukopis je odbijen kao previše rizičan za objavljivanje, i Palahnjuk je rešio da "skine rukavice" i napiše nešto za šta je smatrao da izdavači nikad neće smeti da objave, apokaliptičnu, crnohumornu priču o usamljeniku koji ulazi u bizaran odnos sa harizmatičnim i opasnim underground liderom i peripetijama koje proizilaze iz tog odnosa. Ispostavilo da je ta priča ne samo objavljena, nego je svom autoru donela i kultni status.<br /> <br /> Potom dolazi <em>Preživeli</em>, knjiga objavljena u Laguni, kao i <em>Zagrcnut</em>, roman čija je centralna ličnost ovisnik o seksu koji po restoranima glumi napade gušenja hranom (priča je delimično zasnovana na autorovoj ličnoj tragediji &ndash; 2001. njegovog oca je ubio bivši muž očeve ljubavnice, a Palahnjuk je romanom pokušao da otkrije kako seksualna kompulzivnost može uništiti nečiji život). <br /> <br /> Palahnjukovi zapleti i način pripovedanja definitivno nisu za svakoga, ali kritičari ostaju impresionirani njegovim talentom za pisanje, darom za satiru i neospornom originalnošću.</p>

Slika Gabrijela Kolman

Gabrijela Kolman

<p style="text-align: justify">Gabrijela Kolman je antropološkinja sa Univerziteta Makgil. Kolmanova se bavi istraživanjem politike digitalnih medija, a naročito se interesuje za hakere, privatnost i državni nadzor građana; o tome piše i predaje na fakultetu.&nbsp;<br /> <br /> Dobitnica je nagrade &bdquo;Dajana Forsajt&ldquo; Američkog antropološkog saveza za 2015. godinu, koju dodeljuju Društvo za antropologiju rada i Komitet za antropologiju nauke, tehnologije i računarstva.</p>

Slika Nil Gejmen

Nil Gejmen

<p style="text-align: justify">Nil Gejmen je verovao da je strip autor, sve dok mu na nekoj zabavi jedan od prisutnih gostiju, inače urednik književnog dodatka lokalnih novina, nije objasnio da je to što Gejmen radi zapravo literarno stvaranje. Gejmen će kasnije u jednom prisećanju na ovaj događaj reći da se osećao kao žena koju su upravo obavestili da nije prostitutka već &bdquo;kraljica noći&ldquo; ("I suddenly felt like someone who had been informed that she wasn`t a hooker, that in fact she was a lady of the evening.", <em>Los Angeles Times</em>, 2001).<br /> <br /> Do tada, Gejmen je već stekao zavidnu reputaciju kao autor scenarija za strip serijal <em>Sendmen</em>, kao i za niz underground stripova za koje je dobio više nagrada. 1995. okončao je rad na <em>Sendmenu</em> počeo rad na<em> pravim</em> proznim delima, što je rezultiralo sa nekoliko zbirki priča i <em>Zvezdanom prašinom</em>, nekom vrstom bajke za odrasle. Sledila je saradnja sa Teri Pračetom na <em>Dobrim predskazanjima</em>, serija&nbsp;<em>Nikadođija</em> (futuristička priča o mračnom podzemnom svetu Londona, koji je BBC pretočio u TV seriju), kao i Gejmenovo viđenje dečije fantastike u <em>Koralini</em>, koju mnogi porede sa Luisovom <em>Alisom u zemlji čuda</em>. Godine 2001. objavljeni su <em>Američki bogovi</em>, roman za koji je Gejmen dobio jednu od najprestižnijih nagrada u žanru, nagradu Brem Stoker udruženja horor pisaca.<br /> <br /> Pored ovoga, Gejmen je kreator scenarija za japanski animirani film <em>Princeza Mononoke, </em>kao i scenarija za filmove koji tek treba da budu snimljeni po njegovim romanima i pričama. 1999. oživeo je serijal <em>Sendmen</em>. <br /> <br /> Niz zanimljivih detalja vezan je za ovog autora: Univerzitet Kalifornija uveo je <em>Sendmen</em> kao obaveznu lektiru na predavanjima o mitovima, pop pevačica Tori Ejmos je na čak tri svoja albuma izvodila pesme o Nilu Gejmenu, a proslavljeni pisac Norman Majler jednom prilikom je povodom fame oko <em>Sendmen</em> izjavio da je konačno dočekao jedan strip za intelektualce. Posle svega ovoga zanimljiva je i izjava Gejmenovog školskog savetnika, koju je kao petnaestogodišnjak mogao da čuje pošto mu je rekao da bi želeo da pravi stripove: &bdquo;A da li si razmišljao o poslu računovođe?&ldquo;<br /> <br /> Foto&nbsp;© Kyle Bice</p>

Robert Evans

<p style="text-align: justify">Robert Evans je glavni urednik sajta <em>cracked.com</em>. Njegove članke na sajtu pogledaju, a ponešto verovatno i pročitaju oni koji 64 miliona puta godišnje kliknu na neki od Robertovih, uvek zabavnih i originalnih tekstova. <em>Kratka istorija poroka</em> je njegova prva samostalna knjiga, a s ekipom sa sajta je napisao još nekoliko. Spada u one autore koji imaju lude ideje, ali je jedan od retkih koji ih isproba i u praksi. Sve što vam preporučuje u svojoj knjizi &ndash; testirao je na sebi. &nbsp;</p>

Slika Stiven Presfild

Stiven Presfild

<p style="text-align: justify">Stiven Presfild je rođen 1943. u Porto Spejnu na Trinidadu. Pošto je 1965. diplomirao na Univerzitetu Djuk, stupio je u marince. Pripadnik ovih elitnih vojnih trupa bio je sve do 1971. godine, kada se oženio, preselio u Njujork i zaposlio kao pisac reklamnih tekstova za jednu firmu. U želji da uradi nešto kreativnije i značajnije, dao je otkaz i počeo da piše roman. Ta odluka se umalo pretvorila u njegovu životnu katastrofu. Tri godine kasnije, razveden i bez prebijene pare, živeo je u jednoj prikolici pokraj reke, od niza privremenih poslova kao što su branje voća i vožnja taksija i traktora. <br /> <br /> U međuvremenu je napisao tri romana, od kojih nijedan nije objavljen. Tada je Presfild rešio da je vreme za novu veliku promenu i odselio se u Grad snova, gde je u narednih petnaest godina napisao, ili sarađivao na pisanju trideset i četiri scenarija. Od filmova snimljenih prema njima neki su zaboravljeni vrlo brzo, i ni sam Presfild ne želi da ih se seća. Tih godina, omiljena knjiga mu je postala <em>Bhagavad-Gita</em>, i u njoj je pronašao i inspiraciju za prvi svoj roman koji je ne samo objavljen nego i dospeo na bestseler liste, pod naslovom <em>The Legend of Bagger Vance</em> (<em>Legenda o Bageru Vensu</em>). <br /> <br /> Za njim su usledila tri istorijska romana čija se radnja odigrava u antičkoj Grčkoj i koji su, jedan za drugim, postigli zavidan uspeh, pre svega u Sjedinjenim Državama i u Grčkoj: <em>Gates of Fire</em> (<em>Ognjena kapija</em>), <em>Tides of War</em> (<em>Plime rata</em>) i <em>Last of the Amazons</em> (<em>Poslednje Amazonke</em>). <em>Ognjena kapija</em> zvanično je uvrštena u obaveznu literaturu za studente Vojne akademije Sjedinjenih Država i pripadnike specijalnih pomorsko-pešadijskih jedinica. U septembru 2003. Sparta (danas sasvim malo naselje na mestu nekadašnje Leonidine kraljevine) proglašava Stivena Presfilda svojim počasnim građaninom.</p>

Slika Timur Vermes

Timur Vermes

<p style="text-align: justify">Timur Vermes je rođen 1967. godine u Nirnbergu, kao dete Mađara i Nemice. U Erlangenu je studirao istoriju i politiku; konačno se zaposlio kao novinar. Od 2001. radi za Abendcajtung i kelnski Ekspres, a zatim za više magazina i najzad za modni fitnes časopis Šejp. Od 2009. objavio je četiri knjige kao pisac iz senke.</p>

Slika Tomas Pinčon

Tomas Pinčon

<p style="text-align: justify">Tomas Ragls Pinčon mlađi (1937, Glen Kouv, Njujork), kultni autor savremene američke proze, dve godine je proveo u ratnoj mornarici pre nego što je diplomirao engleski jezik na Univerzitetu Kornel. <br /> <br /> Pošto je krajem pedesetih i početkom šezdesetih godina XX veka objavio nekoliko novela, započeo je rad na romanima, po kojima je danas najpoznatiji: <em>V.</em> (1963), <em>Objava broja 49</em> (1966), <em>Duga gravitacije</em> (1973), <em>Vajnlend</em> (1990), <em>Mejson i Dikson</em> (1997), <em>Protiv dana</em> (2006), <em>Skrivena mana</em> (2009). <br /> <br /> Sredinom šezdesetih se potpuno povukao iz javnosti, mesto njegovog boravka je od tada nepoznato i samo uski krug njegovih najbližih prijatelja i saradnika zna kako on danas izgleda. Dobitnik je Mekarturove stipendije, kao i nagrade <em>National Book Award</em>.</p>

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x