Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Prikaz romana „Neočekivana braća“: Distopija ili utopija?

neocekivana-braca-350
Antiohija je najmanje ostrvo Hironskog arhipelaga, čiji su vlasnici naši junaci – pripovedač romana, karikaturista Alek Zander, i Eva Sen Žil, autorka knjige „Budućnost više ne stanuje na ovoj adresi“, koja ju je proslavila. Oboje su se tu doselili da bi, kao jedina dva stanovnika, živeli u samoći. Suprotno onom što bi se očekivalo od tako učmalog mesta, još od prvih rečenica se dešava nešto što ga direktno povezuje s ostatkom sveta: nestanak struje, zatim radio-programa i mreže za mobilnu telefoniju; sve u svemu – rečima Aleka Zandera – „brutalna apokalipsa oblikovana ljudskom rukom“.

Kada se komunikacione mreže vrate na ostrvo, i ostatak planete, karikaturista preko svog starog prijatelja Morisa Outsa – poznatijeg kao Moro, savetnika američkog predsednika Hauarda Miltona, saznaje da je umalo došlo do planetarne tragedije kao posledice odluke potonjeg da pod izgovorom sprečavanja budućih eksplozija u SAD, kakvih je bilo u nekoliko prethodnih meseci, širom sveta zapleni sve nuklearno oružje u rukama pojedinaca izvan kontrole, čemu su pre svega Indija, Kina, Rusija i Pakistan poručili da će se suprotstaviti. Miltonova odluka svakako podseća na Bušovu, da posle napada na kule bliznakinje u Njujorku 11. septembra 2001. započne rat u Avganistanu (koji se praktično tek nedavno završio). Naglo prekidanje komunikacija u celom svetu može pak da podseti na kovid, kao praktično jedinu apsolutno planetarnu pandemiju.

Aluzija na savremeno čovečanstvo je još mnogo, a ovaj potencijal romana Maluf pojačava neizbrojnim esejističkim pasažima: kakva je budućnost nuklearno prenaoružanog sveta, čiji vodeći, pre svega američki, političari i njihovi sledbenici zbog novca i moći rade protiv zdravlja i bezbednosti stanovništva i prirode; sveta u kom je, uprkos jačanju društvenih mreža i sličnih savremenih vidova komunikacije, samoća sve veća? Iako se ono što je u „Neočekivanoj braći“ opisano nije dogodilo u stvarnosti, nije moguće a da se usled pitanja koja knjiga direktno ili posredno postavlja, a kakva su tek navedena, najveći mogući broj čitalaca ne poistoveti s njom. S druge strane, velika količina izmišljaja ne znači i neverodostojnost, pre svega stoga što je i savremeni svet – pošto nas je intelektualno, tehnički, naučno i logistički prevazišao, a bez trajne svrhe – u tom smislu neverodostojan.

Pošto sluti nezavidan scenario savremenog čovečanstva s obzirom na to s koliko je strana ono samo sebe ugrozilo, roman je, bez sumnje, distopija. Ta je njegova crta podvučena činjenicom da se sve što je u njemu opisano odvija u dnevniku koji (kroz celine naslovljene Magle, Svetlosti, Palamari i Pomračenja) Alek Zander vodi tokom novembra i decembra, dva završna meseca (poslednji „pokriveni“ dan je 8. decembar, sasvim blizu kraja godine). Međutim, nuklearna katastrofa je izbegnuta zahvaljujući naslovnoj „neočekivanoj braći“, ljudima koji sebe nazivaju Empedoklovim prijateljima i imaju natprirodne moći i samo žele da spreče planetarnu katastrofu ne služeći nijednoj naciji (osim što su zadojeni starogrčkim znanjima, čime se Atina kao kolevka demokratije suptilno uspostavlja kao kontrapunkt savremenom svetu). S druge strane, pošto u slučaju obistinjenja distopijskih scenarija (koji nažalost deluju sve realističnije) ne bi bilo takvih spasilaca čovečanstva kakva su „neočekivana braća“, istoimeni roman se može čitati i kao utopija.

Autor: Domagoj Petrović

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Amin Maluf

Amin Maluf

<p style="text-align: justify">Amin Maluf je francuski pisac libanskog porekla, rođen 1949. u Bejrutu, u libanskoj porodici intelektualaca maronitske i melkitske hrišćanske manjine. Nakon studija sociologije i ekonomije, radio je u Libanu kao novinar i ratni reporter u listu An Nahar, obavljajući misije širom sveta i susrećući se sa istorijskim ličnostima kao što su Indira Gandi, Naser i Homeini.<br /> <br /> Odbijajući da učestvuje u libanskom građanskom ratu, 1976. emigrirao je u Francusku, gde mu se kasnije priključuje i porodica. U Parizu je neko vreme nastavio da se bavi novinarstvom, da bi se ubrzo posvetio književnosti pišući na odličnom francuskom.<br /> <br /> Postigao je veliki svetski uspeh istorijskim esejom &bdquo;Krstaški ratovi u očima Arapa&ldquo; (1983), koji su ponovili romani: &bdquo;Leon Afrikanac&ldquo; (1986), &bdquo;Samarkand&ldquo; (1988), &bdquo;Vrtovi svetlosti&ldquo; (1991), &bdquo;Prvi vek posle Beatrise&ldquo; (1992), &bdquo;Baldasarovo putešestvije&ldquo; (2000), &bdquo;Dezorijentisani&ldquo; (2012), a naročito slavni esej &bdquo;Ubilački identiteti&ldquo; (1998), preveden na pedesetak jezika. Autor je i žanrovski neodredivih knjiga: &bdquo;Porekla&ldquo; (2004) i &bdquo;Fotelja na Seni&ldquo; (2016), kao i operskih libreta. Za roman &bdquo;Taniosova stena&ldquo; (1993) dobio je Gonkurovu nagradu, najveće francusko književno priznanje, a bestseler &bdquo;Levantski đerdan&ldquo; (1996) preneo je na film režiser Atik Rahimi 2015. godine.<br /> <br /> Primio je niz drugih priznanja i nagrada: za esej &bdquo;Poremećenost sveta&ldquo; (2009) nagradu &bdquo;Knjiga i prava čoveka&ldquo; za &bdquo;Brodolom civilizacija&ldquo; (2019) nagradu &bdquo;Danas&ldquo; itd. Najveće priznanje doživeo je 2011. godine izborom u Francusku akademiju, na čijem je čelu danas, među &bdquo;40 besmrtnika&ldquo;. Posmatrač i tumač svoga vremena, Amin Maluf uspeva svojim delima u duhu tolerancije i humanističkih principa da izgradi mostove između različitih civilizacija i kultura.<br /> <br /> Foto: JF PAGA Grasset</p>

O velikim-malim osećanjima na promociji Jelice Greganović drugog dana manifestacije Dečji dani kulture

Serijal za sada broji tri knjige „Bau-Bau“ (o strahu), „Gde živi ljubav“ (o ljubavi) i „Svitac Svetozar“ (o ljutnji), a u pripremi je i četvrta, u kojoj će kroz lik Tužne Vrbe Vesele biti predstavljena tuga.

Pročitaj više

O životu, vrlini i moći razuma: „Meditacije ili Samom sebi“ Marka Aurelija u prodaji od 5. marta

Remek-delo praktične filozofije „Meditacije ili Samom sebi“ poslednjeg rimskog cara Marka Aurelija, sa izuzetnim predgovorom Vladete Jankovića, nudi dragocene uvide o životu, vrlini i moći razuma. Meditacije koje je napisao u poslednjim godinama svojih vojnih pohoda sadrže privatna

Pročitaj više

Igrajmo se bojama: Veliki posteri za bojenje „U zoo-vrtu“ i „U luna-parku“ u prodaji od 5. marta

Čuješ li tutnjavu vozića i muziku sa ringišpila? Mmm, zamirisale su kokice u luna-parku! Okupi društvo pa pođite različitim stazama zoo-vrta. Pauza je u bistrou! Razvij veliku bojanku, zgrabi bojice i gledaj kako luna-park ili zoo-vrt oživljavaju pod tvojom rukom. Prati primer ili svojoj

Pročitaj više

Za kreativnu zabavu – bojanke „Šareni trenuci“ u prodaji od 5. marta

Uz prelepe bojanke „Šareni trenuci: Razvedri dan bojama!“ i „Šareni trenuci: Zabava u svim bojama!“ pred vama su sati zabave sa vašim mališanima. Ove bojanke sadrže raznovrsne ilustracije prilagođene deci, od životinja do zabavnih likova i predmeta iz svakodnevnog života. Pružaju

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com