Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Prikaz romana „Berači borovnica“: Bilo je lepo i bilo je prolazno

Amanda Piters pripada Mikmačkom narodu. Indijanski narod naseljavao je istočnu, atlantsku obalu Kanade. Poslednji kanadski popisi stanovništva beleže da ih ima 168.480, neki još govore mikmački jezik, mikmačko pismo (mikmački hijeroglifi) se izgubilo, pišu latinicom. Spisateljica uzbudljive porodične sage zna tek poneku reč mikmačkog jezika (tapatat i pitevej, krompir i čaj), piše na engleskom jeziku, latinicom. Uostalom, školovana je na tom jeziku, a univerzitetsko obrazovanje je stekla u Santa Feu.

Berači borovnica“... kako pitomo, ekološki prihvatljivo deluje naslov knjige. A u pitanju je teška priča o usponima i padovima indijanske porodice na čijoj unutrašnjoj koheziji, međusobnoj podršci i ljubavi članova porodice možemo samo da pozavidimo.

Elem, otac, majka, petoro dece – Ben, Mej, Čarli, Džo i Rubi. Svake godine porodica za preživljavanje zarađuje na dve lokacije: u Mejnu beru borovnice i žive u brvnari, u kojoj nezaboravne mirise i atmosferu stvara majka, i u Novoj Škotskoj, odakle potiču, gde na plantažama beru jabuke i pružaju usluge bogatim lovcima. Na stolu uvek ima hrane, deca se prema mogućnostima uključuju u sezonske poslove. Dečaci čeznu da ih otac prihvati kao asistente u lovu na jelena.

Rubi nestaje tokom sezone branja borovnica, u trenutku kad najstariji Ben ima trinaest godina, Mej jedanaest, Čarli devet, Džo šest, a ona sama četiri. Iako je potraga za devojčicom obimna (u nju su uključeni berači borovnica) devojčici se gubi svaki trag. Godinama će braća pretraživati okolne šumarke, polja, mlado rastinje, grmlje, ne bi li pronašli neki dokaz, parče njene haljinice, kost, bilo šta. Bezuspešno. Majka i Džo su iz samo njima znanih uverenja sigurni da je Rubi živa. Šta se dogodilo sa Rubi?

Jedna utučena, u život razočarana žena, koja je redom pobacivala svu začetu decu, krstarila je putem broj 9 i ugledala malu, zamišljenu devojčicu kako sedi na jednom kamenu između polja borovnica. Uzela je dete. Sebe je ubedila da je dete napušteno. Njen muž sudija je pribavio dokumente prema kojima je devojčica rođena 21. avgusta. Jedan beli sudija će tako sačuvati svoj mir. Devojčici su dali ime Norma. Pazili su je. Možda malo preterano. Dete je zapravo skrivano. Promenili su adresu, uništili porodične slike kako ne bi bilo dokaza da Norma u prve četiri godine nije bila deo porodice, komunicirali su sa jako malo ljudi. Ispostaviće se da su njena sestra Džun i sestrina partnerka znale šta se dogodilo. One su bile čuvarke tajne.

Pametna indijanska devojčica ide u školu, raste u atmosferi u kojoj ima malo životne radosti. Majčine stalne glavobolje se pripisuju nesrećnom iskustvu sa gubljenjem beba. Rubi/Norma ima čudne snove. Sećanja na biološku porodicu zapravo vaskrsavaju u njenim snovima. Ona izmišlja drugaricu, koju zove Rubi, i njenog brata Džoa. Kao malena piše dnevnik kome poverava svoje snove. Odrasli ih negiraju, tvrde da svi imaju čudne snove i da to nema veze sa realnošću. Kao studentkinja posmatra demonstracije Indijanaca u Bostonu gde studira. Jedan Indijanac je iz daljine prepoznaje i zove glasno „Rubi, Rubi...“ Povorka demonstranata ih razdvaja, a tetka Džun, koja je uz nju, odvlači je. Bio je to Ben. On prenosi porodici da je video Rubi, da ona jako liči na majku, da je lepa... Porodica sumnja. Veruju da pokušava da uteši majku i Džoa.

Rubi/Norma ima unutrašnje osećanje da sa pričom porodice nešto nije u redu. Konstatuje da ne postoje njene slike pre napunjene četiri godine. Onda ostale slike porodice nestaju. Zaključuje da je usvojeno dete. Pre toga joj brak sa čovekom koga voli propada. Izgubila je bebu. Uverena je da će joj se događati isto što i njenoj majci. Ne želi da ponovi, doživi mrak koji je njenu majku uzeo pod svoje pa raskida brak. Radi kao učiteljica. Ljudi oko nje primećuju njenu boju kože

koju porodica pripusuje nekom daljem rođaku Italijanu. Na očevoj sahrani će shvatiti da taj rođak Italijan uopšte ne postoji. Ubrzo po smrti muža majka upada u demenciju. Norma je smešta u dom. Majka umire. Umire i partnerka tetke Džun. Džun vriskom priznaje celu priču koju su godinama svi skrivali od Norme. Da bi se iskupila, Džun joj pomaže u potrazi za biološkim roditeljima. I njena pomoć je važna. Pregleda novine, pronalazi vest o Čarlijevoj smrti. U članku se pominje da je ista porodica pre toga ostala bez devojčice Rubi. Priča se dalje odvija svojim tokom.

Rubi se vratila svojoj porodici i, osim oca i Čarlija, pronalazi i sestru Mej i braću Bena i Džoa. Džo će ubrzo umreti, ali činjenica da je napokon ugledao voljenu mlađu sestru, da je uz njega i njegova ćerka, poslednje dane ispunjava mu srećom.

Propušteno se ne može vratiti, ali kao da su nebesa napravila ravnotežu u životima aktera ovog romana. Iz porodične priče ove indijanske porodice shvatamo da je upravo ta ravnoteža bitna.

Autor: Nadežda Radović
Izvor: Danas

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Amanda Piters

Amanda Piters

<p style="text-align: justify">Amanda Piters je spisateljica mikmačkog i doseljeničkog porekla. Njeni su radovi objavljeni u časopisima <em>The Antigonish Review</em>, <em>Grain</em>, <em>Alaska Quarterly Review</em>, <em>The Dalhousie Review</em> i <em>filling </em><em>Station</em>. Dobitnica je nagrade <em>Indigenous Voices</em> za 2021. za neobjavljenu prozu i učesnica programa <em>Writers&rsquo; Trust Rising Stars </em>2021. Amanda ima diplomu kreativnog pisanja sa Univerzitetu u Torontu, a diplomirala je i magistrirala likovnu umetnost na Institutu za umetnost američkih Indijanaca u Santa Feu u Novom Meksiku. Živi i piše u Dolini Anapolis u Novoj Škotskoj sa svojim krznenim bebama Holi i Pukom.<br /> <br /> Foto: Amanda Piters&nbsp;(privatna arhiva)</p>

O velikim-malim osećanjima na promociji Jelice Greganović drugog dana manifestacije Dečji dani kulture

Serijal za sada broji tri knjige „Bau-Bau“ (o strahu), „Gde živi ljubav“ (o ljubavi) i „Svitac Svetozar“ (o ljutnji), a u pripremi je i četvrta, u kojoj će kroz lik Tužne Vrbe Vesele biti predstavljena tuga.

Pročitaj više

O životu, vrlini i moći razuma: „Meditacije ili Samom sebi“ Marka Aurelija u prodaji od 5. marta

Remek-delo praktične filozofije „Meditacije ili Samom sebi“ poslednjeg rimskog cara Marka Aurelija, sa izuzetnim predgovorom Vladete Jankovića, nudi dragocene uvide o životu, vrlini i moći razuma. Meditacije koje je napisao u poslednjim godinama svojih vojnih pohoda sadrže privatna

Pročitaj više

Igrajmo se bojama: Veliki posteri za bojenje „U zoo-vrtu“ i „U luna-parku“ u prodaji od 5. marta

Čuješ li tutnjavu vozića i muziku sa ringišpila? Mmm, zamirisale su kokice u luna-parku! Okupi društvo pa pođite različitim stazama zoo-vrta. Pauza je u bistrou! Razvij veliku bojanku, zgrabi bojice i gledaj kako luna-park ili zoo-vrt oživljavaju pod tvojom rukom. Prati primer ili svojoj

Pročitaj više

Za kreativnu zabavu – bojanke „Šareni trenuci“ u prodaji od 5. marta

Uz prelepe bojanke „Šareni trenuci: Razvedri dan bojama!“ i „Šareni trenuci: Zabava u svim bojama!“ pred vama su sati zabave sa vašim mališanima. Ove bojanke sadrže raznovrsne ilustracije prilagođene deci, od životinja do zabavnih likova i predmeta iz svakodnevnog života. Pružaju

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com