Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Održana tribina o „Černobiljskoj molitvi“ nobelovke Svetlane Aleksijevič

Dvadeseta, jubilarna tribina Laguninog književnog kluba održana je prvog petka u oktobru u knjižari Delfi u SKC-u, a tema je bila knjiga „Černobiljska molitva“ aktuelne dobitnice Nobelove nagrade za književnost Svetlane Aleksijevič.
O knjizi su govorili prevoditeljka Enisa Uspenski, istoričarka Ivana Pantelić i pisac Vule Žurić.

„Černobiljska molitva“ je čudesan i potresan prikaz černobiljske katastrofe 1986. kada je došlo do najveće eksplozije u jednoj nuklearnoj centrali, koja je kontaminirala ne samo neposrednu okolinu već se radijacija proširila na celu našu planetu.

Prema rečima Enise Uspenski, Svetlana Aleksijevič je veoma poznata u svetu, a samo kod nas njena dela nisu prevođena i zato je odluka da joj pripadne Nobelova nagrada za 2015. godinu u Srbiji dočekana sa iznenađenjem.

Svetlana Aleksejevič je poznata novinarka u SSSR-u, diplomirala je novinarstvo u Minsku jer je rođena u Belorusiji, ali piše na ruskom jeziku. Mnogi su joj osporavali Nobelovu nagradu jer ona piše sve svoje knjige u formi dokumentarističke proze, prenoseći kroz svoje razgovore sa svedocima događaj o kojem piše. Međutim, tvrdi pisac Vule Žurić, ona je od narativne forme stvorila vrhunska umetnička dela preko emocija i empatije koja izbija iz tih razgovora.

Inače, Enisa Uspenski je podsetila da je „Černobiljska molitva“ u formi monodrame bila izvedena i u Srbiji na Festivalu u Zrenjaninu.

Sve učesnike tribine je duboko pogodila autorkina priča o „pogubnim i nesagledivim posledicama černobiljske katastrofe“, kao i potresni romaneskni „monolozi“ preživelih.

Istoričarka Ivana Pantelić je istakla da se veoma ceni narativna istorija kao izvor autentičnih svedočenja o nekim istorijskim događajima i da ta svojstva poseduju sve knjige aktuelne nobelovke, koja će svoju „krunu“ predati novom laureatu 13. oktobra.

„Najveći kvalitet tih svedočanstava je njihova autentičnost“, istakla je Ivana Pantelić i dodala da nije mogla da se odluči da li je knjiga opelo našoj planeti, ali svakako je opelo za onu teritoriju Belorusije koja je bila neposredno ozračena, pa je i tlo moralo da bude zamenjeno i ne sme da se koristi.

Za Ivanu Pantelić priča o pustoj zemlji koju naseljavaju izbeglice iz azijskog dela SSSR-a slična je onome što se dešava poslednjih nekoliko godina na Bliskom istoku i u Evropi.

Za Vuleta Žurića poseban kvalitet knjige jeste jezik kojim je pisana, jer jasno pokazuje na koji način tu katastrofu doživljavaju žene svih generacija, a kako muškarci, ali se može videti i stepen obrazovanja autorkinih sagovornika.

Enisa Uspenski je naglasila da se Svetlana Aleksijevič trudila da jezik bude što jednostavniji, mada nije bilo lako za prevođenje, jer je književnica ispovesti Belorusa morala prvo da prevodi na ruski jezik koji koristi kao svoj književni.

Sledeća tribina Laguninog književnog kluba biće održana prvog petka u novembru, a tema će biti „Procep u vremenu“ Dženet Vinterson, moderna verzija Šekspirove drame „Zimska bajka“.

Knjiga je na popustu od 30 odsto u svim knjižarama Delfi i Laguninom klubu čitalaca u Resavskoj 33 do petka, 4. novembra.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Svetlana Aleksandrovna Aleksijevič

Svetlana Aleksandrovna Aleksijevič

<p style="text-align: justify">Svetlana Aleksandrovna Aleksijevič (1948, Stanislav, Ukrajina), sovjetska i beloruska književnica, novinarka i scenarista dokumentarnih filmova. Piše na ruskom jeziku. <br /> <br /> Otac joj je bio Belorus, majka Ukrajinka. Završila je studije žurnalistike na Beloruskom državnom univerzitetu 1972. i radila kao vaspitačica, učiteljica istorije i nemačkog jezika u nekoliko škola na jugu Belorusije i kao novinar u lokalnim beloruskim novinama. Primljena u Savez pisaca SSSR 1983. Od 2000. godine živela u Italiji, Francuskoj i Nemačkoj, a od 2013. ponovo u Belorusiji. Njene knjige, pisane u maniru dokumentarističke proze, prevedene su na 20 jezika, dobila je brojne književne nagrade u Sovjetskom Savezu i Rusiji, zatim Herderovu, Remarkovu, američku Nacionalnu nagradu kritike, srednjoevropsku književnu nagradu &bdquo;Angelus&ldquo;, a 2015. godine Nobelovu nagradu za književnost za &bdquo;višeglasno stvaralaštvo &ndash; spomenik stradanju i herojstvu našega vremena&ldquo;. <br /> <br /> Slog njene prve knjige <em>Otišao sam sa sela</em> partijska cenzura je 1976. godine rasturila zbog kritike represivnog sistema izdavanja pasoša sovjetskim građanima. Druga njena knjiga <em>Rat nema žensko lice</em> (1985), zapravo prva koja je objavljena, početak je njenog zamišljenog ciklusa &bdquo;Glasovi utopije&ldquo; i zasniva se na zapisima iskaza žena učesnica Drugog svetskog rata. Slede u istom maniru knjige <em>Cinkani momci </em>(1991), sastavljena od priča majki koje su izgubile svoje sinove u ratu u Avganistanu, i <em>Začarani smrću</em> (1993), posvećena problemu samoubistva u vreme oštrih društvenih promena u bivšem Sovjetskom Savezu. Posle <em>Černobiljske molitve</em> (1997), koja joj je donela svetsku slavu i objavljena u 4 miliona primeraka, objavila je još knjige <em>Poslednji svedoci &ndash; nimalo dečje priče</em> (2004), u kojoj o Drugom svetskom ratu na području tadašnjeg Sovjetskog Saveza govore svedoci koji su tada bili deca, i <em>Second hand vreme</em> (2013), gde autorka tematizuje problem uticaja istorije raznih država na svest njenih građana u procesu formiranja fenomena &bdquo;sovjetskog čoveka&ldquo;.<br /> <br /> Napisala je dvadesetak scenarija za dokumentarne filmove i tri drame.<br /> <br /> Na Svetlanu Aleksijevič su najviše uticali beloruski pisci Ales Adamovič i Vasilj Bikov, a donekle i Varlam Šalamov, koga je smatrala najboljim piscem XX veka, dok nju kritika svrstava među najznačajnije predstavnike dokumentarističke proze, kao što su Truman Kapote i Norman Majler.<br /> <br /> Foto: A. Mahmoud</p>

    O velikim-malim osećanjima na promociji Jelice Greganović drugog dana manifestacije Dečji dani kulture

    Serijal za sada broji tri knjige „Bau-Bau“ (o strahu), „Gde živi ljubav“ (o ljubavi) i „Svitac Svetozar“ (o ljutnji), a u pripremi je i četvrta, u kojoj će kroz lik Tužne Vrbe Vesele biti predstavljena tuga.

    Pročitaj više

    O životu, vrlini i moći razuma: „Meditacije ili Samom sebi“ Marka Aurelija u prodaji od 5. marta

    Remek-delo praktične filozofije „Meditacije ili Samom sebi“ poslednjeg rimskog cara Marka Aurelija, sa izuzetnim predgovorom Vladete Jankovića, nudi dragocene uvide o životu, vrlini i moći razuma. Meditacije koje je napisao u poslednjim godinama svojih vojnih pohoda sadrže privatna

    Pročitaj više

    Igrajmo se bojama: Veliki posteri za bojenje „U zoo-vrtu“ i „U luna-parku“ u prodaji od 5. marta

    Čuješ li tutnjavu vozića i muziku sa ringišpila? Mmm, zamirisale su kokice u luna-parku! Okupi društvo pa pođite različitim stazama zoo-vrta. Pauza je u bistrou! Razvij veliku bojanku, zgrabi bojice i gledaj kako luna-park ili zoo-vrt oživljavaju pod tvojom rukom. Prati primer ili svojoj

    Pročitaj više

    Za kreativnu zabavu – bojanke „Šareni trenuci“ u prodaji od 5. marta

    Uz prelepe bojanke „Šareni trenuci: Razvedri dan bojama!“ i „Šareni trenuci: Zabava u svim bojama!“ pred vama su sati zabave sa vašim mališanima. Ove bojanke sadrže raznovrsne ilustracije prilagođene deci, od životinja do zabavnih likova i predmeta iz svakodnevnog života. Pružaju

    Pročitaj više

    Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

    visa-logo4x
    Group-96674x
    Group4x
    Group-96724x
    layer14x
    Group-96634x
    Group-96654x
    Group-96664x
    image-4384x
    Group-96644x
    image-4394x

    Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

    Powered byoozmi.com