Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Dž. M. Kuci, „Fo“ – Preoblikovanje klasika

Roman „Fo“ Dž. M. Kucija predstavlja preradu osamnaestovekovnog klasika „Robinzon Kruso“ Danijela Defoa. Takva intertekstualnost predstavljala je više nego legitimnu književnu strategiju osamdesetih godina dvadesetog stoleća, kada je štivo južnoafričkog nobelovca izvorno objavljeno. Međutim, „Fo“ nije puka postmoderna igrarija, nego je promišljena uz pomoć, pre svega, postkolonijalnog pristupa. Na kratkom prostoru od sto sedamdesetak stranica – bar kad je u pitanju Lagunino izdanje u izvrsnom prevodu Arijane Božović – Dž. M. Kuci stiže da „originalu“ pridoda likove Suzan Barton i pisca Foa a njemu samom biografske podatke autora romana „Robinzon Kruso“. Na primer, obojica su bili u zatvoru zbog političkih i ekonomskih problema, a jedna od Foovih razlika u odnosu na pisca iz osamnaestog veka jeste ta što mu se oduzima plemićki prefiks „de“ koji je ovaj sam dodao sopstvenom prezimenu. Drugim rečima, počev od imena, Fo predstavlja kritiku aristokratije. Ovu nameru autora dopunjuje glavna razlika između Kucijevog i izvornog Robinzona: ni on više nije aristokrata, a kada treba da se vrati u civilizaciju, umire jer bi povratkom izgubio smisao života. Prethodno je na ostrvo došla njegova faktička udovica Suzan Barton koja kasnije pokušava da angažuje Foa da napiše priču o kojoj govorimo.

Nema sumnje da su Kucijevi zahvati u odnosu na Defoovu knjigu znatni i sa dramaturške, i ideološke strane. S obzirom na to da na engleskom Fo znači „neprijatelj“, a da bi lik pod tim imenom pokušao da napiše priču o ostrvu ne onako kako se stvarno desila nego tako da bude što komercijalnija, i roman i glavni i naslovni junak služe južnoafričkom autoru i za kritiku kapitalizma i potrošačkog društva. S druge strane, Kucijev Petko je kastrirani Crnac odsečenog jezika – tako da ne može do kraja biti jasno da li je istinski ljudožder kao onaj, Defoov – dok je Suzan proživela ostrvsku priču ali se ne usuđuje da nam je do kraja preda lično već uz pomoć muškarca, makar i uspešnog pisca… Tako roman Džona Kucija na malom prostoru uspeva da bude i kontraknjiga Defoovom klasiku, i žestoka kritika savremenog sveta ali i nejednakosti: počev od muškog šovinizma do rasizma pa do samog kolonijalizma. Na kraju krajeva, u „Robinzonu Krusou“ istoimeni engleski pomorac je benigni spasilac ljudoždera Petka i njegov izbavitelj sa ostrva sa kojeg, gotovo od dolaska, želi da umakne, a ovde mu je smrt draža od povratka u sopstveni, „civilizovani“ svet.

Autor: Domagoj Petrović

Podelite na društvenim mrežama:

Dž. M. Kuci

<p style="text-align: justify">Dž. M. Kuci (John Maxwell Coetzee) jedan je od najznačajnijih savremenih romansijera i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 2003. Rođen je u Kejptaunu 1940, gde je završio studije matematike i anglistike. Radio je kao programer u londonskom IBM-u, da bi se posle nekoliko godina konačno opredelio za literaturu. Magistrirao je s tezom o delu Forda Medoksa Forda, doktorirao na prozi Samjuela Beketa. Predavao je komparativnu književnost na Njujorškom univerzitetu i Univerzitetu u Kejptaunu, a kao gostujući profesor i na Harvardu, Stanfordu i Čikaškom univerzitetu. Objavio je pet tomova kritičkih eseja, kao i prevode proze i poezije sa holandskog na engleski. Iako poreklom i većim delom opusa pripada južnoafričkoj književnosti, od 2002. živi u australijskom gradu Adelaidi. <br /> <br /> Počev od 1974, kada se u Kejptaunu pojavila njegova prva knjiga <em>Zemlje sumraka</em>, objavio je niz kritički visoko vrednovanih romana, koji su mu doneli brojna južnoafrička i međunarodna priznanja. Najpoznatiji su: <em>Iščekujući varvare</em>, <em>Život i vremena Majkla K</em> (Buker, 1983) i <em>Sramota</em>. Dodelom Bukerove nagrade romanu <em>Sramota</em> postao je prvi dvostruki laureat u istoriji ovog priznanja. &nbsp;</p>

O velikim-malim osećanjima na promociji Jelice Greganović drugog dana manifestacije Dečji dani kulture

Serijal za sada broji tri knjige „Bau-Bau“ (o strahu), „Gde živi ljubav“ (o ljubavi) i „Svitac Svetozar“ (o ljutnji), a u pripremi je i četvrta, u kojoj će kroz lik Tužne Vrbe Vesele biti predstavljena tuga.

Pročitaj više

O životu, vrlini i moći razuma: „Meditacije ili Samom sebi“ Marka Aurelija u prodaji od 5. marta

Remek-delo praktične filozofije „Meditacije ili Samom sebi“ poslednjeg rimskog cara Marka Aurelija, sa izuzetnim predgovorom Vladete Jankovića, nudi dragocene uvide o životu, vrlini i moći razuma. Meditacije koje je napisao u poslednjim godinama svojih vojnih pohoda sadrže privatna

Pročitaj više

Igrajmo se bojama: Veliki posteri za bojenje „U zoo-vrtu“ i „U luna-parku“ u prodaji od 5. marta

Čuješ li tutnjavu vozića i muziku sa ringišpila? Mmm, zamirisale su kokice u luna-parku! Okupi društvo pa pođite različitim stazama zoo-vrta. Pauza je u bistrou! Razvij veliku bojanku, zgrabi bojice i gledaj kako luna-park ili zoo-vrt oživljavaju pod tvojom rukom. Prati primer ili svojoj

Pročitaj više

Za kreativnu zabavu – bojanke „Šareni trenuci“ u prodaji od 5. marta

Uz prelepe bojanke „Šareni trenuci: Razvedri dan bojama!“ i „Šareni trenuci: Zabava u svim bojama!“ pred vama su sati zabave sa vašim mališanima. Ove bojanke sadrže raznovrsne ilustracije prilagođene deci, od životinja do zabavnih likova i predmeta iz svakodnevnog života. Pružaju

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com