Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Nova izdanja domaćih autora

Na knjižarskim policama uskoro će se naći deseto izdanje treće knjige „Zagonetnih priča“ Uroša Petrovića. Ko voli priče, uživaće u njima, ali svaka postavlja ne baš lak zadatak – rešavanje logičke zagonetke vezane za događaje iz neobičnog traperskog naselja. Neretko će biti potrebna i pomoć starijih jer ova knjiga, najblaže rečeno, ne potcenjuje decu.

Roman „Grabljivica“ Simonide Milojković doživeće deseto izdanje. Ovo je ispovest Violete, devojke koja je iz jednog sela u Srbiji došla u Beograd i postala sponzoruša, a kasnije i prostitutka. Nakon veze sa poznatim kriminalcem i izlaska iz zatvora, ona odlazi u Frankfurt i zapošljava se u javnoj kući.

Sedmo izdanje doživeće knjiga Dušana Kovačevića „Dvadeset srpskih podela“. U ovoj satiričnoj nabrajalici srpskih podela autor na sebi svojstven način, duhovito i neuvijeno, podseća nas u koliko smo se kolona svrstali i koliko nas ima istih a toliko različitih: nebeski i ovozemaljski Srbi, proistočni i prozapadni, patriote i izdajnici, racionalni i iracionalni, oslobodioci i oslobođeni… i još mnogo drugih i drukčijih.

U štampi je i sedmo izdanje romana „Sara i zaboravljeni trg“ Zorana Penevskog. Ovo je opčinjavajuća i izvanredno ilustrovana priča o devojčici Sari koja traga za svojom bakom u čudesnim svetovima zaboravljenog trga. Krajnje neobični susreti stvarnog i sanjanog, uz iščašeni humor i mnogoznačne jezičke igre, pretvaraju Sarin svet u odraz slutnji, nepouzdanih znanja, zaboravljenog i potisnutog.

Knjiga „Kralj Milutin“ Luke Mičete biografija je kralja Milutina – zasnovana na izvornoj istorijskoj građi kao i na dosadašnjim saznanjima i zaključcima starijih i mlađih, srpskih i stranih istoričara – donosi mozaik epohe sa mnoštvom detalja i sudbina iz naše srednjovekovne istorije, manje poznatih ili potpuno nepoznatih široj javnosti. U štampi je četvrto izdanje ove knjige.

Četvrto izdanje doživeće i „Sitničarnica ’Kod srećne ruke’“ Gorana Petrovića, fantastični roman o čitanju, u kome Anastas, naizgled glavni junak „Sitničarnice“, piše prazan roman, bez likova i događaja, dajući jedino opise prostora koji je namenjen za njega i njegovu voljenu.

U štampi je i četvrto izdanje kultnog romana „Nečista krv“ Borisava Stankovića. U priči o stradanju čuvene vranjanske lepotice Sofke, prvi put u našoj književnosti, spoljašnji svet se uspostavlja kao suptilni odraz čulne uznemirenosti, intimnih doživljaja, slutnji i podsvesnih zbivanja jedne žene – izuzetne koliko lepotom toliko i snažnom samosvešću.

Uskoro će se u prodaji naći treće izdanje romana „Glad“ Mirjane Bobić Mojsilović. Ovo je roman o svim našim gladima, o čoveku koga svi poznajemo i na koga svi pomalo i ponekad ličimo. A on je oduvek želeo da bude neko drugi. Ovo je priča o beogradskom Getsbiju koji je živeo u iluziji ne samo da će osvojiti Dejzi svoje mladosti već i da veliki novac znači veliku sreću.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Borisav Stanković

Borisav Stanković

<p style="text-align: justify">Borisav Stanković rođen je u Vranju 25. marta 1876. Ubrzo mu umiru roditelji pa brigu o dečaku preuzima njegova baba po ocu, Zlata, čiji život će mu kasnije biti inspiracija za pripovetke <em>Tetka Zlata</em> i <em>Uvela ruža</em>. Pohađa osnovnu školu i gimnazuju u Vranju, školovanje potom nastavlja i završava u Nišu, gde su mu, između ostalih, profesori bili književnik Ilija Vukićević, istoričar književnosti Jaša Prodanović i budući političar Ljubomir Davidović. Od 1896. do 1901. studira na ekonomsko-političkom odseku Velike škole u Beogradu, a u isto vreme se izdržava radeći kao praktikant u Državnoj štampariji, Ministarstvu prosvete i Ministarstvu spoljnih poslova. U časopisu <em>Iskra</em> 1898. objavljuje prve pripovetke: <em>Stanoja</em>, <em>Đurđevdan</em> i <em>Prva suza</em>, da bi već naredne 1899. objavio i prvu zbirku, Iz starog jevanđelja, za kojom su ubrzo usledile i knjige <em>Božji ljudi</em> i <em>Stari dani</em>. U Narodnom pozorištu 20. oktobra 1901. sa velikim uspehom je izvedena drama <em>Koštana</em>. U to vreme počinje da radi na romanima <em>Nečista krv</em>, <em>Pevci</em> i <em>Gazda Mladen</em>, od kojih će samo prvi završiti. Od jula 1903. do jula 1904. boravi u Parizu. Radi u Ministarstvu prosvete, kao carinarnik na železničkoj stanici u Beogradu, poreznik u Nišu, potom kao kontrolor državne trošarine na Bajlonijevoj pijaci, da bi od 1913. ponovo prešao u Ministarstvo prosvete. U časopisima i listovima, najviše u <em>Politici</em>, objavljuje pripovetke i odlomke iz romana <em>Nečista krv</em>, koji se u konačnom izdanju i pojavljuje 1910. godine. Pišući o ovom delu Jovan Skerlić konstatuje da je to &bdquo;dvostruka dobit za srpsku književnost: ne samo stoga što srpska književnost dobija jedan roman od velike vrednosti, nego i stoga što se sada potpuno razbija strah koji je vladao i kod onih koji su najviše verovali u originalni i snažni talenat Borisava Stankovića.&ldquo; Po izbijanju Prvog svetskog rata sa porodicom prelazi u Niš. Od oktobra do decembra 1915. sa vojskom stiže do Podgorice. Njegova supruga i dve ćerke vraćaju se za Beograd. Stankovića zarobljavaju Austrijanci i u konvoju vode prema Mađarskoj, ali ga zbog pojave pegavog tifusa zadržavaju u Derventi. Zahvaljujući zalaganju književnika Koste Hermana oslobođen je iz logora i vraćen u Beograd. O životu u okupiranoj prestonici piše u nedovršenim delima <em>Pokušaj autobiografije</em> i <em>Uspomene</em>. Sarađuje sa okupacionim <em>Beogradskim novinama</em> zbog čega će ga javnost osuđivati nakon oslobođenja. Od aprila 1920. pa do penzionisanja 1927. radi u Ministarstvu prosvete. Sve više se povlači iz književnog i javnog života, što zbog bolesti, uremije, što zbog konstantnih napada na njegovu ličnost u štampi. Rado se druži sa glumcima Narodnog pozorišta, posebno sa Čiča-Ilijom Stanojevićem. Umire u svojoj kući na Dorćolu 21. oktobra 1927. godine. Sahranjen je dva dana kasnije na Novom groblju u Beogradu. <br /> <br /> U intervjuu koji je dao književniku Branimiru Ćosiću avgusta 1926, Stanković je ovako odredio svoje pisanje i svatanje umetnosti: &bdquo;Ja sam čovek koji se ne zanima teorijama ni intelektualnim konstrukcijama. Inteligencija ne stvara umetnička dela, ona može da razume ili da uglača ono što osećaji stvore. (...) Moja glavna lektira su bili ruski pisci četrdesetih i šezdesetih godina, Poljaci i, od Francuza, Dode i Mopasan. Naročito sam voleo Turgenjeva. Čitanje<em> Bednih ljudi</em> od Dostojevskog učinilo ja na mene jedan od najjačih utisaka. To je i ostala jedna od mojih najomiljenijih knjiga. Od drugih stvari Dostojevskog volim <em>Zapise iz mrtvog doma</em>. Kakvi tipovi, kakvi karakteri, kakva čovečnost u toj knjizi! (...) Moja koncepcija umetnosti je takođe prosta: jedna umetnost ako ne pokrene neka plemenita osećanja u vama, nije umetnost. Drugo, treba da čini da zavolite svoga bližnjeg.&ldquo;<br />  <br /> Bibliografija prvih izdanja dela Borisava Stankovića<br /> <br /> <em>Iz starog jevanđelja</em>, Radikalna štamparija, Beograd, 1899.<br /> <em>Božji ljudi</em>, Braća M. Popović, Novi Sad, 1902.<br /> <em>Koštana: komad iz vranjanskog života u četiri čina sa pevanjem</em>, Štamparija Petra Jockovića, Beograd, 1902.<br /> <em>Stari dani</em>, Srpska književna zadruga, Beograd, 1902.<br /> <em>Pokojnikova žena</em>, Knjižarnica Bože O. Dačića, Beograd, 1907.<br /> <em>Nečista krv</em>, Nova štamparija &bdquo;Davidović&ldquo;, Beograd, 1910.<br /> <em>Dela Borisava Stankovića</em>, priredio Dragutin Kostić, Odbor za izadavanje dela Borisava Stankovića, Beograd, 1928&ndash;1930:<br /> knj. 1: <em>Koštana</em>; <em>Tašana</em>; <em>Jovča</em>, 1928.<br /> knj. 2: <em>Nečista krv</em>, 1928.<br /> knj. 3: <em>Gazda Mladen</em>, <em>Pevci</em>, 1928.<br /> knj. 4: <em>Stari dani</em>, 1928.<br /> knj. 5: <em>Iz moga kraja</em>; <em>Božji ljudi</em>; <em>Njegova Belka</em>, 1928.<br /> knj. 6: <em>Moji znanci</em>, 1928.<br /> knj. 7: <em>Pod okupacijom</em>, 1929.<br /> knj. 8: <em>Nastup</em>; <em>Pečal</em>, 1930.&nbsp;</p>

O velikim-malim osećanjima na promociji Jelice Greganović drugog dana manifestacije Dečji dani kulture

Serijal za sada broji tri knjige „Bau-Bau“ (o strahu), „Gde živi ljubav“ (o ljubavi) i „Svitac Svetozar“ (o ljutnji), a u pripremi je i četvrta, u kojoj će kroz lik Tužne Vrbe Vesele biti predstavljena tuga.

Pročitaj više

O životu, vrlini i moći razuma: „Meditacije ili Samom sebi“ Marka Aurelija u prodaji od 5. marta

Remek-delo praktične filozofije „Meditacije ili Samom sebi“ poslednjeg rimskog cara Marka Aurelija, sa izuzetnim predgovorom Vladete Jankovića, nudi dragocene uvide o životu, vrlini i moći razuma. Meditacije koje je napisao u poslednjim godinama svojih vojnih pohoda sadrže privatna

Pročitaj više

Igrajmo se bojama: Veliki posteri za bojenje „U zoo-vrtu“ i „U luna-parku“ u prodaji od 5. marta

Čuješ li tutnjavu vozića i muziku sa ringišpila? Mmm, zamirisale su kokice u luna-parku! Okupi društvo pa pođite različitim stazama zoo-vrta. Pauza je u bistrou! Razvij veliku bojanku, zgrabi bojice i gledaj kako luna-park ili zoo-vrt oživljavaju pod tvojom rukom. Prati primer ili svojoj

Pročitaj više

Za kreativnu zabavu – bojanke „Šareni trenuci“ u prodaji od 5. marta

Uz prelepe bojanke „Šareni trenuci: Razvedri dan bojama!“ i „Šareni trenuci: Zabava u svim bojama!“ pred vama su sati zabave sa vašim mališanima. Ove bojanke sadrže raznovrsne ilustracije prilagođene deci, od životinja do zabavnih likova i predmeta iz svakodnevnog života. Pružaju

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com